{"id":1956,"date":"2011-05-12T22:00:05","date_gmt":"2011-05-12T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1956"},"modified":"2011-05-12T22:00:05","modified_gmt":"2011-05-12T22:00:05","slug":"slaven-kale-prikaz-knjige-jevgenij-pascenko-od-kijeva-do-poljica-tragom-prastarih-migracija-hrvatsko-ukrajinsko-drustvo-zagreb-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1956","title":{"rendered":"Slaven Kale – Prikaz knjige: Jevgenij Pa\u0161\u010denko, “Od Kijeva do Poljica. Tragom prastarih migracija”, Hrvatsko-ukrajinsko dru\u0161tvo, Zagreb 2010."},"content":{"rendered":"
<\/div>\n

Nakon studije Jevgenija Pa\u0161\u010denka “Slavist i imperiji. Vatroslav Jagi\u0107 izme\u0111u Galicije, Malorusije i Ukrajine” Hrvatsko-ukrajinsko dru\u0161tvo objavilo je jo\u0161 jedno djelo tog autora. Sadr\u017eaj pete knjige iz edicije “Ucrainiana croatica” podijeljen je u jedanaest poglavlja, literaturu i sa\u017eetke na ukrajinskom i engleskom jeziku.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

U knjizi je dora\u0111en i pro\u0161iren sadr\u017eaj monografije “Etnogeneza i mitologija Hrvata u kontekstu Ukrajine”, objavljene 1999. godine. Djelo je namijenjeno prvenstveno studentima, ali i znanstvenicima i \u0161iroj javnosti.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Knjiga po\u010dinje “Uvodnom bilje\u0161kom” (str. 7), u kojoj je istaknuta va\u017enost interdisciplinarnog pristupa problematici hrvatsko-ukrajinske povezanosti i nu\u017enost timskog rada u sklopu me\u0111unarodnih projekata. U skladu s tim u narednom je poglavlju, “Odjeci mitolo\u0161kih predod\u017ebi” (str. 9-18), nagla\u0161ena potreba upoznavanja s ukrajinskim izvorima, koji mogu predstavljati jedno od zna\u010dajnih polazi\u0161ta za komparativno sagledavanje pojava u hrvatskoj kulturi u ranom razdoblju slavenskih migracija. Nakon prikaza monumenta Kamjana Mogyla<\/i>, primjera arheolo\u0161ke kulture ukrajinskog prostora, autor je upozorio na tragove imena koji u korijenu sadr\u017ee forme hr-, hor- i sli\u010dne. Na temelju onomastike prikazana je mogu\u0107a povezanost sada\u0161njih ukrajinskih i hrvatskih prostora. Onomastika je gledana kroz prizmu slavenskog preuzimanja tradicija od iranskogovorne kulture. Kao mogu\u0107i primjeri takvog preuzimanja navedeni su nazivi Hrvat i Rus’, kojima je, prema pretpostavci autora, izvor solarni kult. U nastavku je sagledana hrvatska onomastika i to prvenstveno na primjeru Dubrovnika. Taj je grad, naveo je autor, model etni\u010dkih procesa u kojima se isprepli\u0107u slavenski i neslavenski elementi. Kao primjer ispreplitanja istaknuto je slavljenje Gromovnika Peruna, kojeg su kasnije istisnuli sveti Juraj i Mihovil. Pro\u017eimanje slavenskog i neslavenskog elementa vidljivo je i u podizanju crkava na mjestima pretkr\u0161\u0107anskih sveti\u0161ta. Autor je istaknuo potrebu daljnjeg istra\u017eivanja slavenskog mitolo\u0161kog sloja u hrvatskom kulturnom temelju. Ukrajinski prostor, kao jedan od mogu\u0107ih smjerova kojima su se plemena s hrvatskim imenom kretala, pri tome pru\u017ea zna\u010dajnu gra\u0111u za komparativni pristup.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Potreba za daljnjim istra\u017eivanjima istaknuta je i u poglavlju “Dalmatinska Poljica i Poljani Kijeva” (str. 19-29). U tom poglavlju prikazane su konture mogu\u0107ih komunikacija hrvatskog i ukrajinskog prostora. Nakon kratkih napomena o kne\u017eevini Poljana na podru\u010dju dana\u0161nje Ukrajine, u kontekstu slavensko-iranskih dodira spomenuto je ime Harvatin<\/i>. Pleme tog imena moglo je biti u savezni\u0161tvu s drugim konglomeracijama kakve su bili, primjerice, Poljani. S Kijevom se, istaknuto je, povezuju tragovi velike polietni\u010dke skupine u kojoj se naslu\u0107uje pojam koji se odnosi na grupu hr-<\/i>, hor-<\/i>, a koja se povezuje s imenom Hrvata. Na tu osnovu upu\u0107uju imena kijevske gore Horevice i ime mitolo\u0161kog “brata” Horiva, kao jednog od osniva\u010da Kijeva. Autor je pretpostavio da je ime Hrvat aktivno sudjelovalo u etni\u010dkim komunikacijama na \u0161irokom prostoru slavenskih raseljavanja. Na to bi moglo upu\u0107ivati \u0161irenje naziva Kijev, \u010diji se oblici nalaze i na dana\u0161njem hrvatskom teritoriju. Veliki prostor u knjizi posve\u0107en je Polji\u010dkoj Republici. Naime, sudbina, ustroj i neke tradicije na tom podru\u010dju \u010dine se podudarne s pojavama na podru\u010dju na kojem su \u017eivjeli Poljani, utemeljitelji Kijevske kne\u017eevine. Zna\u010daj polji\u010dkih izvora zbog o\u010duvanosti srednjovjekovnih tradicija prepoznali su i ukrajinski znanstvenici. Odjeci slavenske mitologije prisutni u tim izvorima zna\u010dajni su za komparativne analize. U kontekstu slavenske mitologije autor se ponovno osvrnuo na pojavu gradnje starokr\u0161\u0107anskih crkvica na prostoru starovjerskih obrednih lokacija, proces koji je imao analogije na prostoru od Dnjepra do Jadrana.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Sadr\u017eaj Polji\u010dkog statuta, zna\u010dajnog primjera koji upu\u0107uje na mogu\u0107nost komunikacija staroukrajinske i starohrvatske kulture, detaljnije je problematiziran u poglavlju “Rus’ka pravda i Polji\u010dki statut” (str. 31-47). Autor se vodio tvrdnjom kako je komparativni pristup priznat kao jedna od naju\u010dinkovitijih metoda u prou\u010davanju staroslavenskog prava. U tekstu je Polji\u010dki statut uspore\u0111en s Rus’kom pravdom, prvim starorus’kim pisanim zakonikom. “Posve je logi\u010dno”, napisao je autor, “da je starokijevsko pravno umije\u0107e bilo prisutno na \u010ditavom prostoru Kijevske Rus’, u \u010dijem su sastavu bili i Bijeli Hrvati” (str. 32). U nastavku je izra\u017eena pretpostavka o mogu\u0107nosti \u0161irenja teksta Rus’ke pravde do hrvatskih prostora, gdje su se koncentrirale odre\u0111ene arhai\u010dke vrijednosti donesene i s dana\u0161njeg ukrajinskog podru\u010dja. U knjizi je nagla\u0161eno da su sli\u010dnosti Polji\u010dkog statuta i Rus’ke pravde uo\u010dene ve\u0107 u 19. stolje\u0107u. Niz analogija prona\u0111en je u dru\u0161tvenim odnosima, pojmovima, jeziku i socijalnoj terminologiji; spomenute su sli\u010dnosti u polji\u010dkom terminu didi\u0107i<\/i> i starokijevskom didy<\/i>, u pojmovima verv<\/i> u Rus’koj pravdi i vrv<\/i> u Polji\u010dkom statutu, u djelovanju bratov\u0161tina<\/i> u Poljicama i ukrajinskih crkvenih bratstava iz 16. stolje\u0107a, zatim na razini socijalnih statusa odre\u0111enih kategorija ljudi, u polji\u010dkom obi\u010daju umicanja divojaka silom<\/i> i ukrajinskom umakanja devic<\/i>, te u tipu dr\u017eavnosti koji je te\u017eio kolektivnom, a ne centraliziranom upravljanju. Najvi\u0161e elemenata koji upu\u0107uju na srodnost prona\u0111ena je u dijelovima spomenutih pravnih dokumenata koji se odnose na arhaiku, \u0161to se uzima kao potvrda nekada\u0161nje bliskosti i daljnjeg migriranja slavenskim masa od ukrajinskog prostora do jadranske linije. <\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

\u010cetvrto poglavlje knjige naslovljeno je “Problem geneze glagoljice” (str. 49-60). U poglavlju je autor podr\u017eao tezu da glagoljica predstavlja zavr\u0161etak trajnog i slo\u017eenog procesa koji je pro\u0161ao nekoliko stadija, te je postavio pitanje nije li to pismo srodno sa sarmatskim znakovima prona\u0111enim u jugo-isto\u010dnoj regiji dana\u0161nje Ukrajine. Glagoljica je, dakle, promatrana kroz koncept slavensko-iranskih pro\u017eimanja, pri \u010demu je nagla\u0161eno zna\u010denje ukrajinskog prostora zbog tamo\u0161nje o\u010duvanosti tragova sarmatskih znakova. Pretpostavke o zna\u010daju sjevernog Pricrnomorja u nastanku glagoljice podupire i boravak \u0106irila na tom podru\u010dju. Autor smatra da je upravo u Poljicama glagolja\u0161ko pismo nastupilo kao amblem prastarog identiteta.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Slijedi poglavlje “Poredbeni prostori. Od Istre prema Zagorju, Slavoniji i drugdje” (str. 61-65), u kojem su nazna\u010deni smjerovi daljnjih znanstvenih prou\u010davanja. To su: mitolo\u0161ki sloj kao zna\u010dajna komponenta hrvatskog duhovnog i materijalnog \u017eivota arhai\u010dnog doba, povezanost krapinske genealo\u0161ke legende sa starokijevskom i podudarnost niza arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta na ukrajinskom i hrvatskom tlu. Na potrebu daljnjih istra\u017eivanja ukazano je i u poglavlju “Onomasti\u010dka iznena\u0111enja” (str. 67-71). Uz primjere leksi\u010dke podudarnosti ukrajinskog fonda s ju\u017enoslavenskim, autor je istaknuo da je va\u017enost toponimske migracije u njenom ukazivanju na etni\u010dka kretanja.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Na usporedbu suvremenih jezika dvaju naroda kao perspektivnom pravcu daljnjih istra\u017eivanja upozoreno je u poglavlju “Jezik ukrajinski i hrvatski” (str. 73-77). Suvremeni istra\u017eiva\u010di upu\u0107uju na niz primjera koji svjedo\u010de o postojanju zajedni\u010dkog leksi\u010dkog fonda i analogija na morfolo\u0161kim i leksi\u010dkim razinama u hrvatskom i ukrajinskom jeziku. U tekstu su navedeni primjeri srodnih pojava u spomenutim jezicima, primjerice procesa ikavizacije<\/i> u ukrajinskom jeziku i postojanja ikavskih oaza<\/i> na hrvatskom prostoru, te iranizama. Autor smatra “da su iz starog razdoblja u leksi\u010dkom fondu ukrajinskog i hrvatskog jezika prisutni iranizmi, kamo spadaju i etnonimi poznati s ukrajinskog prostora kao Rusin-Horvat” (str. 76). Pa\u017enja je usmjerena i na podudarnosti u dijalektima hrvatskog i ukrajinskog jezika.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Sli\u010dnosti u pu\u010dkoj tradiciji dvaju naroda prikazane su u poglavlju “Etnolo\u0161ke poredbe” (str. 79-95). Tu je ukazano na te\u0161ke intervencije koje je ukrajinska kultura do\u017eivljavala tijekom sovjetskog razdoblja. Djelom i zbog potiskivanja nacionalnih problema u sovjetskom re\u017eimu u suvremenoj se ukrajinskoj znanosti velika pozornost posve\u0107uje razvitku etnosa. Jedna od tema koja se u sklopu toga poja\u010dano istra\u017euje su Bijeli Hrvati. U poglavlju je dotaknut problem imperijalne politike, kojoj je autor posvetio veliki prostor u knjizi “Slavist i imperiji. Vatroslav Jagi\u0107 izme\u0111u Galicije, Malorusije i Ukrajine”. U nastavku su navedeni neki aspekti nu\u017enih hrvatsko-ukrajinskih komparacija: sli\u010dnosti u leksiku karpatskih Gucula i hrvatskih sto\u010dara Velebita, u gospodarsko-kulturnim zonama Panonske Slavonije i \u0161umsko-stepske zemljoradni\u010dke regije Ukrajine, u tipovima ku\u0107a i poku\u0107stva razli\u010ditih ukrajinskih i hrvatskih regija, u melosu i odje\u0107i pojedinih regija Hrvatske i Ukrajine, te antropolo\u0161ke srodnosti pu\u010danstva Ukrajine i Hrvata. <\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Posljednja tema prikazana u knjizi su podudarnosti u imenima nov\u010danih jedinica (“Kijevska kruna i hrvatska grivna”, str. 97-98). Tu je ponovljena teza da su komunikacije izme\u0111u staroukrajinskih i starohrvatskih formacija bile trajne i da u sebi skrivaju mno\u0161tvo novih podataka koji zahtijevaju daljnja prou\u010davanja.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

U zavr\u0161nom je poglavlju (“Umjesto zaklju\u010dka”, str. 99-100) autor istaknuo zna\u010daj ukrajinskog konteksta u prou\u010davanju etnogeneze Hrvata, te povijesti njihove duhovne i materijalne kulture.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Razumijevanje problematike knjige “Od Kijeva do Poljica. Tragom prastarih migracija” olak\u0161ano je mnogobrojnim fotografijama, slikama i kartama. Znanstveni je doprinos knjige da su u njoj, osim predstavljanja postignutih spoznaja o hrvatsko-ukrajinskim vezama, istaknute dosada neistra\u017eene teme, \u010dime je utrt put daljnjim istra\u017eivanjima.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

 <\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Slaven Kale<\/span><\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1956","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1956,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1956,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":1956,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":1956,"position":3},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":1956,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":1956,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1956"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1956\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}