{"id":19583,"date":"2020-03-11T22:36:44","date_gmt":"2020-03-11T22:36:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19583"},"modified":"2020-07-16T15:16:14","modified_gmt":"2020-07-16T15:16:14","slug":"predstavljanje-knjige-domovinski-rat-i-zlocini-nad-hrvatima-u-bosni-i-hercegovini-1991-1995","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19583","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige \u201cDomovinski rat i zlo\u010dini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. \u2013 1995.\u201d"},"content":{"rendered":"

Dana 20. velja\u010de 2020. godine u Bruxellesu, u sjedi\u0161tu Europskog parlamenta, odr\u017eano je predstavljanje dvojezi\u010dne (na hrvatskom i engleskom jeziku) knjige \u201cDomovinski rat i zlo\u010dini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. \u2013 1995.\u201d,\u00a0 Knjiga 1. \u2013 2., autora Davora Marijana i Ante Nazora (Knjiga 1.), te urednika Zlatana Mije Jeli\u0107a i Petra Kolaku\u0161i\u0107a (Knjiga 2.), u izdanju Udruge Hrvatska zvona i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.<\/p>\n

Realizaciju ovog projekta pokrenuo general Zlatan Mijo Jeli\u0107<\/strong><\/p>\n

Potreba za objavljivanjem knjige ovakvog naziva i sadr\u017eaja pojavila se prije desetak godina, radi objedinjavanja i predstavljanja podataka o zlo\u010dinima nad hrvatskim narodom i pripadnicima HVO-a u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini. Realizaciju ovog projekta pokrenuo je general Zlatan<\/strong> Mijo Jeli\u0107<\/strong>, uz pomo\u0107 i suradnju brigadira Petra<\/strong> Kolaku\u0161i\u0107a<\/strong>, a rad na knjizi zapo\u010deo je prije tri godine, prikupljanjem podataka o ubijenim civilima Hrvatima i zarobljenim pripadnicima HVO-a. Uz podatke o ubijenima, prikupljene terenskim istra\u017eivanjem i kontaktima sa suradnicima na ovoj knjizi, uglavnom ratnim zapovjednicima HVO-a i \u010dlanovima udruga iz Domovinskog rata na lokalnim razinama, za stvaranje popisa ubijenih kori\u0161teni su podaci iz izvora (uglavnom gradiva HVO-a) te objavljenih knjiga i popisa smrtno stradalih osoba u ratu u BiH.<\/p>\n

Radi razumijevanja povijesnog konteksta, odnosno okolnosti u kojima su po\u010dinjena ubojstva s obilje\u017ejem zlo\u010dina nad Hrvatima u BiH u Domovinskom ratu, knjiga zapo\u010dinje znanstvenom studijom povjesni\u010dara dr. sc. Davora<\/strong> Marijana<\/strong>, koja \u010dini glavni (I.) dio Knjige 1. Uz osvrt na politi\u010dke prilike koje su uzrokovale raspad SFRJ i stvaranje RH, autor daje pregled sudionika rata i va\u017enijih vojnih doga\u0111aja u RH i BiH, s posebnom pozorno\u0161\u0107u na rat u BiH i sukob izme\u0111u ARBiH i HVO-a u dijelu BiH. Slo\u017eenost problematike i problemati\u010dan prikaz u medijima koji \u010desto zanemaruje izvore o ratu u Bosni i Hercegovini, razlozi su zbog kojih je u knjizi, u odnosu na vojne operacije u Hrvatskoj, malo detaljnije prikazan vojni aspekt doga\u0111aja u BiH, posebice muslimansko-hrvatski gra\u0111anski rat u BiH.<\/p>\n

Popisi ubijenih Hrvata civila<\/strong><\/p>\n

Svoje zaklju\u010dke autor temelji uglavnom na primarnim izvorima (arhivi u Hrvatskoj i arhiva Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju u Haagu, izvori MORH-a i vojski u BiH te drugi izvori).<\/p>\n

U Knjizi 2. su popisi civila Hrvata i zarobljenih pripadnika HVO-a hrvatske narodnosti koje su tijekom rata u Bosni i Hercegovini ubili pripadnici srpskih i muslimanskih snaga, a dijelom su navedena i imena vojnika HVO-a koji su ubijeni izvan izravnih borbenih djelovanja. Podaci o smrtno stradalima i ubijenima u spomenutim popisima prikupljeni su na lokalnoj razini, na na\u010din da su udruge i pojedinci u svakoj od navedenih op\u0107ina provjerili postoje\u0107e popise smrtno stradalih Hrvata u Domovinskom ratu i iz njih izdvojili civile i zarobljene pripadnike HVO-a za koje su imali podatak ili informaciju da njihova ubojstva imaju obilje\u017eje zlo\u010dina, odnosno da su ubijeni izvan izravnih borbenih djelovanja. Uz naglasak da suosje\u0107aju s obiteljima svih \u017ertava rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995., uzrokovanog velikosrpskom politikom, urednici knjige istaknuli su da je namjera objavljivanja imena civila i zarobljenih pripadnika HVO-a koje su ubili pripadnici srpskih i muslimanskih snaga u Bosni i Hercegovini, upozoriti na stradanje hrvatskog naroda u ratu u Bosni i Hercegovini 1991.\/1992. \u2013 1995., o \u010demu se zbog medijskih blokada malo zna.<\/p>\n

Dvije cjeline, tri dijela<\/strong><\/p>\n

Knjiga je podijeljena u dvije cjeline (Knjiga 1. i Knjiga 2.), a sastoji se od tri dijela, odnosno poglavlja:<\/p>\n

Knjiga 1. (I. \u2013 II. dio; 624 stranice)<\/strong><\/p>\n

I. dio: Davor Marijan, Rat za opstojnost Hrvata, 1991. \u2013 1995. (pregled politi\u010dkih i vojnih doga\u0111aja u Domovinskom ratu, s posebnim osvrtom na muslimansko-hrvatski sukob u BiH)<\/p>\n

II. dio: Ante Nazor, Neke \u010dinjenice o zlo\u010dinima nad Hrvatima u BiH i izvori o muslimansko-hrvatskom sukobu u dijelu BiH<\/p>\n

Knjiga 2. (III. dio, 288 stranica)<\/strong><\/p>\n

III. dio: Prilog istra\u017eivanju zlo\u010dina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini (popisi ubijenih), priredili Zlatan Mijo Jeli\u0107 i Petar Kolaku\u0161i\u0107.<\/p>\n

Na predstavljanju u Europskom parlamentu o knjizi \u0107e govoriti: hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu dr. sc. Tomislav Sokol, dr. sc. Marko Toki\u0107 i Petar Kolaku\u0161i\u0107 te djelatnici HMDCDR-a: dr. sc Ante Nazor, dr. sc. Julija Barun\u010di\u0107 Pletikosi\u0107, dr. sc. Ana Holjevac Tukovi\u0107 i dr. sc. Ivan Rado\u0161.<\/p>\n

Izvor: https:\/\/direktno.hr\/direkt\/predstavljanje-knjige-domovinski-rat-i-zlocini-nad-hrvatima-bosni-i-hercegovini-1991-1995-bruxellesu-182953\/<\/a><\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

https:\/\/otvoreno.hr\/kultura\/predstavljanje-knjige-domovinski-rat-i-zlocini-nad-hrvatima-u-bosni-i-hercegovini-1991-1995\/257671<\/a><\/p>\n

https:\/\/bhrt.ba\/predstavljena-knjiga-domovinski-rat-i-zlocini-nad-hrvatima-u-bih-1991-1995\/1101537\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19584,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-19583","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/knjiga.jpg?fit=658%2C834&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":49060,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49060","url_meta":{"origin":19583,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePOVIJEST \u0160KOLA SESTARA KLANJATELJICA KRVI KRISTOVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. listopada 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografije POVIJEST \u0160KOLA SESTARA KLANJATELJICA KRVI KRISTOVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1880. \u2013 1945.) autorice dr. sc. Viktorie Ko\u0161akO knjizi \u0107e govoriti:predstavnici suizdava\u010daprof. dr. sc. Hrvoje Petri\u0107, recenzentdr. sc. Tihana Lueti\u0107, recenzenticadr. sc. Viktoria Ko\u0161ak, autorica Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/pozivnica-kosak-ogrizovic.jpg?fit=600%2C285&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/pozivnica-kosak-ogrizovic.jpg?fit=600%2C285&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/pozivnica-kosak-ogrizovic.jpg?fit=600%2C285&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":19583,"position":1},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a “Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.” u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54545,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54545","url_meta":{"origin":19583,"position":2},"title":"Viktoria Ko\u0161ak, “Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Viktoria Ko\u0161ak u knjizi \"Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c analizira povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove na podru\u010dju Bosne i Hercegovine nagla\u0161avaju\u0107i njihovu va\u017enu ulogu u obrazovanju, promicanju pismenosti i dru\u0161tvu.\u00a0 O knjizi\u00a0 Monografija dr. sc. Viktorije Ko\u0161ak pod naslovom \u201ePovijest \u0161kola\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":19583,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":19583,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52891,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52891","url_meta":{"origin":19583,"position":5},"title":"Okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 12 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c. U raspravi \u0107e sudjelovati Amila Kasumovi\u0107, Valentina Kezi\u0107i Marija \u017divkovi\u0107, uz moderiranje\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19583","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19583"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19583\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22024,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19583\/revisions\/22024"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19584"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19583"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19583"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19583"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}