<\/p>\n
Ljetopis popa Dukljanina<\/span><\/i><\/b> pred izazovima novije historiografije<\/span><\/b><\/p>\n Zagreb, 3. o\u017eujka 2011. godine<\/span><\/b><\/p>\n <\/span><\/b><\/p>\n U organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 3. o\u017eujka 2011. godine odr\u017ean je me\u0111unarodni znanstveni skup \u201cLjetopis popa Dukljanina pred izazovima novije historiografije\u201d. Skup je bio podijeljen na \u010detiri sekcije: jutarnja, podnevna, poslijepodnevna i ve\u010dernja. Skup je otvorio organizator Trpimir Vedri\u0161 i u nekoliko rije\u010di pozdravio sve sudionike skupa i zainteresirane promatra\u010de. Ukratko je naglasio koji je bio povod sazivanju skupa te \u0161to se o\u010dekuje.<\/span><\/p>\n Jutarnju sekciju pod naslovom \u201cLJPD kao izvor za srednjovjekovnu povijest\u201d (predsjedao Borislav Grgin) zapo\u010deo je Neven Budak referatom \u201cIzme\u0111u dvije fikcije: Hrvatska historiografija, Maruli\u0107-Orbini i Konstantin Porfirogenet\u201d. Predstavio je najva\u017enija rana historiografska djela koja su se bavila Ljetopisom. Autor se u startu ogradio od izno\u0161enja svih radova na temu, iz vrlo jednostavnog razloga \u0161to bi to iziskivalo puno vi\u0161e vremena i prostora od onog koji je bio zadan na skupu. Hrvoje Gra\u010danin u referatu \u201cLjetopis popa Dukljanina<\/i> i ju\u017eni smje\u0161taj Moravske kne\u017eevine\u201d prikazao je tezu pokojnoga ameri\u010dkog povjesni\u010dara ma\u0111arskog podrijetla Imre Bobe o ju\u017enom smje\u0161taju Moravske kne\u017eevine, koja je od samog svog pojavljivanja izazvala veliki prijepor u historiografiji. Ova teza unato\u010d tome ima svoje pobornike poput Martina Eggersa koji ju je u svojoj knjizi Das \u201cGrossm\u00e4hrische Reich\u201d: Realit\u00e4t oder Fiktion?<\/i>\u201d poku\u0161ao dodatno osna\u017eiti osloniv\u0161i se u tomu u zna\u010dajnoj mjeri i na podatke koji se mogu na\u0107i u Ljetopisu popa Dukljanina<\/i>. Dejan Zadro pro\u010ditao je referat pod naslovom \u201cIzmi\u0161ljena tradicija: Kako se pri\u010dom o dukljanskom podrijetlu Barske (nad)biskupije uspjelo obmanuti suvremenike, ali i kasniju historiografiju.\u201d Time je bio zavr\u0161en rad prve sekcije \u010dija je tema ve\u0107im dijelom bila upotreba Ljetopisa u historiografiji, odnosno kako su na osnovu tog djela povjesni\u010dari poku\u0161avali otkriti pro\u0161lu zbilju.<\/span><\/p>\n Podnevna sekcija odvijala se pod naslovom \u201cLJPD kao srednjovjekovna kronika: vrijeme i okolnosti nastanka I\u201d, a predsjedala je Mirjana Matijevi\u0107 Sokol. Amir Kapetanovi\u0107 se u referatu \u201cStariji i noviji jezi\u010dni slojevi u Kaleti\u0107evu prijepisu Ljetopisa popa Dukljanina<\/i>\u201d bavio spomenutim prijepisom LJPD koji je nastao u 16. stolje\u0107u. On je poku\u0161ao unutarnjom jezi\u010dno-stilskom analizom Kaleti\u0107eva prijepisa utvrditi mogu\u0107e ostatke jezi\u010dnih zna\u010dajki starohrvatske redakcije te kronike kao i nove jezi\u010dne dodatke iz 16. stolje\u0107a. Tibor \u017divkovi\u0107 izlo\u017eio je referat pod naslovom \u201cOdnos hrvatske i latinske redakcije Gesta regnum Sclavorum<\/i>.\u201d On je analizirao obje redakcije LJPD i njihov me\u0111usobni odnos, tj. takozvanu \u201chrvatsku redakciju\u201d (HR), izvorno napisanu na latinskom jeziku, te \u201clatinsku redakciju\u201d (LR). Naratolo\u0161ka analiza obje redakcije ustvrdila je da je HR i LR sastavila ista osoba, \u0161to name\u0107e zaklju\u010dak da je HR prvotna redakcija, a LR kona\u010dna verzija LJPD. Mladen An\u010di\u0107 je u referatu \u201cKako \u010ditati Ljetopis popa Dukljanina<\/i> nakon monografije Tibora \u017divkovi\u0107a\u201d ukazao na razloge zbog kojih \u0107e svaki dalji rad na analizi LJPD ubudu\u0107e biti nemogu\u0107 bez oslanjanja na monografiju Tibora \u017divkovi\u0107a. U drugome dijelu izlaganja An\u010di\u0107 se osvrnuo na stanovite probleme koji, po njemu, proizlaze iz temeljnih metodolo\u0161kih zasada \u017divkovi\u0107eve znanstvene analize u njegovoj monografiji. Zavr\u0161ni dio druge sekcije ponudio je \u017eivu raspravu izme\u0111u izlaga\u010da \u017divkovi\u0107a i An\u010di\u0107a. Razlog rasprave su dijametralno suprotna mi\u0161ljenja o vremenu nastanka i okolnostima nastanka Ljetopisa. U nekoliko navrata je i predsjedavaju\u0107a M. Matijevi\u0107-Sokol morala reagirati te smirivati strasti, a sami izlaga\u010di su u pomo\u0107 pozvali prisutnoga latinista Jovanovi\u0107a. Unato\u010d dosta dugoj i \u017eivoj raspravi, autori su ostali pri svome mi\u0161ljenju. Strasti su se smirile u pauzi izme\u0111u sekcija gdje su spomenuti sudionici skupa pomirljivo nastavili svoju raspravu.<\/span><\/p>\n Poslijepodnevnoj sekciji pod naslovom \u201cLJPD kao humanisti\u010dki falsifikat?: vrijeme i okolnosti nastanka II\u201d predsjedao je Neven Budak. Neven Jovanovi\u0107 izlo\u017eio je referat pod naslovom \u201cDmine Papali\u0107 i Regum Delmatiae atque Croatiae gesta<\/i>\u201d. Autor na temelju arhivskih podataka istra\u017euje Dminu Papali\u0107a koji je bio nalaznik prijepisa tzv. \u201chrvatske redakcije\u201d Ljetopisa te suvremenik i prijatelj Marka Maruli\u0107a. Solange Buljan u svom izlaganju pod naslovom \u201cLjetopis popa Dukljanina<\/i>: povijesni falsifikat\u201d dovodi u pitanje \u0161iroko prihva\u0107eni historiografski konsenzus prema kojem je Ljetopis najstariji ju\u017enoslavenski narativni izvor. Autorica tvrdi da je taj izvor, koji govori o povijesti Slavena na Balkanu od 6. do 12. stolje\u0107a, u stvari kasnija konstrukcija koju je stvorio dubrova\u010dki benediktinac Mavro Orbini u 16. stolje\u0107u. Ludwig Steindorff pro\u010ditao je referat pod naslovom \u201cVizija popa Dukljanina i njezini izvori \u2013 u duhu kojeg vremena?\u201d. U tom izlaganju autor je iznio mi\u0161ljenje o nastanku Ljetopisa koje se suprostavljalo ve\u0107 iznijetom mi\u0161ljenju \u017divkovi\u0107a. To je jo\u0161 jednom dovelo do uzaviranja strasti i ponekad povi\u0161enih tonova, ali ipak u akademskom duhu. Dosta pozornosti je izazvalo i izlaganje Solange Buljan, ali ostaje dojam kako je njezin zaklju\u010dak kod ve\u0107ine prisutnih bio odba\u010den, \u0161to su djelomi\u010dno potvrdili kroatist Kapetanovi\u0107 i latinist Jovanovi\u0107 koji su ustvrdili da se u samim rukopisima nalaze jezi\u010dni slojevi i konstrukcije starije od 16. stolje\u0107a. <\/span><\/span><\/p>\n Ve\u010dernjom sekcijom pod naslovom \u201cNachleben LJPD\u201d predsjedao je Neven Jovanovi\u0107. Iva Kurelac je izlo\u017eila referat pod naslovom \u201cObilje\u017eja recepcije Ljetopisa popa Dukljanina<\/i> u hrvatskoj kasnohumanisti\u010dkoj historiografiji: primjer djela De rebus Dalmaticis<\/i>.\u201d Ona je predstavila nova saznanja o recepciji LJPD i Maruli\u0107eva prijevoda istoga u neobjavljenom djelu De rebus Dalmaticis <\/i>(1602.) \u0161ibenskog humanista i povjesni\u010dara Dinka Zavorovi\u0107a. <\/span>Autori\u010dina teza je da se krajem razdoblja humanizma pojavljuju neke konkretne naznake kriti\u010dke historiografije \u0161to se i o\u010dituje u Zavorovi\u0107evoj analizi LJPD. Posljednji referent bio je Danijel Premerl koji je izlo\u017eio referat pod naslovom \u201cNovi \u017eivot Dukljaninovog kralja Budimira u baroknoj ikonografiji Zagreba\u010dke biskupije.\u201d Autor je analizirao prikaz kralja Budimira na fresci nastaloj 1700. godine koja se nalazi u refektoriju Ilirsko-ugarskog kolegija u Bolonji, a tako\u0111er i ostale prikaze istoga kralja tijekom 17. stolje\u0107a te je poku\u0161ao interpretirati i razloge njegova o\u017eivljavanja u tome stolje\u0107u. <\/span><\/p>\n Skup je pru\u017eio neke nove poglede na nastanak i funkciju Ljetopisa popa Dukljanina. Otvorio je neka nova pitanja koja \u0107e omogu\u0107iti povjesni\u010darima da grade nova saznanja o njemu, ali i da <\/span>poku\u0161aju u tom dosta nesigurnom izvoru prona\u0107i dijelove koji imaju povijesnu vrijednost. Ugodno dru\u017eenje izlaga\u010da i organizatora nastavljeno je u restoranu \u201cPri Zvoncu\u201d gdje se rasprava protegnula do kasno u no\u0107. U organizaciji skupa su sudjelovali i studenti Tea D\u017eivanovi\u0107, Igor Poljakovi\u0107 i Ante Vu\u010di\u0107.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n Jasmin Medved i Ante Vu\u010di\u0107<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1958","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":1958,"position":0},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":1958,"position":1},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":1958,"position":2},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":1958,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":1958,"position":4},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53733","url_meta":{"origin":1958,"position":5},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eVjesnik dalmatinskih arhiva\u201c (6\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Vjesnik dalmatinskih arhiva \u2013 izvori i prilozi za povijest Dalmacije\" periodi\u010dka je publikacija koju su 2020. godine pokrenuli Dr\u017eavni arhivi u Dubrovniku, Splitu, \u0160ibeniku i Zadru. Namijenjena je objavljivanju priloga s podru\u010dja arhivske teorije i prakse, historiografije i pomo\u0107nih povijesnih znanosti, te priloga nastalih u okviru suvremenih informacijskih znanosti, koji\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1958"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1958\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1958"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}