{"id":19549,"date":"2020-03-09T12:13:20","date_gmt":"2020-03-09T12:13:20","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19549"},"modified":"2020-03-09T21:06:36","modified_gmt":"2020-03-09T21:06:36","slug":"nevenko-bartulin-jos-jednom-ponoviti-njemacki-reich-nije-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj-nametnuo-rasne-zakone","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19549","title":{"rendered":"Nevenko Bartulin – Jo\u0161 jednom ponoviti: Njema\u010dki Reich nije Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj nametnuo rasne zakone"},"content":{"rendered":"

U \u010dlanku pod naslovom \u2018\u0160to je to \u201cultrakatoli\u010dka\u201d dr\u017eava?\u2019 (07.01.2020) povjesni\u010dar dr. Jure Kri\u0161to je lako dokazao da NDH nije bila \u2018samoproklamirana ultrakatoli\u010dka dr\u017eava\u2019 (kako tvrdi episkop pakra\u010dki Jovan \u0106ulibrk).[1]<\/a> No, dr. Kri\u0161to u svom je \u010dlanku tako\u0111er iznio jednu tvrdnju koja ne odgovara povijesnoj istini (a tu je tvrdnju prvi izlo\u017eio Roman Leljak). Naime, on tvrdi da je njema\u010dko \u2018odobrenje za formiranje ograni\u010denih vojnih snaga NDH bilo uvjetovano dono\u0161enjem \u201crasnih zakona\u201d\u2019. Izgleda da je dr. Kri\u0161to ponovio tu (ili sli\u010dnu) tvrdnju (tj. da su rasni zakoni \u2018nametnuti\u2019 NDH od strane Njema\u010dke) u nedavnom filmu redateljice Vi\u0161nje Stare\u0161ine, Stepinac: kardinal i njegova savjest<\/em>.[2]<\/a><\/p>\n

Kako sam ve\u0107 dokazao u jednom \u010dlanku objavljenom na stranicama ovog portala, Njema\u010dka jednostavno nije postavila takav uvjet usta\u0161koj vladi u travnju 1941. godine.[3]<\/a> Dakle, NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njema\u010dkog Reicha. Uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu da nije lako sru\u0161iti povijesne mitove, vjerujem da \u0107e stanoviti broj hrvatskih povjesni\u010dara i pisaca i dalje nastaviti promovirati taj mit o \u2018njema\u010dkom pritisku\u2019. No, ipak bih \u017eelio postaviti kolegi Kri\u0161ti i drugim pobornicama ovog mita tri sljede\u0107a pitanja:<\/p>\n

1) Za\u0161to bi Reich odmah postavio takav uvjet novoj hrvatskoj dr\u017eavi, kada nisu u\u010dinili isto u slu\u010daju Slova\u010dke? Za razliku od NDH, koja je bila podijeljena izme\u0111u njema\u010dkih i talijanskih interesnih sfera (sve do kapitulacije Italije u rujnu 1943.), Slova\u010dka se potpuno nalazila u njema\u010dkoj interesnoj sferi, ali nije usvojila rasne zakone (kakvi su postojali u Reichu i NDH) sve do rujna 1941. godine. Prva anti\u017eidovska odredba je usvojena u novoj slova\u010dkoj dr\u017eavi u travnju 1939. no ta odredba je definirala \u017didove u prvom redu na vjerskoj, a ne rasnoj osnovi. Nadalje, slova\u010dki je parlament usvojio novu definiciju \u2018\u017didova\u2019 u svibnju 1942. koja je, u biti, bila ista kao i ona iz travnja 1939. (dakle opet je usvojena vjerska definicija).[4]<\/a> Kako je sve to bilo mogu\u0107e u Slova\u010dkoj, ali ne u NDH?<\/p>\n

2) Ako su usta\u0161ki rasni zakoni tek kopija N\u00fcrnber\u0161kih zakona donesenih pod pritiskom Reicha, za\u0161to je NDH ve\u0107 u travnju 1941. zakonski definirala Cigane kao rasno strane \u2018dr\u017eavne pripadnike\u2019 (a ne dr\u017eavljane), dok su njema\u010dki Cigani u Reichu zadr\u017eali, barem formalno, status njema\u010dkih dr\u017eavljana (Reichsb\u00fcrger<\/em>) sve do travnja 1943.?[5]<\/a><\/p>\n

3) Za\u0161to dr. Kri\u0161to pi\u0161e o rasnim zakonima pod navodnicima? Je li to mo\u017eda na tragu tvrdnje Stjepana Razuma da NDH nije imala rasne zakone nego \u2018samo\u2019 rasne zakonske odredbe? U takvom slu\u010daju volio bih kolegi Kri\u0161ti svratiti pozornost na \u010dinjenicu da je ovu tvrdnju ve\u0107 2016. temeljito sru\u0161io Vladimir Geiger u jednom kratkom \u010dlanku.[6]<\/a><\/p>\n

Treba naglasiti da, op\u0107enito, za pobornike mita o njema\u010dkom pritisku preostaju samo jo\u0161 dva-tri \u2018dokaza\u2019 o navodnom \u2018antirasizmu\u2019 usta\u0161a. Netko bih dakle mogao spomenuti tzv. po\u010dasne arijce kao dokaz da NDH nije imala \u2018prave\u2019 rasne zakone, ali tu se ipak radilo o jednoj vrlo maloj skupini \u017didova koja je trebala biti biolo\u0161ki asimilirana \u2013 to su bile iznimke koje potvr\u0111uju pravilo (postojala je tada rasna teorija prema kojoj je bilo mogu\u0107e asimilirati te \u017didove koji su navodno imali ja\u010de primjese arijske krvi).[7]<\/a> Uostalom, postojala je i mala skupina za\u0161ti\u0107enih \u017didova u Reichu, iako ti \u017didovi, za razliku od pravnog polo\u017eaja \u2018po\u010dasnih arijaca\u2019 u NDH, nisu imali pravo postati gra\u0111ani Reicha. Dakle, mo\u017ee se zaklju\u010diti da su usta\u0161ki rasni zakoni bili umjereniji od njema\u010dkog rasnog zakonodavstva, ali, s druge strane, usta\u0161ke su vlasti bile stro\u017ee u ovom pitanju od slova\u010dke vlade pod Jozefom Tisom. U Slova\u010dkoj, \u2018izuze\u0107a dodijeljena kr\u0161\u0107anskim \u017didovima automatski su se pro\u0161irila i na \u010dlanove njihovih obitelji, uklju\u010duju\u0107i \u017eenu (ili mu\u017ea), djecu i roditelje.\u2019[8]<\/a> Prava koja su priznata \u017eidovskim \u2018po\u010dasnim arijcima\u2019 u NDH su se samo pro\u0161irila na djecu (potomci) i bra\u010dne drugove, ali ne i na roditelje.[9]<\/a><\/p>\n

Nekima \u0107e mo\u017eda primjer crna\u010dkog izbornika boksa\u010dke reprezentacije NDH, Jimmyja Lyggetta, slu\u017eiti kao jo\u0161 jedan \u2018dokaz\u2019. No, i u Reichu je postojala malobrojna skupina afri\u010dkih crnaca (iz biv\u0161ih njema\u010dkih kolonija) koji su dobili pravo od nacionalsocijalisti\u010dkih vlasti prona\u0107i stalno zaposlenje, ali to ne zna\u010di da su bili priznati kao \u010dlanovi njema\u010dkog Volka<\/em>,[10]<\/a> isto kao \u0161to Lyggett nije pripadao hrvatskoj \u2018narodnoj zajednici\u2019 u NDH.<\/p>\n

Na kraju, ipak se nadam da dr. Kri\u0161to ne\u0107e posegnuti za \u2018argumentom\u2019 o navodnih \u201828 \u017eidovskih generala\u2019 u oru\u017eanim snagama NDH (ta je tvrdnja potpuna izmi\u0161ljotina).[11]<\/a><\/p>\n

Ovdje bi bilo dobro citirati zaklju\u010dak dvojice rumunjskih povjesni\u010dara:<\/p>\n

\u2018From September 1940 to the end of 1941, the Third Reich did not pay a particular attention to the implementation of anti-Jewish measures in allied states, and did not exercise systematic pressure to force them to do so.\u2019[12]<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Nevenko Bartulin<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> Dr. Jure Kri\u0161to, \u2018\u0160to je to \u201cultrakatoli\u010dka\u201d dr\u017eava?\u2019, Crkva na kamenu<\/em>, 7. sije\u010dnja 2020.: https:\/\/www.cnak.ba\/osvrti\/sto-je-to-ultrakatolicka-drzava\/<\/a><\/p>\n

[2]<\/a> Darko Pavi\u010di\u0107, \u2018Film o Stepincu demontira sve komunisti\u010dke la\u017ei: Prava istina o spa\u0161avanju Srba i \u017didova\u2019, Ve\u010dernji list<\/em>, 7. velja\u010de 2020.: https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/film-o-stepincu-demontira-sve-komunisticke-lazi-prava-istina-o-spasavanju-srba-i-zidova-1377649<\/a><\/p>\n

[3]<\/a> \u2018Nevenko Bartulin o prikazu rasnih zakona u Leljakovom filmu \u201cMit o Jasenovcu\u201d\u2019, Historiografija.hr.<\/em> Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 02. 10. 2018: https:\/\/historiografija.hr\/?p=11493<\/a><\/p>\n

[4]<\/a> Raul Hilberg, The Destruction of the European Jews<\/em>. Third Edition (New Haven and London: Yale University Press, 2003), 782.<\/p>\n

[5]<\/a> Vi\u0161e o tome vidjeti u: Nevenko Bartulin, \u201cCigansko pitanje\u201d: Dokaz da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njema\u010dkog Reicha\u2019, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 18. 12. 2018: https:\/\/historiografija.hr\/?p=12906<\/a><\/p>\n

[6]<\/a> Vladimir Geiger, \u201cDokon pop i jari\u0107e krsti\u201d ili jesu li postojali rasni zakoni u NDH?\u2019, Historiografija.hr.<\/em> Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 05. 03. 2016: https:\/\/historiografija.hr\/?p=1991<\/a><\/p>\n

[7]<\/a> Vi\u0161e o ovom pitanju vidjeti u: Nevenko Bartulin, \u2018The Question of the \u201cHonorary Aryans\u201d in the NDH\u2019, Historiografija.hr.<\/em> Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 23. 02. 2018: https:\/\/historiografija.hr\/?p=8534<\/a><\/p>\n

[8]<\/a> Hilberg, The Destruction of the European Jews<\/em>, str. 783.<\/p>\n

[9]<\/a> \u2018Krv i \u010dast hrvatskog naroda za\u0161ti\u0107eni posebnim odredbama\u2019, Hrvatski narod<\/em>, 1. svibnja 1941., str. 1.<\/p>\n

[10]<\/a> Richard Steigmann-Gall, \u2018Neither Aryan nor Semite: Reflections on the Meanings of Race in Nazi Germany\u2019 u: Devin O. Pendas, Mark Roseman and Richard F. Wetzell (eds.) Beyond the Racial State: Rethinking Nazi Germany<\/em>. Cambridge University Press, 2017, str. 278.<\/p>\n

[11]<\/a> Nevenko Bartulin, \u2018Boris Zarnik and his entry on race in the Croatian encyclopaedia<\/em> (1942)\u2019, Croatian Studies Review<\/em>, 12, 2016, str. 98.<\/p>\n

[12]<\/a> Constantin Iordachi and Ottmar Tra\u015fc\u0103, \u2018Ideological Transfers and Bureaucratic Entanglements: Nazi \u201cExperts\u201d on the \u201cJewish Question\u201d and the Romanian-German Relations, 1940-1944. Fascism<\/em>, 4, 2015, str. 80.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr<\/em> ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-19549","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":19549,"position":0},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54893","url_meta":{"origin":19549,"position":1},"title":"Jasen Boko, “Tragovima Odiseja” – 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje hit-putopisa donosi nova saznanja o tome kako se nesta\u0161ni Penelopin suprug izgubio u Jadranu. Tragovima Odiseja \u2013 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Prvo izdanje putopisa Tragovima Odiseja \u2013 Kontroverzni putopis o lutanju gr\u010dkog junaka Jadranom Jasena Boke izi\u0161lo je 2012. i odmah osvojilo \u010ditatelje i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":19549,"position":2},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54483","url_meta":{"origin":19549,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “ANDRIJA MAUROVI\u0106: Plakati, reklame, naslovnice 1921 \u2013 1979.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 3. srpnja 2026. u 20 sati u HDD galeriji u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba ANDRIJA MAUROVI\u0106: PLAKATI, REKLAME, NASLOVNICE 1921 \u2013 1979. Izlo\u017eba, \u010diji je kustos iskusni istra\u017eiva\u010d stripa, izdava\u010d i filmski publicist Veljko Krul\u010di\u0107, po prvi put na jednom mjestu sa\u017eima opus najslavnijeg hrvatskog strip autora u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":19549,"position":4},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":19549,"position":5},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19549","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19549"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19549\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19562,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19549\/revisions\/19562"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}