{"id":19563,"date":"2020-03-10T09:03:57","date_gmt":"2020-03-10T09:03:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19563"},"modified":"2020-03-10T09:03:57","modified_gmt":"2020-03-10T09:03:57","slug":"umberto-eco-migracije-i-netolerancija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19563","title":{"rendered":"Umberto Eco, \u201cMigracije i netolerancija\u201d"},"content":{"rendered":"<p><em>Migracije i netolerancija<\/em> mala je zbirka napisa i istupa Umberta Eca. Neki od njih potje\u010du od prije vi\u0161e od dvadeset godina, \u0161to je jasno ve\u0107 od prvoga retka. No oni nas pozivaju, s jo\u0161 uvijek valjanim i u\u010dinkovitim rasu\u0111ivanjima, da razmi\u0161ljamo i o danas aktualnim i va\u017enim temama. Izabrani su zbog njihove va\u017enosti kada je rije\u010d o temama migracija i netolerancije, na kojima se Europa mora suo\u010diti s vlastitom pro\u0161lo\u0161\u0107u i vrijednostima. Rije\u010d je o napisima koji nas tjeraju da djelujemo koriste\u0107i glavu, a ne \u017eeludac.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Danas se, nakon XIX. stolje\u0107a punog imigranata, suo\u010davamo s fenomenima koje ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u definirati. Danas, u klimi velike mobilnosti \u2013 vrlo je te\u0161ko re\u0107i jesu li neki fenomeni imigrantski ili migrantski. Svakako postoji jedan nezaustavljiv tijek kretanja od juga ka sjeveru (Afrikanci ili narodi Bliskog istoka prema Europi), Indijci iz Indije preplavili su Afriku i pacifi\u010dke otoke, Kinezi su svugdje, a Japanci su prisutni sa svojim industrijskim i ekonomskim organizacijama \u010dak i kad se fizi\u010dki ne pomi\u010du masovno. Je li ve\u0107 sad mogu\u0107e razlikovati imigraciju od migracije, kada cijeli planet postaje teritorij me\u0111usobno isprepletenih preseljenja? <\/em><em>Mislim da je mogu\u0107e: imigracije je mogu\u0107e politi\u010dki kontrolirati, ne i migracije; one su kao prirodni fenomeni. Sve dok postoje imigracije, narodi se mogu nadati da \u0107e imigrante zadr\u017eati u getu, da se ne mije\u0161aju s domorocima. Kada do\u0111e do migracija, geta vi\u0161e nema i mije\u0161anje izmi\u010de kontroli.<\/em><\/p>\n<p>* * *<\/p>\n<p><em>Fundamentalizam, integralizam, pseudoznanstveni rasizam teorijska su stajali\u0161ta koja pretpostavljaju jednu doktrinu. Netolerancija se pojavljuje prije svake doktrine. U tom smislu netolerancija ima biolo\u0161ke korijene, me\u0111u \u017eivotinjama se manifestira kao teritorijalnost, temelji se na emocionalnim reakcijama, \u010desto povr\u0161nim \u2013 ne trpimo one koji su razli\u010diti od nas jer imaju druk\u010diju boju ko\u017ee, jer govore jezik koji ne razumijemo, jer jedu \u017eabe, pse, majmune, svinje, \u010de\u0161njak, jer se tetoviraju&#8230;<\/em><\/p>\n<p>* * *<\/p>\n<p><em>Najopasnija netolerancija upravo je ona koja nastaje u odsutnosti bilo kakve doktrine, kao plod elementarnih nagona. Zbog toga je se ne mo\u017ee kritizirati ni racionalnim argumentima dr\u017eati pod kontrolom.<\/em><\/p>\n<p>* * *<\/p>\n<p><em>Intelektualci se ne mogu boriti protiv divlje netolerancije, jer misao je razoru\u017eana pred \u010distom animalno\u0161\u0107u bez smisla. No borba protiv doktrinarne netolerancije dolazi prekasno, jer kada netolerancija postane doktrina kasno je da je se porazi, i oni koji bi to morali u\u010diniti postaju njezine prve \u017ertve.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li><strong>ISBN:<\/strong> 987-953-8075-69-8<\/li>\n<li><strong>Dimenzije:<\/strong> 125&#215;200 mm<\/li>\n<li><strong>Broj stranica:<\/strong> 72<\/li>\n<li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li>\n<li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2020.<\/li>\n<li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Migrazioni e Intolleranza<\/li>\n<li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> talijanski<\/li>\n<li><strong>Prijevod:<\/strong> Damir Grubi\u0161a<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/migracije-i-netolerancija\/\">https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/migracije-i-netolerancija\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19564,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-19563","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/migracije_i_netolerancija.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55682,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55682","url_meta":{"origin":19563,"position":0},"title":"Predstava \u201eCoprnica Dragica\u201c u Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zagreba\u010dkom Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica tijekom listopada, studenoga i prosinca odr\u017eava se niz izvjedbi predstave \u201eCoprnica Dragica\u201c, radnjom smje\u0161tena u srednjovjekovni Zagreb. O predstavi Pametan \u0107e vladati svojom \u0107udi, budala \u0107e joj slu\u017eiti... O, da..., promijenilo se puno toga od te davne, srednjovjekovne slike Zagreba, kakav je bio te\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":19563,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu&#8221; u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55458","url_meta":{"origin":19563,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vi\u0161ki boj iz Zbirke Mikli\u0107&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba VI\u0160KI BOJ IZ ZBIRKE MIKLI\u0106 i prigodni koncert kvarteta BOZZOTTI Hrvatski pomorski muzej Split 29. rujna 2026. od 19 sati Hrvatski pomorski muzej Split organizira prigodni program povodom obilje\u017eavanja 160 godina od slavne Vi\u0161ke bitke koja se u akvatoriju otoka Visa odvila 20. srpnja 1866. godine. Dana 29. rujna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55552","url_meta":{"origin":19563,"position":3},"title":"Mir kao slijepa to\u010dka historiografije \u2013 razgovor s Valentinom Otma\u010di\u0107 povodom objavljivanja knjige &#8220;Oaze mira u pusto\u0161ima rata&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Valentina Otma\u010di\u0107 znanstvenica je, edukatorica i prakti\u010darka u podru\u010dju mira, transformacije sukoba i ljudskih prava. Zaposlena je u Centru za studije mira i konflikata na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci te je zamjenica predstojnika Centra. Doktorirala je studije mira na Sveu\u010dili\u0161tu u Bradfordu na temu \u201eOdupiranje podjeli po etni\u010dkim linijama: studija slu\u010daja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":19563,"position":4},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":55322,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55322","url_meta":{"origin":19563,"position":5},"title":"Znanstveni skup &#8220;Razvoj naselja kvarnerskog prostora: od srednjeg vijeka do modernog doba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveni skup Razvoj naselja kvarnerskog prostora: od srednjeg vijeka do modernog doba odr\u017eat \u0107e se 17. i 18. rujna 2026. u samostanu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog (dvorana na 2. katu samostana), Frankopanska 17, Zagreb. O skupuPoznavanje razvoja gradova i naselja kvarnerskog prostora zaostaje za onima Istre i Dalmacije. Tako\u0111er,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19563","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19563"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19563\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19565,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19563\/revisions\/19565"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19564"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19563"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19563"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19563"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}