Mnoga europska istra\u017eivanja ukazuju na lo\u0161 dru\u0161tveni, ekonomski, kulturni i politi\u010dki polo\u017eaj Roma u brojnim (ili u ve\u0107ini) europskim dr\u017eavama. Ukoliko se imaju na umu samo posljednji doga\u0111aji, poput protjerivanja jednog dijela Roma iz nekih europskih dr\u017eava, postaje jasna aktualnost ove problematike. Institucije Europske unije i Vije\u0107e Europe su od sredine 1970-ih do danas donijeli brojne odredbe (rezolucije, preporuke, konvencije, povelje) kojima su nastojali integrirati vi\u0161emilijunsko romsko manjinsko stanovni\u0161tvo u dru\u0161tveni sustav. Potrebno se podsjetiti samo nekih odredaba, kao \u0161to je to bila \u201eRezolucija 13 o dru\u0161tvenoj situaciji nomada u Europi\u201c (1975.) ili \u201ePreporuka 10 Odbora ministara zemljama \u010dlanicama o boljoj dostupnosti zdravstvene za\u0161tite za Rome i Putnike u Europi\u201c (2006.). Po\u010detkom o\u017eujka ove godine Europski parlament usvojio je \u201eEU strategy on Roma inclusion\u201c (\u201eStrategiju Europske unije za integraciju Roma\u201c) kojom je propisao obvezne minimalne standarde na razini Europske unije s ciljem pobolj\u0161anog pristupa Romima radnim mjestima, obrazovanju, stanovanju i zdravstvenoj skrbi. Ukoliko se promatra Hrvatska, potrebno je napomenuti da njezine vlasti provode Akcijski plan desetlje\u0107a za uklju\u010divanje Roma 2005.-2015. i Nacionalni program za Rome, kojima su propisane mjere za pobolj\u0161anje uvjeta \u017eivljenja i uklju\u010divanje u dru\u0161tveni \u017eivot i proces odlu\u010divanja, uz o\u010duvanje njihovog identiteta, kulture i tradicije. <\/p>\n
Sredinom velja\u010de 2011. u Zagrebu je odr\u017ean Okrugli stol \u201eRomi u Hrvatskoj: Integracija Roma u hrvatsko dru\u0161tvo\u201c u organizaciji Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Branko So\u010danec je kao predstojnik toga vladinog Ureda moderirao radom skupa. Izlagali su Aleksandar Tolnauer (predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH), Nazif Memedi (zastupnik romske manjine u Saboru RH), Vladimir Lon\u010darevi\u0107 (pomo\u0107nik savjetnika Predsjednika Republike za unutarnju politiku) i Michael Guet (predstojnik Odjela za Rome i Putnike u Vije\u0107u Europe). Branko So\u010danec ukratko je izvijestio o naporima hrvatske vlade u provedbi mjera iz Nacionalnog programa za Rome, posebice na podru\u010dju obrazovanja, zdravstva i na\u010dina \u017eivota u njihovim naseljima. Aleksandar Tolnauer je istaknuo da Romi u Hrvatskoj \u017eive dugi niz stolje\u0107a te je potrebno odre\u0111enim mjerama omogu\u0107iti njihovu integraciju u hrvatsko dru\u0161tvo. Posebno je istaknuo kako je upitan stvaran broj Roma kojih je, prema slu\u017ebenim podacima iz 2001., ne\u0161to manje od 10.000, ali se njihov broj procjenjuje zapravo na 40.000. Zatim je u tom kontekstu istaknuo va\u017enost izja\u0161njavanja Roma kao pripadnika manjine u predstoje\u0107em popisu stanovni\u0161tva. Nazif Memedi istaknuo je svoju ulogu kao predstavnika romske manjine u Saboru RH, posebno navode\u0107i da je pokrenuo i sudjelovao u brojnim akcijama za unapre\u0111enje polo\u017eaja Roma u Hrvatskoj. Vladimir Lon\u010darevi\u0107 je zamijenio Sini\u0161u Tatalovi\u0107a (savjetnika Predsjednika Republike za unutarnju politiku). Ukratko se osvrnuo na program Ive Josipovi\u0107a kao hrvatskog predsjednika u potpori provo\u0111enju vladine politike prema romskoj manjini. Michael Guet predstavio je kampanju \u201eDosta!\u201c, koju vode Vije\u0107e Europe i Europska komisija pod sloganom \u201eOslobodimo se predrasuda: upoznajmo Rome!\u201c. Ta je kampanja zapo\u010dela od 2000. kao dio projekta navedenih institucija \u201eJednaka prava i polo\u017eaj Roma u Jugoisto\u010dnoj Europi\u201c, koji je imao za cilj podizanje svijesti oko klju\u010dnih problema romskog stanovni\u0161tva, poput smje\u0161taja, zapo\u0161ljavanja, obrazovanja i zdravstva. Projekt je zavr\u0161en 2005., nakon \u010dega je kampanja \u201eDosta!\u201c nastavljena u razli\u010ditim zemljama: od 2006. Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji, od 2008. Moldaviji, Ukrajini, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Sloveniji, od 2009. Latviji, od 2010. Bugarskoj, Italiji i Gr\u010dkoj. Glavni cilj kampanje je \u201erazbijanje\u201c duboko ukorijenjenih predrasuda prema Romima kako bi se potaknulo bolje razumijevanje izme\u0111u njih i neromskog stanovni\u0161tva. S tim ciljem potrebno je povezati regionalne, nacionalne i lokalne sredine kojima je dana potpora u obliku osmi\u0161ljavanja i provo\u0111enje kampanje (\u201ealata za borbu\u201c), primjerice u odnosu (\u201estrategiji\u201c) prema medijima i javnosti. Na kraju je slijedila kratka rasprava u kojoj su predstavnici raznih romskih udruga i nevladinih organizacija raspravljali o aktualnim problemima, posebice vezano uz pitanje legalizacije naselja, dostupnosti obrazovanja, visokoj nezaposlenosti, pobolj\u0161avanju zdravstvenih uvjeta i sli\u010dno. <\/p>\n
Na kraju skupa predstavljena je knjiga Jean-Pierrea Li\u00e9geoisa Romi u Europi<\/i>, u izdanju zagreba\u010dke Ibis-grafike. Mr. sc. Sa\u0161a Krnic predstavila je u ime izdava\u010da djelatnost Ibis-grafike u izdavanju manjinskih, posebice romskih, djela. Zatim je autor Jean-Pierre Li\u00e9geois prikazao svoje djelo, \u010dije je prvo izdanje objavljeno sredinom 1980-ih. Valja ukratko navesti kako je to Li\u00e9geoisovo djelo poku\u0161aj da se omogu\u0107i cjelovit uvid u povijest i sada\u0161nji polo\u017eaj romske manjine u Europi. Knjiga je podijeljena na dva dijela u kojima su opisane dru\u0161tveno-kulturne prilike i dru\u0161tveno-politi\u010dke prilike. U prvom dijelu autor nastoji objasniti dru\u0161tveni, povijesni i kulturni kontekst, posebice pitanja poput demografskih, lingvisti\u010dkih, vjerskih i drugih specifi\u010dnosti romskog stanovni\u0161tva. U drugom dijelu knjige nagla\u0161ena je analiza suvremenog polo\u017eaja Roma u europskim dr\u017eavama, unutar kojeg se analiziraju pitanja njihovog organiziranja, odnosa dr\u017eavnih i me\u0111unarodnih institucija prema njima i sl. Li\u00e9geois je opisao Rome kao \u201eprve prave Europljane\u201c, tj. kao onaj dio \u201eEuropljana\u201c koji je svojom povije\u0161\u0107u i kulturom povezivao (integrirao) razli\u010dite europske narode i dr\u017eave. <\/p>\n
Velika posje\u0107enost okruglog stola, posebice predstavnika romskih udruga, kao i zna\u010daj same kampanje \u201eDosta!\u201c zasigurno su nametnuli obvezu hrvatskim institucijama na odr\u017eavanje sli\u010dnog skupa. Anticiganizam ili predrasude o Romima u hrvatskom dru\u0161tvu, kao i ve\u0107ini europskih dru\u0161tava, postoje te se protiv njih treba sustavno (i svakodnevno) boriti. Jedan od alata za tu borbu jest i ova kampanja, no potrebno je promisliti o osmi\u0161ljavanju sli\u010dnih (i zasebnih) akcija u Hrvatskoj. <\/div>\n
<\/p>\n
Danijel Vojak <\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1954","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1954,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":1954,"position":1},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":1954,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":1954,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":1954,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":1954,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1954"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1954\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}