Mnoga europska istra\u017eivanja ukazuju na lo\u0161 dru\u0161tveni, ekonomski, kulturni i politi\u010dki polo\u017eaj Roma u brojnim (ili u ve\u0107ini) europskim dr\u017eavama. Ukoliko se imaju na umu samo posljednji doga\u0111aji, poput protjerivanja jednog dijela Roma iz nekih europskih dr\u017eava, postaje jasna aktualnost ove problematike. Institucije Europske unije i Vije\u0107e Europe su od sredine 1970-ih do danas donijeli brojne odredbe (rezolucije, preporuke, konvencije, povelje) kojima su nastojali integrirati vi\u0161emilijunsko romsko manjinsko stanovni\u0161tvo u dru\u0161tveni sustav. Potrebno se podsjetiti samo nekih odredaba, kao \u0161to je to bila \u201eRezolucija 13 o dru\u0161tvenoj situaciji nomada u Europi\u201c (1975.) ili \u201ePreporuka 10 Odbora ministara zemljama \u010dlanicama o boljoj dostupnosti zdravstvene za\u0161tite za Rome i Putnike u Europi\u201c (2006.). Po\u010detkom o\u017eujka ove godine Europski parlament usvojio je \u201eEU strategy on Roma inclusion\u201c (\u201eStrategiju Europske unije za integraciju Roma\u201c) kojom je propisao obvezne minimalne standarde na razini Europske unije s ciljem pobolj\u0161anog pristupa Romima radnim mjestima, obrazovanju, stanovanju i zdravstvenoj skrbi. Ukoliko se promatra Hrvatska, potrebno je napomenuti da njezine vlasti provode Akcijski plan desetlje\u0107a za uklju\u010divanje Roma 2005.-2015. i Nacionalni program za Rome, kojima su propisane mjere za pobolj\u0161anje uvjeta \u017eivljenja i uklju\u010divanje u dru\u0161tveni \u017eivot i proces odlu\u010divanja, uz o\u010duvanje njihovog identiteta, kulture i tradicije. <\/p>\n
Sredinom velja\u010de 2011. u Zagrebu je odr\u017ean Okrugli stol \u201eRomi u Hrvatskoj: Integracija Roma u hrvatsko dru\u0161tvo\u201c u organizaciji Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Branko So\u010danec je kao predstojnik toga vladinog Ureda moderirao radom skupa. Izlagali su Aleksandar Tolnauer (predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH), Nazif Memedi (zastupnik romske manjine u Saboru RH), Vladimir Lon\u010darevi\u0107 (pomo\u0107nik savjetnika Predsjednika Republike za unutarnju politiku) i Michael Guet (predstojnik Odjela za Rome i Putnike u Vije\u0107u Europe). Branko So\u010danec ukratko je izvijestio o naporima hrvatske vlade u provedbi mjera iz Nacionalnog programa za Rome, posebice na podru\u010dju obrazovanja, zdravstva i na\u010dina \u017eivota u njihovim naseljima. Aleksandar Tolnauer je istaknuo da Romi u Hrvatskoj \u017eive dugi niz stolje\u0107a te je potrebno odre\u0111enim mjerama omogu\u0107iti njihovu integraciju u hrvatsko dru\u0161tvo. Posebno je istaknuo kako je upitan stvaran broj Roma kojih je, prema slu\u017ebenim podacima iz 2001., ne\u0161to manje od 10.000, ali se njihov broj procjenjuje zapravo na 40.000. Zatim je u tom kontekstu istaknuo va\u017enost izja\u0161njavanja Roma kao pripadnika manjine u predstoje\u0107em popisu stanovni\u0161tva. Nazif Memedi istaknuo je svoju ulogu kao predstavnika romske manjine u Saboru RH, posebno navode\u0107i da je pokrenuo i sudjelovao u brojnim akcijama za unapre\u0111enje polo\u017eaja Roma u Hrvatskoj. Vladimir Lon\u010darevi\u0107 je zamijenio Sini\u0161u Tatalovi\u0107a (savjetnika Predsjednika Republike za unutarnju politiku). Ukratko se osvrnuo na program Ive Josipovi\u0107a kao hrvatskog predsjednika u potpori provo\u0111enju vladine politike prema romskoj manjini. Michael Guet predstavio je kampanju \u201eDosta!\u201c, koju vode Vije\u0107e Europe i Europska komisija pod sloganom \u201eOslobodimo se predrasuda: upoznajmo Rome!\u201c. Ta je kampanja zapo\u010dela od 2000. kao dio projekta navedenih institucija \u201eJednaka prava i polo\u017eaj Roma u Jugoisto\u010dnoj Europi\u201c, koji je imao za cilj podizanje svijesti oko klju\u010dnih problema romskog stanovni\u0161tva, poput smje\u0161taja, zapo\u0161ljavanja, obrazovanja i zdravstva. Projekt je zavr\u0161en 2005., nakon \u010dega je kampanja \u201eDosta!\u201c nastavljena u razli\u010ditim zemljama: od 2006. Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji, od 2008. Moldaviji, Ukrajini, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Sloveniji, od 2009. Latviji, od 2010. Bugarskoj, Italiji i Gr\u010dkoj. Glavni cilj kampanje je \u201erazbijanje\u201c duboko ukorijenjenih predrasuda prema Romima kako bi se potaknulo bolje razumijevanje izme\u0111u njih i neromskog stanovni\u0161tva. S tim ciljem potrebno je povezati regionalne, nacionalne i lokalne sredine kojima je dana potpora u obliku osmi\u0161ljavanja i provo\u0111enje kampanje (\u201ealata za borbu\u201c), primjerice u odnosu (\u201estrategiji\u201c) prema medijima i javnosti. Na kraju je slijedila kratka rasprava u kojoj su predstavnici raznih romskih udruga i nevladinih organizacija raspravljali o aktualnim problemima, posebice vezano uz pitanje legalizacije naselja, dostupnosti obrazovanja, visokoj nezaposlenosti, pobolj\u0161avanju zdravstvenih uvjeta i sli\u010dno. <\/p>\n
Na kraju skupa predstavljena je knjiga Jean-Pierrea Li\u00e9geoisa Romi u Europi<\/i>, u izdanju zagreba\u010dke Ibis-grafike. Mr. sc. Sa\u0161a Krnic predstavila je u ime izdava\u010da djelatnost Ibis-grafike u izdavanju manjinskih, posebice romskih, djela. Zatim je autor Jean-Pierre Li\u00e9geois prikazao svoje djelo, \u010dije je prvo izdanje objavljeno sredinom 1980-ih. Valja ukratko navesti kako je to Li\u00e9geoisovo djelo poku\u0161aj da se omogu\u0107i cjelovit uvid u povijest i sada\u0161nji polo\u017eaj romske manjine u Europi. Knjiga je podijeljena na dva dijela u kojima su opisane dru\u0161tveno-kulturne prilike i dru\u0161tveno-politi\u010dke prilike. U prvom dijelu autor nastoji objasniti dru\u0161tveni, povijesni i kulturni kontekst, posebice pitanja poput demografskih, lingvisti\u010dkih, vjerskih i drugih specifi\u010dnosti romskog stanovni\u0161tva. U drugom dijelu knjige nagla\u0161ena je analiza suvremenog polo\u017eaja Roma u europskim dr\u017eavama, unutar kojeg se analiziraju pitanja njihovog organiziranja, odnosa dr\u017eavnih i me\u0111unarodnih institucija prema njima i sl. Li\u00e9geois je opisao Rome kao \u201eprve prave Europljane\u201c, tj. kao onaj dio \u201eEuropljana\u201c koji je svojom povije\u0161\u0107u i kulturom povezivao (integrirao) razli\u010dite europske narode i dr\u017eave. <\/p>\n
Velika posje\u0107enost okruglog stola, posebice predstavnika romskih udruga, kao i zna\u010daj same kampanje \u201eDosta!\u201c zasigurno su nametnuli obvezu hrvatskim institucijama na odr\u017eavanje sli\u010dnog skupa. Anticiganizam ili predrasude o Romima u hrvatskom dru\u0161tvu, kao i ve\u0107ini europskih dru\u0161tava, postoje te se protiv njih treba sustavno (i svakodnevno) boriti. Jedan od alata za tu borbu jest i ova kampanja, no potrebno je promisliti o osmi\u0161ljavanju sli\u010dnih (i zasebnih) akcija u Hrvatskoj. <\/div>\n
<\/p>\n
Danijel Vojak <\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1954","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":1954,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":1954,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53745,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53745","url_meta":{"origin":1954,"position":2},"title":"U HAZU znanstveno-stru\u010dni skup Hrvatska moderna arhitektura \u2013 problemi vrednovanja, za\u0161tite i obnove","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0organizira znanstveno-stru\u010dni skup\u00a0Hrvatska moderna arhitektura \u2013\u00a0problemi vrednovanja, za\u0161tite i obnove\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u dvije sesije:\u00a0u ponedjeljak 1. lipnja 2026. od 10 do 14 sati i\u00a0u utorak 16. lipnja 2026. od\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":1954,"position":3},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":1954,"position":4},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":1954,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1954"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1954\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}