{"id":1955,"date":"2011-04-17T22:00:05","date_gmt":"2011-04-17T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1955"},"modified":"2011-04-17T22:00:05","modified_gmt":"2011-04-17T22:00:05","slug":"branimir-jankovic-rasprava-suocavanje-s-prosloscu-na-internetskim-portalima-konferencijska-dvorana-filozofskog-fakulteta-u-zagrebu-14-travnja-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1955","title":{"rendered":"Branimir Jankovi\u0107 – Rasprava “Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u na internetskim portalima”, konferencijska dvorana Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 14. travnja 2011."},"content":{"rendered":"

Rasprava “Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u na internetskim portalima”, konferencijska dvorana Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 14. travnja 2011.<\/o:p><\/span><\/b><\/p>\n

 <\/o:p><\/span><\/p>\n

Inicijativa za temu rasprave do\u0161la je iz akademske sredine, dakle od historijske znanosti kao akademske discipline. Osim \u0161to se profesionalni povjesni\u010dari bave vlastitim istra\u017eiva\u010dkim podru\u010djima, svi su oni neizbje\u017eno i dio suvremenosti u kojoj \u017eive. No u suvremenom dru\u0161tvu historija kao disciplina samo je jedan od postoje\u0107ih na\u010dina i oblika bavljenja pro\u0161lo\u0161\u0107u. Premda se akademskim povjesni\u010darima historijska znanost \u010dini najva\u017enijim i najvrednijim na\u010dinom pristupanja pro\u0161losti, ve\u0107ini ljudi povijest je ipak prezentna kroz posve druge komunikacijske kanale. Osobno i obiteljsko iskustvo, susjedi i prijatelji, zajednica u kojoj \u017eive, obrazovanje, politi\u010dari, novine, televizija, dokumentarni i povijesni filmovi, Internet, muzeji itd. \u2013 ve\u0107ini ljudi to su vode\u0107i prenositelji povijesnih sadr\u017eaja. Stoga bi iz perspektive akademske historije moglo biti va\u017eno analizirati navedenu \u0161iroku rasprostranjenost povijesti u javnoj sferi.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Tu je va\u017enost u gospodarski razvijenijim zemljama dakako prepoznala i ekonomija tako da je \u2013 na pretpostavci da odre\u0111eni povijesni sadr\u017eaji mogu biti tr\u017ei\u0161no zanimljivi \u0161irokom sloju ljudi \u2013 u tim zemljama povijest u javnoj sferi prisutna na jo\u0161 intenzivnije na\u010dine. Primjerice: posebni televizijski kanali posve\u0107eni povijesti, igrani i dokumentarni filmovi, brojni \u010dasopisi o povijesti, povijesni romani, nepregledne internetske stranice, muzeji, spomenici, memorijalna mjesta i ceremonije, popularna kultura, prakse o\u017eivljavanja povijesti na razli\u010ditim manifestacijama, turisti\u010dki povijesni sadr\u017eaji itd. Stoga je u nekoliko posljednjih desetlje\u0107a akademska zajednica reagirala oblikovanjem historijske poddiscipline koja se po\u010dela baviti tim fenomenima kao \u0161to su Public History<\/i>, The Public Life of History<\/i> ili Geschichte und \u00d6ffentlichkeit<\/i>. Osnivani su pritom specijalizirani \u010dasopisi, objavljivani \u010dlanci i knjige, pisane disertacije, ali pokrenuti i diplomski studiji za obrazovanje povjesni\u010dara koji bi trebali raditi u javnoj sferi na sadr\u017eajima vezanima uz povijest. <\/o:p><\/span><\/p>\n

U Hrvatskoj, kao i u zemljama u regiji, povijesni sadr\u017eaji na tr\u017ei\u0161tu \u2013 razumljivo \u2013 nisu zastupljeni u tolikoj mjeri, iako su i kod nas svakodnevno primjetne sve ve\u0107e promjene. Primjerice, osim \u0161to su u javnosti relativno \u010desto prisutne tradicionalne kontroverzne teme vezane uz Drugi svjetski rat, poslijeratne komunisti\u010dke zlo\u010dine, raspad Jugoslavije i ratove 1990-ih, i kao \u0161to je u politi\u010dkom \u017eivotu javna upotreba povijesti (dakle pozivanje na povijest i kori\u0161tenje povijesti kao argumenta i legitimacije) i dalje \u017eiva, te pored vi\u0161e ili manje kontinuirane prisutnosti nekoliko hrvatskih povjesni\u010dara u medijima, na hrvatskoj je televiziji tijekom 2010. i 2011. prikazivano gotovo iz tjedna u tjedan nekoliko dokumentarnih serija povijesne tematike koje su imale po vi\u0161e epizoda i bile emitirane u najgledanijim terminima (poput serije o Titu, Hebrangu, Hrvatskom prolje\u0107u, Pra\u0161kom prolje\u0107u, savezni\u010dkim bombardiranjima hrvatskih gradova tijekom Drugog svjetskog rata, napadu na Dubrovnik po\u010detkom 1990-ih), a pripremaju se i nove, prema najavi i o Jugoslaviji. Ove godine je i 35. obljetnica emitiranja TV kalendara, emisije s povijesnim sadr\u017eajima i, dakako, odre\u0111ene koncepcije povijesti. Sve je vi\u0161e i pomno planiranih lokalnih sajmova na kojima se o\u017eivljavaju odre\u0111ene povijesne bitke, poput \u0161estog uprizorenja samoborske bitke iz 1441, \u010demu je, prema izvje\u0161\u0107ima, prisustvovalo oko 25 tisu\u0107a ljudi. Nadalje, uz \u010dasopis Meridijani <\/i>koji ve\u0107 niz godina donosi i povijesne teme, nedavno je iza\u0161ao prvi broj \u010dasopisa Vojna povijest<\/i>. Na internetu su pak povijesni sadr\u017eaji jo\u0161 raznolikiji. Uz nekoliko portala vezanih uz akademsku zajednicu i nastavu povijesti, prisutni su i blogovi o povijesti (npr. \u201eBumerang pro\u0161losti\u201c Zvonimira Despota), zatim portali raznih povijesnih sadr\u017eaja, od primjerice onog udruge Documenta<\/i>, preko slu\u017ebene stranice spomen podru\u010dja Jasenovac, do portala s usta\u0161kim sadr\u017eajima, kao i dakako brojnih foruma na kojima je povijest u\u010destala tema, a kada me\u0111usobno komuniciraju osobe iz regije, onda gotovo i jedina.<\/o:p><\/span><\/p>\n

U Hrvatskoj postoje radovi koji pripadaju toj historijskoj poddisciplini koju mo\u017eemo nazvati \u201ejavna upotreba povijesti\u201c (\u0161to je primjerice naziv zajedni\u010dkog znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog projekta Odsjek\u00e2 za povijest Filozofskih fakulteta u Zagrebu i Ljubljani) ili \u201epovijest i javnost\/povijest u javnosti\u201c, odnosno \u201epovijest u javnoj sferi\u201c. Pisalo se tako kod nas o dr\u017eavnim politikama povijesti, ponajvi\u0161e predsjednika Franje Tu\u0111mana i HDZ-a, zatim promjenama naziva ulica, dokumentarnim serijama i drugim temama te o nekim internetskim stranicama povijesne tematike (o \u010demu je pisao primjerice Miljenko Hajdarovi\u0107). \u010cini se napose da je analiziranje weba kao predmeta istra\u017eivanja javne upotrebe povijesti, zbog njegove \u0161iroke rasprostranjenosti, potrebno jo\u0161 vi\u0161e poticati. Stoga smo, u nadi da \u0107e to mo\u017eda u\u010diniti i ova rasprava, odabrali upravo web za temu. Primjetno je pritom i da u stranim knjigama koje daju pregled te historijske poddiscipline \u201epovijesti u javnosti\u201c \u010desto izostaju ili su slabije prisutne analize karaktera zastupljenosti povijesti na webu. Vi\u0161e je pisano o povijesti u novinama, muzejima i televizijskim emisijama nego na webu. Je li to mo\u017eda zbog odre\u0111ene neuhvatljivosti weba kao medija, posebno za povjesni\u010dare koji su navikli baratati uglavnom fiksiranim izvorima (zbog toga je va\u017eno upozoriti na Hrvatski arhiv weba i rad na arhiviranju web-sadr\u017eaja). Osim dakle te unutardisciplinarne motivacije, odre\u0111eni poticaj  <\/span>mogu svakako dati i recentni doga\u0111aji u Egiptu i drugim sjevernoafri\u010dkim dr\u017eavama gdje je Internet odigrao va\u017enu ulogu u informiranju i organiziranju prosvjeda. Sli\u010dnu ulogu imao je i u prosvjedima u Hrvatskoj, koji su i nazivani Facebook-prosvjedima. Kona\u010dno, \u017eivimo u informati\u010dkom dru\u0161tvu u kojem Internet svakodnevno, iz dana u dan, dobiva na sve ve\u0107oj va\u017enosti i rasprostranjenosti.<\/o:p><\/span><\/p>\n

No osim pitanja samog kori\u0161tenja novih medija, kao i sudjelovanja u medijima i djelovanja u radu primjerice nekog internetskog portala, posve je drugo pitanje, koje mi \u010dini va\u017enim napose za akademsku historiju, kako analizirati rad medija na povijesti? S kojim istra\u017eiva\u010dkim pitanjima pristupati toj problematici? Pritom je svakako potreban odre\u0111eni teorijski alat, koji mogu ponuditi i druge discipline poput sociologije, antropologije, etnologije, politologije, ali i iskustvo analiziranja raznih oblika javne upotrebe povijesti koje su u me\u0111uvremenu provodili povjesni\u010dari iz inozemnih historiografija. Pojedina istra\u017eiva\u010dka pitanja mogu biti: na koji je sve na\u010din povijest zastupljena na webu, kakav je karakter njezine zastupljenosti, kako se pritom konceptualiziraju osobni, povijesni i nacionalni identiteti? Kako se uop\u0107e odvija suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u na internetskim portalima; svjedo\u010de li nam internetski forumi, mo\u017eda bolje nego svi drugi mogu\u0107i izvori, o te\u0161ko\u0107ama i neuspjesima u vezi toga? Itd.   <\/span><\/o:p><\/span><\/p>\n

Smatrali smo da temu o webu trebamo \u0161to \u0161ire postaviti kako bismo poku\u0161ali napraviti odre\u0111eni snimak stanja, potaknuli problematizaciju te mo\u017eda i pisanje radova o tome. Osim propitivanja odnosa same akademske zajednice i interneta kao medija, potrebno je pritom informirati se i o osobama, institucijama i udrugama koje se u javnoj sferi na webu bave povije\u0161\u0107u. Stoga je izlaganje Mladena Tomorada posve\u0107eno prikazu uvo\u0111enja informacijskih tehnologija u hrvatsku historiografiju, od prije deset godina, u \u010demu je Tomorad imao aktivnu ulogu. Zatim, izlaganje Miljenka Hajdarovi\u0107a, urednika Hrvatskog povijesnog portala, odnosi se na vlastito iskustvo primjera rada jednog povijesnog portala, a Tanje Petrovi\u0107 na djelovanje udruge Documenta \u2013 Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, koja se osim rada na konceptu suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koristi i mogu\u0107nostima koje pru\u017ea web. Na kraju, izlaganje Stefana Treskanice posve\u0107eno je fenomenu Wikipedije u javnom ispisivanju povijesti. Tema je svakako otvorena i novinarima iz Ve\u010dernjeg, Jutarnjeg i Novog lista koji pi\u0161u o povijesti, te, kolegicama koje rade na Hrvatskom arhivu weba pri Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu (pri \u010demu je zanimljivo pitanje \u0161to arhivirati s weba, odnosno \u0161to bi u budu\u0107nosti trebalo biti izvor o nama samima, jesu li to mo\u017eda forumi? itd.). Zanimljivo je dakako \u010duti i kolege povjesni\u010dare koji sudjeluju u medijima i djeluju u javnosti. Tema javne upotrebe povijesti na webu je naravno nu\u017eno upu\u0107ena i na interdisciplinarnosti i suradnju s sociolozima, antropolozima, etnolozima, politolozima itd. Mogu\u0107a dodatna korist od rasprave bila bi u definiranju \u0161irine opsega ovog polja, kako bi se kasnije moglo dublje u\u0107i u pojedina pitanja, probleme i analize.            <\/span><\/o:p><\/span><\/p>\n

Uostalom, kao \u0161to svi imamo iskustva s Wikipedijom, te s obzirom na navodnu demokrati\u010dnost weba kao medija, tema je to za koju svatko mo\u017ee izre\u0107i svoj (Facebook) komentar.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Branimir Jankovi\u0107<\/o:p><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1955","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":1955,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":1955,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":1955,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1955,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":1955,"position":4},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":1955,"position":5},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1955","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1955"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1955\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1955"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1955"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1955"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}