{"id":19540,"date":"2020-03-09T11:12:49","date_gmt":"2020-03-09T11:12:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19540"},"modified":"2022-09-19T13:50:36","modified_gmt":"2022-09-19T13:50:36","slug":"tribina-ususret-premijeri-predstave-cement","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19540","title":{"rendered":"Tribina ususret premijeri predstave \u201cCement\u201d"},"content":{"rendered":"

Ususret premijeri predstave \u201cCement\u201d na tribini u \u010detvrtak, 12. o\u017eujka 2020. u 18.30 u Zagreba\u010dkom kazali\u0161tu mladih filozof \u017darko Puhovski i rusistica Ivana Peru\u0161ko govorit \u0107e o romanu, ali i adaptaciji slavnog romana \u201cCement\u201d socrealisti\u010dkog pisca Gladkova. Bit \u0107e rije\u010di o nastanku romana, kontekstu u kojemu je nastajao te poveznicama s na\u0161om zbiljom, povratcima, revolucijom, emancipacijom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Heiner M\u00fcller<\/p>\n

CEMENT<\/strong><\/p>\n

(prema Gladkovu)<\/p>\n

redatelj: Sebastijan Horvat<\/p>\n

 <\/p>\n

U re\u017eiji Sebastijana Horvata prvi put u Hrvatskoj premijerno izvodimo Cement, dramu velikog njema\u010dkog dramati\u010dara Heinera M\u00fcllera koji je preina\u010dio istoimeni roman socrealisti\u010dkog pisca Fjodora Gladkova. Cement je, prema redatelju Horvatu, jedna od najve\u0107ih ljubavnih pri\u010da svjetske dramske knji\u017eevnosti. Gleb \u010cumalov se nakon nekoliko godina gra\u0111anskog rata i Oktobarske revolucije vra\u0107a ku\u0107i gdje se zatekne u tvornici cementa koja, usprkos godinama revolucionarnih te\u017enji za preuzimanjem privatnog vlasni\u0161tva, samuje, prazna i neaktivna. Njegov je povratak ku\u0107i istodobno i povratak \u017eeni i zajedni\u010dkom djetetu. Ali \u017eena mu ne uzvra\u0107a. Zaljubljena je: njezina je ljubav sad Revolucija, tijelo i srce su joj zape\u010da\u0107eni, a njihovo dijete uskoro umire od gladi. Od tog je trenutka Glebov cilj dvostruk: uvjeriti novu vlast da omogu\u0107i ljudima\/radnicima osposobiti cementaru koja bi mogla raditi i proizvoditi i vi\u0161e i bolje nego prije te ponovno pridobiti srce svoje odjednom emancipirane \u017eene. Cement je ljubavno pismo u nekom trenutku prijeloma, reza izme\u0111u postoje\u0107ega i radikalno novoga, naslikanog brutalno surovom silom i mrakom, koji u pisanju neumoljivo ispovijedaju vjeru da sve to jest i mora biti, bez obzira na stravi\u010dne ishode, i da je na\u0161a budu\u0107nost, budu\u0107nost \u010dovje\u010danstva to\u010dno taj prijelom, ili\u2026 je uop\u0107e ne\u0107e biti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Glume: Rakan Rushaidat, Sreten Mokrovi\u0107, Ugo Korani, Nata\u0161a Kope\u010d, Petra Svrtan, Milica Manojlovi\u0107, Tina Orlandini, Barbara Prpi\u0107, Pjer Meni\u010danin, Dado \u0106osi\u0107, Vedran \u017divoli\u0107, Toma Medve\u0161ek, Mateo Videk, Milivoj Beader.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.facebook.com\/events\/286498095659493\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

ZKM DONOSI JEDNU OD NAJVE\u0106IH LJUBAVNIH PRI\u010cA SVJETSKE DRAMSKE KNJI\u017dEVNOSTI<\/p>\n

Premijera ‘Cementa’, drame Heinera M\u00fcllera po romanu Fjodora Gladkova<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/kazaliste\/zkm-donosi-jednu-od-najvecih-ljubavnih-prica-svjetske-dramske-knjizevnosti-premijera-cementa-drame-heinera-mllera-po-romanu-fjodora-gladkova\/9985753\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19541,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[22,3,12],"tags":[],"class_list":["post-19540","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/cement.jpg?fit=857%2C315&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":19540,"position":0},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","url_meta":{"origin":19540,"position":1},"title":"Gostovanje predstave – George Bernard Shaw, “Oru\u017eje i \u010dovjek” – u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu Petak 04.09.2026. u 19:30Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska) George Bernard Shaw Oru\u017eje i \u010dovjek Prijevod: Stojan \u010caprazov i Rajko \u010caprazov Re\u017eija: John Malkovich Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch Kostimografija: Jordan Mihalev Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin Asistentica re\u017eije:\u2026","rel":"","context":"U "Kazali\u0161ne predstave"","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1.5x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":19540,"position":2},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53972,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53972","url_meta":{"origin":19540,"position":3},"title":"Politika fikcije. Kolokvij u spomen Marija Vargasa Llose","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za teorijska istra\u017eivanja u humanistici Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva na jednodnevni kolokvij Politika fikcije u \u010dast lani preminuloga nobelovca i velikoga pisca Marija Vargasa Llose. Polaze\u0107i od njegova iznimnog opusa, bit \u0107e rije\u010di o odnosu knji\u017eevnosti i politike, fikcije i mo\u0107i te o ulozi pisca i umjetni\u010dkog anga\u017emana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":32156,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32156","url_meta":{"origin":19540,"position":4},"title":"Boris Akunin, \u201cPelagija i bijeli buldog\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. srpnja 2022.","format":false,"excerpt":"Zavjere, prezreni ljubavnici, ubojita pohlepa, ljubomora, politika, mo\u0107 i pletenje: prvi dio kriminalisti\u010dke serije o avanturama sestre Pelagije me\u0111unarodnog hit-autora Borisa Akunina. U udaljenoj ruskoj provinciji krajem devetnaestog stolje\u0107a vladika Mitrofanij mora se nositi s obiteljskom krizom. Nakon \u0161to je jedan od voljenih i rijetkih bijelih buldoga njegove tete otrovan,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":19540,"position":5},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19540","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19540"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19540\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19542,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19540\/revisions\/19542"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19541"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19540"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19540"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19540"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}