<\/p>\n
U ponedjeljak, 9. svibnja 2011. godine, u Konferencijskoj dvorani Filozofskog fakulteta u Zagrebu odr\u017ean je znanstveni skup \u201ePobjeda! Znanstveni skup povodom zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata<\/span>\u201c. Datum odr\u017eavanja skupa je odabran u \u010dast Dana Europe i 66. godi\u0161njice pobjede nad fa\u0161izmom u Drugom svjetskom ratu. Uvodni govor odr\u017eao je Ivica \u0160ute, a izlaga\u010di su, redom, bili Ivo Goldstein, Goran Miljan, Filip Hamer\u0161ak, Stipe Kljai\u0107, Albert Bing, Vi\u0161eslav Aralica, Tomislav Ani\u0107, Margareta Matijevi\u0107 i Dalibor Kova\u010di\u0107.<\/p>\n Izlaganje Ive Goldsteina, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nosilo je naslov \u201eHrvati i Hrvatska u Drugom svjetskom ratu \u2013 nove metode istra\u017eivanja\u201c. Profesor Goldstein iznio je da teme iz Drugog svjetskog rata na na\u0161im prostorima jo\u0161 uvijek nisu potpuno otvorene za objektivno istra\u017eivanje, jer su jo\u0161 uvijek aktualne u svakodnevnoj politici i razgovorima. Dok je izme\u0111u 1945. i 1990. godine u temama o Drugom svjetskom ratu bila zastupljena tzv. partijnost, odnosno na\u010din razmi\u0161ljanja ili tekst koji je bio dominantan u krugovima KPJ\/SKJ, nakon 1990. te teme je zahvatio revizionizam. Njegove glavne odlike su historiografska retardacija te feti\u0161izam hrvatske dr\u017eave i njene dr\u017eavotvornosti. Goldstein je napomenuo da je NDH bila protektorat Sila osovine i okupirani teritorij na kojem je djelovao usta\u0161ki paralelni sustav zlo\u010dina. Nadalje je istakao da je fa\u0161izam zlo koje se baziralo na ekskluzivizmu, dok je antifa\u0161izam obrana od tog zla. Na taj je na\u010din ugrubo okarakterizirao podjelu na \u201elo\u0161e\u201c i \u201edobre\u201c de\u010dke u ratu. Tako\u0111er je istakao da usta\u0161ki pokret nije \u201eprirodni\u201c nastavak hrvatskih dr\u017eavotvornih tradicija budu\u0107i da njegova ideologija u najve\u0107em dijelu nije bila povezana sa prija\u0161njim politi\u010dkim tradicijama. Goldstein je istakao pitanje partizana, jesu li bili isklju\u010divo borci za slobodu ili borci za socijalizam te da je obra\u010dun s \u201enarodnim neprijateljem\u201c 1945., jedna od traumati\u010dnih to\u010dki u povijesti Hrvatske. Za kraj je napomenuo da su se prvi koraci u izvla\u010denju historiografije iz utjecaja politkke po\u010deli doga\u0111ati 1970-ih godina, a da danas direktnog utjecaja politike vi\u0161e nema. Povjesni\u010dari su u mogu\u0107nosti primjenjivati razli\u010dite historijske metode u istra\u017eivanju povijesti Drugog svjetskog rata na podru\u010dju Hrvatske.<\/p>\n Drugo predavanje, pod naslovom \u201eO Paveli\u0107u kao karizmati\u010dnom vo\u0111i\u201c, odr\u017eao je Goran Miljan, doktorand na Srednjeuropskom sveu\u010dili\u0161tu. Predavanje je zapo\u010deo definiranjem ideje o karizmati\u010dnoj vlasti. O tome je prvi govorio Max Weber, koji je istakao izdvojenost pojedinca i zavedenost masa njime. Sam pojam \u201ekoncept karizme\u201c nije stvorio Weber, nego je upotrebljen jo\u0161 za Svetog Pavla. Nakon toga je uporaba pojma zamrla sve do Richarda Somma. Weber je zapravo prvi pro\u0161irio pojam izvan religijskih granica. On je istaknuo da isticanjem vrlina karizmati\u010dnog vo\u0111e pojedinac ima mo\u0107, pa zaslu\u017euje povjerenje i vlast nad narodom. Njegova uspje\u0161nost ovisi o tome ho\u0107e li privu\u0107i sljedbenike. Ukoliko vo\u0111e ni\u017eu neuspjehe, povjerenje u njih \u0107e i\u0161\u010deznuti, pa \u0107e u\u017ea skupina sljedbenika odbaciti njihovo vodstvo. Miljan je istakao da se karizmati\u010dnost poglavnika Ante Paveli\u0107a temeljila na postojanju karizmati\u010dnog pokreta. Na kraju je postavio pitanja mo\u017ee li se Paveli\u0107 smatrati karizmati\u010dnim, je li bio takav i prije dolaska na vlast ili je tek Ured poglavnika to potakao. To su pitanja kojima se budu\u0107i istra\u017eiva\u010di tek trebaju posvetiti.<\/p>\n Tre\u0107e predavanje odr\u017eao je Filip Hamer\u0161ak, asistent na Pravnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, pod naslovom \u201eDisidenti u NDH? \u2013 nacrt istra\u017eiva\u010dkih mogu\u0107nosti\u201c. Hamer\u0161ak je zapo\u010deo predavanje obja\u0161njavanjem pojma \u201edisidenti\u201c. To su pojedinci, naj\u010de\u0161\u0107e intelektualci, koji odlu\u010de \u201egovoriti\u201c i tada dolaze pod udar \u201edr\u017eavnoga nasilja\u201c, odnosno pod druge, nerijetko i bla\u017ee pritiske. U kontekstu prijepornoga odre\u0111enja pojma disidentstva Hamer\u0161ak je spomenuo i neke institucije, poput Matice hrvatske, Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Katoli\u010dke crkve i Hrvatskoga izdavala\u010dkog bibliografskog zavoda \u2013 nad njima usta\u0161ke vlasti nisu imale \u010dvrstu, pa ni nominalnu kontrolu. Ipak, Hamer\u0161ak smatra da treba istra\u017eivati stvarnu koli\u010dinu i planirani doseg \u201enaredbi s vrha vlasti\u201c. Tako\u0111er, ustvrdio je da je nedovoljno istra\u017eena autonomija sudova u NDH. Pojedini, ne toliko radikalni primjeri \u201edisidentstva\u201c pojavljuju se i kod nekih generala domobranstva u NDH, primjerice Laxe i Stanzera. Glavninu izlaganja Hamer\u0161ak je posvetio na\u010delima pravne dr\u017eave i vladavine prava \u2013 naglasio je kako su se u NDH i neki intelektualci, ina\u010de pobornici samostalne hrvatske dr\u017eave, zauzimali za ljudska i gra\u0111anska prava te nisu odobravali autoritarni usta\u0161ki sustav, osim donekle i to isklju\u010divo kao privremeno i prijelazno rje\u0161enje. <\/p>\n Nakon prva tri predavanja slijedila je rasprava o temama i odgovaranje na pitanja.<\/p>\n Drugu sesiju od tri predavanja otvorio je Stipe Kljaji\u0107, znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest. Predstavio je \u017eivot i djelo Stjepana Zimmermana, jednog od istaknutijih filozofa u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stolje\u0107a. Najzna\u010dajnije \u010dinjenice o njemu su da se nakon atentata i smrti Stjepana Radi\u0107a odmakao od ideje jugoslavenstva. Po\u010detkom 1930-ih godina priklju\u010dio se nacionalisti\u010dkoj mlade\u017ei i 1941. podr\u017eao osnutak NDH. Kako je sam bio istakao, rat je za njega \u201ekriza kulture\u201c, odnosno \u201edehumanizacija, te potpuna prevlast politi\u010dke i tehni\u010dke mo\u0107i\u201c.<\/p>\n Albert Bing, znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest, odr\u017eao je predavanje \u201eNarodno samoodre\u0111enje\u201c, odnosno objasnio je razvoj koncepcije samoodre\u0111enja u Ante Paveli\u0107a i postupnoj radikalizaciji ostvarenja te ideje. Gospodin Bing je predavanje zapo\u010deo isticanjem da je Drugi svjetski rat na prostoru Jugoslavije, odnosno Hrvatske bio sukob lijevog i desnog radikalizma, tj. sukob dva na\u010dina samoodre\u0111enja. U sklopu toga, budu\u0107i poglavnik Ante Paveli\u0107 u svojem je parlamentarnom djelovanju isprva podr\u017eavao demokratsko samoodre\u0111enje. To je bila prva faza prava\u0161kog samoodre\u0111enja, koja je trajala do 1929. godine. U drugoj fazi (1932.-1941.) Paveli\u0107 se zbli\u017eio sa radikalnim rje\u0161enjima samoodre\u0111enja, te odbacio demokratsko samoodre\u0111enje, prvenstveno zbog neodazivanja na rje\u0161avanje hrvatskog pitanja u Jugoslaviji i nefunkcioniranja Lige naroda. Tre\u0107a faza po\u010dela je 1941., uspostavljanjem NDH, a zavr\u0161ila 1945. njezinim raspadom. Paveli\u0107 je u toj fazi zagovarao samoodre\u0111enje kroz prizmu nacizma i fa\u0161izma. Dr\u017eava je za njega bila feti\u0161, neraskidivo povezan sa vo\u0111om i narodom. Odbacivanje nacionalnog samoodre\u0111enja u NDH je zapravo zna\u010dilo negaciju Paveli\u0107evih tvrdnji prije i za vrijeme rata. Komunisti su za to vrijeme samoodre\u0111enje poticali kroz osnivanje nacionalnih partija u KPJ, KP Slovenije i KP Hrvatske, 1937. godine. Prije toga je u jo\u0161 u 1920-ima Sima Markovi\u0107, jedan od sekretara KPJ, bio potakao ideju da se nacionalno samoodre\u0111enje u Jugoslaviji rije\u0161i raspadom Jugoslavije na vi\u0161e manjih nacionalnih dr\u017eava. U drugoj emigraciji usta\u0161a, od 1945. godine, uglavnom je zadr\u017eana ideja o (ponovnoj) uspostavi NDH, ali temeljenoj na vi\u0161e-manje demokratskim na\u010delima s jakim utjecajem hrvatskog nacionalizma. Na kraju se ipak postavlja pitanje po kojem obrascu treba provoditi samoodre\u0111enje u slu\u010daju bilo koje narodnosne skupine, s obzirom da za sve ne mogu vrijediti isti kriteriji.<\/p>\n \u0160esto predavanje, pod naslovom \u201eGranica bez grani\u010dara\u201c, odr\u017eao je Vi\u0161eslav Aralica, asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U Hrvatskoj je u odre\u0111enim periodima vi\u0161e ili manje bila zastupana ideja o Hrvatskoj kao predzi\u0111u kr\u0161\u0107anstva. Ivo Pilar bio je istaknuo Istok kao negaciju Zapada, odnosno da su \u201epravoslavci sto\u010dari koji otkidaju komade Zapadu\u201c, \u201eIstok je zlo, Zapad je dobro\u201c, a da je granica ta dva svijeta na Drini. Me\u0111utim, Aralica isti\u010de da Drina nije bila ni kulturna, ni etni\u010dka, ni religijska granica. Ona je bila uglavnom samo politi\u010dka granica, poput granice Austro-Ugarske i Srbije u drugoj polovici 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Pilar je bio opisao Slavene kao \u201ehedoniste, jer \u017eive u nizinama, apoliti\u010dne, anarhiste, slabi\u0107e\u201c, te je rekao: \u201enau\u010dimo Hrvate mr\u017enji\u201c, kako bi iskorijenili te mane i bili uspje\u0161ni branitelji \u201egranice na Drini\u201c. Nadalje je istaknuo Pilarove tvrdnje kako su se zbog \u201esnage i \u010dvrsto\u0107e\u201c pravoslavaca Habsburgovci prilikom ratova protiv Turaka pouzdali u Vlahe i martologe, te im dopustili naseljavanje u Vojnoj krajini, jer se u \u201emekane i neratoborne\u201c Hrvate, pred slomom njihove dr\u017eave, nisu mogli pouzdati. Nakon referata Aralice uslijedila je rasprava vezana uz izlo\u017eene teme.<\/p>\n Posljednju, tre\u0107u sesiju predavanja otvorio je Tomislav Ani\u0107, znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest, sa temom \u201eSudbina imovine inozemnih vlasnika\u201c. To je tema koja govori nacionalizaciji vlasni\u0161tva od strane vlade FNR Jugoslavije nakon 1945. godine. Ani\u0107 je po\u010deo predavanje tvrdnjom da je jo\u0161 u studenom 1944. imovina jugoslavenskih Nijemaca pre\u0161la u dr\u017eavno vlasni\u0161tvo, dok je Akt o konfiskaciji imovine done\u0161en u lipnju 1945. godine. Zakon o krivi\u010dnim djelima nije se primjenjivao samo na fizi\u010dke osobe, nego i na privredne objekte (tvornice, itd.), jer je jugoslavenskoj vladi bilo dovoljno da je neka tvornica za vrijeme rata radila u korist okupatora, makar i smanjenim kapacitetom, pa da njezini vlasnici budu optu\u017eeni za suradnju s okupatorom. S obzirom na to da je Jugoslavija bila \u010dlanica Ujedinjenih naroda i stoga se morala dr\u017eati me\u0111unarodnih pravnih normi, njena vlada je u studenom 1945. poslala UN-u razloge konfiskacije i otkupljivanja imovine. Me\u0111utim, Jugoslavija nije bila iznimka. Vlada Francuske je tako\u0111er nakon Drugog svjetskog rata provela nacionalizaciju tvornica, poput Renaulta i ostalih. Vlasnici kojima je imovina bila oduzeta 1945. uglavnom nisu dobili od\u0161tetu. Ponovni proces obe\u0161te\u0107enja pokrenut je tek sredinom 1970-ih godina.<\/p>\n Margareta Matijevi\u0107 iz Hrvatskog instituta za povijest odr\u017eala je predavanje \u201eOtkazi ”nearijskim” slu\u017ebenicima\u201c. Nakon uspostave NDH pokrenut je proces otpu\u0161tanja radnika, koji prema usta\u0161koj ideologiji nisu pripadali \u201earijskoj\u201c rasi, poput \u017didova, Srba ili Roma. Zakon o davanju otkaza spomenutim skupinama stupio je na snagu 21. svibnja 1941. godine. U srpnju i kolovozu iste godine dato je 70% otkaza \u201enearijcima\u201c. Naravno, postojao je ekskluzivizam, a ticao se Nijemaca. Tako je postojao slu\u010daj Nijemca koji je lo\u0161e vodio banku, ali nije bio otpu\u0161ten unato\u010d tra\u017eenju korisnika te banke. U nekim su slu\u010dajevima povjerenici molili za zadr\u017eavanje \u201enearijskih\u201c stru\u010dnih kadrova kako bi se odr\u017eala uspje\u0161na produktivnost tvornice ili nekog drugog proizvodnog objekta. Na kraju se postavlja pitanje u kojoj se mjeri NDH odrekla produktivnosti vlastitih proizvodnih objekata i solidne ekonomske politke, samo da bi se pokorila uvjetima Sila osovine, prvenstveno Njema\u010dke.<\/p>\n Posljednje predavanje odr\u017eao je Davor Kova\u010di\u0107, \u201eRepresivne mjere slu\u017ebenika NDH prema \u010dlanovima HSS-a\u201c. Nakon osnutka NDH represija je u po\u010detku bila usmjerena isklju\u010divo protiv lijevo orijentiranih \u010dlanova HSS-a. Vo\u0111a stranke, Vladko Ma\u010dek, isprva je bio interniran u koncentracijski logor Jasenovac, ali je tamo ipak bio u povla\u0161tenom polo\u017eaju. U logoru je bio do o\u017eujka 1942. godine i \u017eivio je zgradama uprave logora, dakle nije vidio pravi dio logora, gdje se ubijalo nedu\u017ene civile, nije vidio \u017eicu, stra\u017eare, itd. Ma\u010dek je poslije toga neko vrijeme \u017eivio u vili Maksa Luburi\u0107a, a zatim je do kraja rata bio interniran u rodnom Kupincu. Najzna\u010dajniji vo\u0111a lijevog krila HSS-a bio je Mihovil Pavlek Mi\u0161kina. Nakon uhi\u0107enja je isprva bio odveden u Jasenovac, a nakon toga u Staru Gradi\u0161ku, gdje je u srpnju 1943. godine ubijen. August Ko\u0161uti\u0107 je bio jedan od istaknutijih \u010dlanova HSS-a koji je sura\u0111ivao s usta\u0161ama sve do propasti urote Lorkovi\u0107-Voki\u0107 1944. godine, nakon \u010dega je pobjegao partizanima kako bi izbjegao usta\u0161ki progon. Nakon propasti spomenute urote, bio je pokrenut posljednji veliki val progona \u010dlanova HSS-a od strane usta\u0161a.<\/p>\n Nakon izlo\u017eenih devet referata zavr\u0161ni govor odr\u017eao je Ivo Goldstein. Zahvalio je referentima i posjetiteljima te potvrdio da bi sva ova izlaganja do jeseni 2011. godine trebala biti izdata u obliku zbornika radova. Osim toga je najavio da \u0107e se znanstveni skup nastaviti odr\u017eavati svake godine.<\/p>\n <\/p>\n Goran Korov<\/b><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1957","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":1957,"position":0},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Festival povijesti Kliofest - 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":1957,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":1957,"position":2},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1957,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":1957,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":1957,"position":5},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1957","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1957"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1957\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1957"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1957"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1957"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}