{"id":1956,"date":"2011-05-12T22:00:05","date_gmt":"2011-05-12T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1956"},"modified":"2011-05-12T22:00:05","modified_gmt":"2011-05-12T22:00:05","slug":"slaven-kale-prikaz-knjige-jevgenij-pascenko-od-kijeva-do-poljica-tragom-prastarih-migracija-hrvatsko-ukrajinsko-drustvo-zagreb-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1956","title":{"rendered":"Slaven Kale – Prikaz knjige: Jevgenij Pa\u0161\u010denko, “Od Kijeva do Poljica. Tragom prastarih migracija”, Hrvatsko-ukrajinsko dru\u0161tvo, Zagreb 2010."},"content":{"rendered":"
<\/div>\n

Nakon studije Jevgenija Pa\u0161\u010denka “Slavist i imperiji. Vatroslav Jagi\u0107 izme\u0111u Galicije, Malorusije i Ukrajine” Hrvatsko-ukrajinsko dru\u0161tvo objavilo je jo\u0161 jedno djelo tog autora. Sadr\u017eaj pete knjige iz edicije “Ucrainiana croatica” podijeljen je u jedanaest poglavlja, literaturu i sa\u017eetke na ukrajinskom i engleskom jeziku.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

U knjizi je dora\u0111en i pro\u0161iren sadr\u017eaj monografije “Etnogeneza i mitologija Hrvata u kontekstu Ukrajine”, objavljene 1999. godine. Djelo je namijenjeno prvenstveno studentima, ali i znanstvenicima i \u0161iroj javnosti.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Knjiga po\u010dinje “Uvodnom bilje\u0161kom” (str. 7), u kojoj je istaknuta va\u017enost interdisciplinarnog pristupa problematici hrvatsko-ukrajinske povezanosti i nu\u017enost timskog rada u sklopu me\u0111unarodnih projekata. U skladu s tim u narednom je poglavlju, “Odjeci mitolo\u0161kih predod\u017ebi” (str. 9-18), nagla\u0161ena potreba upoznavanja s ukrajinskim izvorima, koji mogu predstavljati jedno od zna\u010dajnih polazi\u0161ta za komparativno sagledavanje pojava u hrvatskoj kulturi u ranom razdoblju slavenskih migracija. Nakon prikaza monumenta Kamjana Mogyla<\/i>, primjera arheolo\u0161ke kulture ukrajinskog prostora, autor je upozorio na tragove imena koji u korijenu sadr\u017ee forme hr-, hor- i sli\u010dne. Na temelju onomastike prikazana je mogu\u0107a povezanost sada\u0161njih ukrajinskih i hrvatskih prostora. Onomastika je gledana kroz prizmu slavenskog preuzimanja tradicija od iranskogovorne kulture. Kao mogu\u0107i primjeri takvog preuzimanja navedeni su nazivi Hrvat i Rus’, kojima je, prema pretpostavci autora, izvor solarni kult. U nastavku je sagledana hrvatska onomastika i to prvenstveno na primjeru Dubrovnika. Taj je grad, naveo je autor, model etni\u010dkih procesa u kojima se isprepli\u0107u slavenski i neslavenski elementi. Kao primjer ispreplitanja istaknuto je slavljenje Gromovnika Peruna, kojeg su kasnije istisnuli sveti Juraj i Mihovil. Pro\u017eimanje slavenskog i neslavenskog elementa vidljivo je i u podizanju crkava na mjestima pretkr\u0161\u0107anskih sveti\u0161ta. Autor je istaknuo potrebu daljnjeg istra\u017eivanja slavenskog mitolo\u0161kog sloja u hrvatskom kulturnom temelju. Ukrajinski prostor, kao jedan od mogu\u0107ih smjerova kojima su se plemena s hrvatskim imenom kretala, pri tome pru\u017ea zna\u010dajnu gra\u0111u za komparativni pristup.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Potreba za daljnjim istra\u017eivanjima istaknuta je i u poglavlju “Dalmatinska Poljica i Poljani Kijeva” (str. 19-29). U tom poglavlju prikazane su konture mogu\u0107ih komunikacija hrvatskog i ukrajinskog prostora. Nakon kratkih napomena o kne\u017eevini Poljana na podru\u010dju dana\u0161nje Ukrajine, u kontekstu slavensko-iranskih dodira spomenuto je ime Harvatin<\/i>. Pleme tog imena moglo je biti u savezni\u0161tvu s drugim konglomeracijama kakve su bili, primjerice, Poljani. S Kijevom se, istaknuto je, povezuju tragovi velike polietni\u010dke skupine u kojoj se naslu\u0107uje pojam koji se odnosi na grupu hr-<\/i>, hor-<\/i>, a koja se povezuje s imenom Hrvata. Na tu osnovu upu\u0107uju imena kijevske gore Horevice i ime mitolo\u0161kog “brata” Horiva, kao jednog od osniva\u010da Kijeva. Autor je pretpostavio da je ime Hrvat aktivno sudjelovalo u etni\u010dkim komunikacijama na \u0161irokom prostoru slavenskih raseljavanja. Na to bi moglo upu\u0107ivati \u0161irenje naziva Kijev, \u010diji se oblici nalaze i na dana\u0161njem hrvatskom teritoriju. Veliki prostor u knjizi posve\u0107en je Polji\u010dkoj Republici. Naime, sudbina, ustroj i neke tradicije na tom podru\u010dju \u010dine se podudarne s pojavama na podru\u010dju na kojem su \u017eivjeli Poljani, utemeljitelji Kijevske kne\u017eevine. Zna\u010daj polji\u010dkih izvora zbog o\u010duvanosti srednjovjekovnih tradicija prepoznali su i ukrajinski znanstvenici. Odjeci slavenske mitologije prisutni u tim izvorima zna\u010dajni su za komparativne analize. U kontekstu slavenske mitologije autor se ponovno osvrnuo na pojavu gradnje starokr\u0161\u0107anskih crkvica na prostoru starovjerskih obrednih lokacija, proces koji je imao analogije na prostoru od Dnjepra do Jadrana.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Sadr\u017eaj Polji\u010dkog statuta, zna\u010dajnog primjera koji upu\u0107uje na mogu\u0107nost komunikacija staroukrajinske i starohrvatske kulture, detaljnije je problematiziran u poglavlju “Rus’ka pravda i Polji\u010dki statut” (str. 31-47). Autor se vodio tvrdnjom kako je komparativni pristup priznat kao jedna od naju\u010dinkovitijih metoda u prou\u010davanju staroslavenskog prava. U tekstu je Polji\u010dki statut uspore\u0111en s Rus’kom pravdom, prvim starorus’kim pisanim zakonikom. “Posve je logi\u010dno”, napisao je autor, “da je starokijevsko pravno umije\u0107e bilo prisutno na \u010ditavom prostoru Kijevske Rus’, u \u010dijem su sastavu bili i Bijeli Hrvati” (str. 32). U nastavku je izra\u017eena pretpostavka o mogu\u0107nosti \u0161irenja teksta Rus’ke pravde do hrvatskih prostora, gdje su se koncentrirale odre\u0111ene arhai\u010dke vrijednosti donesene i s dana\u0161njeg ukrajinskog podru\u010dja. U knjizi je nagla\u0161eno da su sli\u010dnosti Polji\u010dkog statuta i Rus’ke pravde uo\u010dene ve\u0107 u 19. stolje\u0107u. Niz analogija prona\u0111en je u dru\u0161tvenim odnosima, pojmovima, jeziku i socijalnoj terminologiji; spomenute su sli\u010dnosti u polji\u010dkom terminu didi\u0107i<\/i> i starokijevskom didy<\/i>, u pojmovima verv<\/i> u Rus’koj pravdi i vrv<\/i> u Polji\u010dkom statutu, u djelovanju bratov\u0161tina<\/i> u Poljicama i ukrajinskih crkvenih bratstava iz 16. stolje\u0107a, zatim na razini socijalnih statusa odre\u0111enih kategorija ljudi, u polji\u010dkom obi\u010daju umicanja divojaka silom<\/i> i ukrajinskom umakanja devic<\/i>, te u tipu dr\u017eavnosti koji je te\u017eio kolektivnom, a ne centraliziranom upravljanju. Najvi\u0161e elemenata koji upu\u0107uju na srodnost prona\u0111ena je u dijelovima spomenutih pravnih dokumenata koji se odnose na arhaiku, \u0161to se uzima kao potvrda nekada\u0161nje bliskosti i daljnjeg migriranja slavenskim masa od ukrajinskog prostora do jadranske linije. <\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

\u010cetvrto poglavlje knjige naslovljeno je “Problem geneze glagoljice” (str. 49-60). U poglavlju je autor podr\u017eao tezu da glagoljica predstavlja zavr\u0161etak trajnog i slo\u017eenog procesa koji je pro\u0161ao nekoliko stadija, te je postavio pitanje nije li to pismo srodno sa sarmatskim znakovima prona\u0111enim u jugo-isto\u010dnoj regiji dana\u0161nje Ukrajine. Glagoljica je, dakle, promatrana kroz koncept slavensko-iranskih pro\u017eimanja, pri \u010demu je nagla\u0161eno zna\u010denje ukrajinskog prostora zbog tamo\u0161nje o\u010duvanosti tragova sarmatskih znakova. Pretpostavke o zna\u010daju sjevernog Pricrnomorja u nastanku glagoljice podupire i boravak \u0106irila na tom podru\u010dju. Autor smatra da je upravo u Poljicama glagolja\u0161ko pismo nastupilo kao amblem prastarog identiteta.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Slijedi poglavlje “Poredbeni prostori. Od Istre prema Zagorju, Slavoniji i drugdje” (str. 61-65), u kojem su nazna\u010deni smjerovi daljnjih znanstvenih prou\u010davanja. To su: mitolo\u0161ki sloj kao zna\u010dajna komponenta hrvatskog duhovnog i materijalnog \u017eivota arhai\u010dnog doba, povezanost krapinske genealo\u0161ke legende sa starokijevskom i podudarnost niza arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta na ukrajinskom i hrvatskom tlu. Na potrebu daljnjih istra\u017eivanja ukazano je i u poglavlju “Onomasti\u010dka iznena\u0111enja” (str. 67-71). Uz primjere leksi\u010dke podudarnosti ukrajinskog fonda s ju\u017enoslavenskim, autor je istaknuo da je va\u017enost toponimske migracije u njenom ukazivanju na etni\u010dka kretanja.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Na usporedbu suvremenih jezika dvaju naroda kao perspektivnom pravcu daljnjih istra\u017eivanja upozoreno je u poglavlju “Jezik ukrajinski i hrvatski” (str. 73-77). Suvremeni istra\u017eiva\u010di upu\u0107uju na niz primjera koji svjedo\u010de o postojanju zajedni\u010dkog leksi\u010dkog fonda i analogija na morfolo\u0161kim i leksi\u010dkim razinama u hrvatskom i ukrajinskom jeziku. U tekstu su navedeni primjeri srodnih pojava u spomenutim jezicima, primjerice procesa ikavizacije<\/i> u ukrajinskom jeziku i postojanja ikavskih oaza<\/i> na hrvatskom prostoru, te iranizama. Autor smatra “da su iz starog razdoblja u leksi\u010dkom fondu ukrajinskog i hrvatskog jezika prisutni iranizmi, kamo spadaju i etnonimi poznati s ukrajinskog prostora kao Rusin-Horvat” (str. 76). Pa\u017enja je usmjerena i na podudarnosti u dijalektima hrvatskog i ukrajinskog jezika.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Sli\u010dnosti u pu\u010dkoj tradiciji dvaju naroda prikazane su u poglavlju “Etnolo\u0161ke poredbe” (str. 79-95). Tu je ukazano na te\u0161ke intervencije koje je ukrajinska kultura do\u017eivljavala tijekom sovjetskog razdoblja. Djelom i zbog potiskivanja nacionalnih problema u sovjetskom re\u017eimu u suvremenoj se ukrajinskoj znanosti velika pozornost posve\u0107uje razvitku etnosa. Jedna od tema koja se u sklopu toga poja\u010dano istra\u017euje su Bijeli Hrvati. U poglavlju je dotaknut problem imperijalne politike, kojoj je autor posvetio veliki prostor u knjizi “Slavist i imperiji. Vatroslav Jagi\u0107 izme\u0111u Galicije, Malorusije i Ukrajine”. U nastavku su navedeni neki aspekti nu\u017enih hrvatsko-ukrajinskih komparacija: sli\u010dnosti u leksiku karpatskih Gucula i hrvatskih sto\u010dara Velebita, u gospodarsko-kulturnim zonama Panonske Slavonije i \u0161umsko-stepske zemljoradni\u010dke regije Ukrajine, u tipovima ku\u0107a i poku\u0107stva razli\u010ditih ukrajinskih i hrvatskih regija, u melosu i odje\u0107i pojedinih regija Hrvatske i Ukrajine, te antropolo\u0161ke srodnosti pu\u010danstva Ukrajine i Hrvata. <\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Posljednja tema prikazana u knjizi su podudarnosti u imenima nov\u010danih jedinica (“Kijevska kruna i hrvatska grivna”, str. 97-98). Tu je ponovljena teza da su komunikacije izme\u0111u staroukrajinskih i starohrvatskih formacija bile trajne i da u sebi skrivaju mno\u0161tvo novih podataka koji zahtijevaju daljnja prou\u010davanja.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

U zavr\u0161nom je poglavlju (“Umjesto zaklju\u010dka”, str. 99-100) autor istaknuo zna\u010daj ukrajinskog konteksta u prou\u010davanju etnogeneze Hrvata, te povijesti njihove duhovne i materijalne kulture.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Razumijevanje problematike knjige “Od Kijeva do Poljica. Tragom prastarih migracija” olak\u0161ano je mnogobrojnim fotografijama, slikama i kartama. Znanstveni je doprinos knjige da su u njoj, osim predstavljanja postignutih spoznaja o hrvatsko-ukrajinskim vezama, istaknute dosada neistra\u017eene teme, \u010dime je utrt put daljnjim istra\u017eivanjima.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

 <\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n

Slaven Kale<\/span><\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1956","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1956,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":1956,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":1956,"position":2},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":1956,"position":3},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":1956,"position":4},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":1956,"position":5},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1956"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1956\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}