{"id":1952,"date":"2011-01-30T23:00:05","date_gmt":"2011-01-30T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1952"},"modified":"2011-01-30T23:00:05","modified_gmt":"2011-01-30T23:00:05","slug":"mira-kolar-dimitrijevic-prikaz-knjige-husnija-kamberovic-mehmed-spaho-politicka-biografija-vijece-kongresa-bosnjackih-intelektualaca-sarajevo-2009-275-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1952","title":{"rendered":"Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107 – Prikaz knjige: Husnija Kamberovi\u0107, “Mehmed Spaho. Politi\u010dka biografija”, Vije\u0107e Kongresa bo\u0161nja\u010dkih intelektualaca, Sarajevo 2009, 275 str."},"content":{"rendered":"
Na\u0161oj historiografiji dvadesetog stolje\u0107a nedostaju monografije o pojedinim istaknutim li\u010dnostima. Osobito malo monografija imamo o razdoblju 1918-1941, a postoje za to i razlozi, tj. uni\u0161tenost i rasutost izvora. Dr. Hrvoje Matkovi\u0107 tri puta se vra\u0107ao na pisanje biografije Svetozara Pribi\u0107evi\u0107a, prou\u010davaju\u0107i ga dvadeset godina, ali su mu i usprkos pedantnosti izmaknula neka va\u017ena zbivanja, a isto tako ni Stjepan Radi\u0107 jo\u0161 uvijek nema onakvu znanstvenu obradu kakvu zaslu\u017euje najistaknutiji hrvatski politi\u010dar izme\u0111u dvaju svjetskih ratova. Povjesni\u010dari se radije opredjeljuju na obradu pojedinih segmenata za koje uspijevaju pregledati i arhivsku gra\u0111u i tiskane izvore, jer kod pisanja kompletnih biografija treba prou\u010diti barem pedeset godina povijesti, te uvijek mo\u017ee ne\u0161to izmaknuti na ovom na\u0161em povijesnom raznoliko\u0161\u0107u bogatom podru\u010dju.<\/p><\/div>\n

Dr. Husnija Kamberovi\u0107, ravnatelj Instituta za historiju u Sarajevu, napisao je izvanrednu biografiju vode\u0107eg politi\u010dara Bosne i Hercegovine u me\u0111uratnom razdoblju, dr. Mehmeda Spahe. Spaho je bio vode\u0107i politi\u010dar bo\u0161nja\u010dke politi\u010dke elite u prvoj polovici 20. stolje\u0107a, \u010dije je djelovanje bilo presudno i za politi\u010dku povijest Kraljevine Jugoslavije.<\/p>\n

<\/div>\n

Ve\u0107 u samom predgovoru dr. Kamberovi\u0107 ukazuje na razli\u010dite teze o interpretaciji Spahinog djelovanja. Ve\u0107ina ga tretira kao gra\u0111anskog muslimanskog politi\u010dara, no ima i onih koji priznaju da je Spaho bio jedan od utemeljitelja Jugoslavenske muslimanske organizacije, ali da je bio onemogu\u0107en da stvori Bo\u0161nja\u010dku narodnu stranku, \u0161to mu je bila najve\u0107a \u017eelja. No svi se sla\u017eu da je Spaho bio vode\u0107i lider Bo\u0161njaka. U najnovije vrijeme Sara Bernasconi konstatira da je Spaho u vremenu do 1918. te\u017eio da spoji tradicionalizam i modernizam te Spahino djelovanje postaje vrlo zanimljiva tema u vremenu monarhisti\u010dke Jugoslavije. Dr. Kamberovi\u0107 je nastojao da na osnovu prou\u010davane brojne arhivske gra\u0111e uka\u017ee na razne aspekte djelovanja dr. Mehmeda Spahe, s time da se osvr\u0107e na cjelokupnu djelatnost daju\u0107i politici onoliko mjesta koliko je bilo nu\u017eno. Te\u017ei\u0161te mu dakle nije na politi\u010dkoj ve\u0107 na \u010ditavoj djelatnosti, koja je mnogo bogatija nego \u0161to se navodi u historiografiji, pri \u010demu mu je klju\u010dno djelovanje u okviru Jugoslavenske radikalne zajednice od 1935. do 1939. godine, kada Spaho izlazi iz bosanskih okvira te utje\u010de na povijest \u010ditave Jugoslavije. Kamberovi\u0107 u predgovoru i poglavlju “Metodolo\u0161ki pristup \u2013 stradalni\u0161tvo politi\u010dkih lidera” navodi \u0161to mu je cilj istra\u017eivanja. Isti\u010de da ne \u017eeli pisati pri\u010du o politi\u010dkoj povijesti Bosne i Hercegovine na temelju pretpostavki ve\u0107 isklju\u010divo na temelju provjerljivih i povjerljivih pisanih izvora, ostavljaju\u0107i otvoreni kona\u010dni zaklju\u010dak. S takvom namjerom dr. Kamberovi\u0107 je napisao ovu vrlo uspje\u0161nu i zanimljivu knjigu. <\/p>\n

<\/div>\n

Monografija se sastoji od \u010detiri glavna dijela. U prvom je opisan Spahin \u017eivot do kraja Prvog svjetskog rata. Porijeklom je bio iz ugledne gra\u0111anske sarajevske obitelji \u2013 otac Hasan bio je u\u010deni teolog i pisac. Spaho je zavr\u0161io pravne nauke u Be\u010du, a potom djeluje kao tajnik Trgova\u010dke komore u Sarajevu, prikloniv\u0161i se Muslimanskoj samostalnoj stranci Esada Kulovi\u0107a. Za vrijeme Prvog svjetskog rata bio je simpatizer jugoslavenskog pokreta. Prvo politi\u010dko ili, to\u010dnije kazano, socijalno djelovanje vezano je uz rad u gradskom vije\u0107u Sarajeva s borbom za interese sarajevske sirotinje. Zala\u017ee se nakon 1. prosinca 1918. da se pomo\u0107 dijeli prvenstveno porodicama u isto\u010dnoj Bosni oko Zvornika i Srebrenice koje su silno stradale. Kao predstavnik vjerske zajednice muslimana dr. Mehmed Spaho je imenovan za ministra \u0161uma i ruda u Proti\u0107evoj vladi, ali ve\u0107 23. velja\u010de 1919. podnosi ostavku.<\/p>\n

<\/div>\n

U drugom poglavlju je obra\u0111ena Spahina politi\u010dka djelatnost od 1918. do 1929. godine. Obra\u0111en je nastanak Jugoslavenske muslimanske organizacije 1919. kojoj je Spaho bio vo\u0111a. U svojem listu Vrijeme <\/i>zala\u017ee se za ravnopravnost Islamske vjerske zajednice s kr\u0161\u0107anskim religijama, tra\u017ei po\u0161tovanje vakufske imovine i vakufsko-mearifske autonomije. Tra\u017ei da se po\u0161tuju prava zemljoposjednika te da im se ostavi onoliko zemlje koliko im je potrebno za opstanak te da se ne razore veliki posjedi, ve\u0107 da se putem komasacije zaokru\u017ee beglu\u010dke zemlje u ve\u0107e zemljoposjede, a kmetsko pitanje da se odlo\u017ei dok se ne stvore potrebni uvjeti za stvaranje novih odnosa. Nasuprot ovome, oko lista Jednakost<\/i> okuplja se grupa koja je za centralizaciju zemlje bez pokrajinskih granica te je u velja\u010di 1919. osnovana Jugoslavenska muslimanska organizacija. No spajanje dijela ove stranke s Jugoslavenskom demokratskom strankom dovodi do velikih podjela unutar Bosne i Hercegovine, a Spaho se tek u svibnju 1919. opredjeljuje za Jugoslavensku muslimansku organizaciju nakon \u0161to je dao ostavku na ministarski polo\u017eaj. No ministarski polo\u017eaj pribavio mu je mjesto u Privremenom narodnom predstavni\u0161tvu u kojem se \u017eestoko protivi oduzimanju zemlje od muslimanskih posjednika bez od\u0161tete. Time ustvari Spaho prelazi u opoziciju. Izabran je u Ustavotvornu skup\u0161tinu 1920. te se brojnim govorima zala\u017ee za to da muslimani budu jednako bliski Zagrebu kao i Beogradu. No uskoro unutar muslimanskog kluba dolazi do podjela. Nakon \u0161to je Spaho 15. o\u017eujka 1921. sklopio sporazum s Pa\u0161i\u0107em kojim je muslimanima garantirana vjersko-prosvjetna autonomija i osigurana sredstva za od\u0161tetu kmetskih seli\u0161ta te osiguranje teritorijalne kompaktnosti Bosne i Hercegovine, Spaho je preuzeo ministarstvo za trgovinu i industriju, ali se zbog nepridr\u017eavanja sporazuma polovicom 1921. povla\u010di iz vlade, iako je glasao za Ustav, uz ogradu od 135. \u010dlana Ustava kojim nije garantirana cjelovitost Bosne i Hercegovine ve\u0107 najavljena podjela zemlje na oblasti. Odnosi u Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji (JMO) vrlo su komplicirani, ali Spaho se vje\u0161to uspinje na vodstvo stranke, sti\u0161avaju\u0107i vrlo spretno nezadovoljstvo pojedinih grupa, pa ponovno imenovan za ministra trgovine i industrije putuje po Bosni i nagla\u0161ava potrebu dovr\u0161enja unske pruge. Otvara i ljubljanski velesajam pokazuju\u0107i time i otvorenost prema gospodarskim interesima Slovenije odnosno ostalih dijelova Jugoslavije izvan Bosne i Hercegovine. Neuspio atentat samo je oja\u010dao polo\u017eaj Spahe. Ponovno podnosi ostavku 1. velja\u010de 1922. godine zbog neravnomjernog odre\u0111ivanja poreza u Srbiji u odnosu na druge krajeve. Spaho je opet u opoziciji, pa se presija re\u017eima prote\u017ee i na njega, te mu se ograni\u010davaju skup\u0161tine po Bosni i Hercegovini, a i suprotna stanovi\u0161ta unutar JMO ote\u017eavaju djelovanje Spahe kao politi\u010dara. Efendija Ibrahim Maglajli\u0107 osniva novu stranku koja sura\u0111uje s Pa\u0161i\u0107em, ali na izborima 18. o\u017eujka 1923. Spaho odnosi pobjedu, zala\u017eu\u0107i se za panislamizam, agrarno pitanje i federalizam odnosno autonomiju Bosne i Hercegovine. Spaho dobiva nadimak “pa\u0161a od Bosne”. U\u017eiva najve\u0107e povjerenje naroda, pri \u010demu nigdje ne zauzima antisrpski stav, ali isti\u010de uspjehe Kemal pa\u0161e Atat\u00fcrka na stvaranju moderne Turske. Pokret Jugoslavenske muslimanske organizacije jedan je od \u010detiri vode\u0107a pokreta u zemlji, paralelan srpsko-radikalskom, hrvatsko-republikanskom i slovenskom pokretu. Nasuprot radikalima stvara se sporazum, koji se zove Zagreba\u010dki sporazum, a sna\u017ean stvoreni blok “revizionisti\u010dki” jer tra\u017ei reviziju Ustava. U o\u017eujku 1924. konstituiran je i Opozicioni blok koji tra\u017ei vo\u0111enje po\u0161tene politike i uvo\u0111enje zakonitosti i ravnopravnosti svih gra\u0111ana u zemlji, ali se narodu pri\u010da jedno a radi drugo. Nezadovoljan ovakvim prilikama, Spaho se opet zahvaljuje na polo\u017eaju ministra financija, ali i na poziciji predsjednika JMO. Bio je to samo Spahin manevar jer vodstvo stranke nije prihvatilo ostavku, a Spahi je osiguralo na izborima 8. velja\u010de 1925. godine 15 zastupni\u010dkih mjesta, \u0161to je bilo znatno slabije nego na prethodnim izborima. To je posljedica Spahinog zao\u0161trenog odnosa sa zemljoposjednicima kojima je oduzeta zemlja agrarnom reformom, a i muslimanska sirotinja nije dobila zemlju kako se je nadala i kako joj je bilo obe\u0107ano agrarnom reformom. To je i vrijeme kada Stjepan Radi\u0107 i Pa\u0161i\u0107 sklapaju koaliciju pa Radi\u0107 ulazi u vladu, ali uskoro ponovno odlazi u opoziciju. To je Spahi omogu\u0107ilo da postane ponovno ministar u vladi Velje Vuki\u010devi\u0107a od travnja 1927. do po\u010detka velja\u010de 1928. kada pada \u010ditava vlada zbog sporazuma Radi\u0107-Pribi\u0107evi\u0107. Spaho i u Koro\u0161\u010devoj vladi zadr\u017eava polo\u017eaj ministra trgovine i industrije, pre\u017eivjev\u0161i i drugi atentat na Vratniku (prvi je bio 1923. u El-Kameru). Atentatima na Spahu ili umije\u0161anosti Spahe u ovu vrst borbe dr. Kamberovi\u0107 posve\u0107uje veliku pa\u017enju te na osnovu izvora analizira ova doga\u0111anja, vjerojatne uzroke i po\u010dinioce. Na oblasnim i na op\u0107im izborima 1927. godine Spaho samo u\u010dvr\u0161\u0107uje svoju poziciju, ponekad sam a ponekad u savezu s Davidovi\u0107em Demokratskom strankom. <\/p>\n

<\/div>\n

Sljede\u0107e poglavlje sadr\u017ei opis djelatnost Spahe nakon 1929. godine. Za vrijeme \u0160estosije\u010danjske diktature Spaho miruje kao “ministar u penziji” i \u010deka svoje vrijeme, ali povremeno pi\u0161e kralju Aleksandru ne napada\u010dka ve\u0107 savjetodavna pisma, te je o\u010dito i dalje blizu vrhu jugoslavenske politike. Ipak, engleskom novinaru i publicistu Robertu Seton-Watsonu iskazuje 1929. godine nezadovoljstvo novostvorenim stanjem, osobito na podru\u010dju gospodarstva i kulturne politike, \u0161to je vjerojatno posljedica neprijateljstva Spahe i Milana Sr\u0161ki\u0107a koji je bio protivnik postojanja neke posebne muslimanske politi\u010dke organizacije. U politiku Spaho ponovno ulazi 1933. te uspje\u0161no lavira izme\u0111u suprotstavljenih politi\u010dkih snaga ne izja\u0161njavaju\u0107i se kao ni Koro\u0161ec o Zagreba\u010dkim punktacijama, \u0161to je dr. Ante Trumbi\u0107 protuma\u010dio kao njihovo podr\u017eavanje. No u sije\u010dnju 1933. objavljuje svoje punktacije u kojima zastupa decentralizaciju u kojoj bi Bosna i Hercegovina “kao najstarija histori\u010dko-politi\u010dka jedinica bila jedna od ravnopravnih jedinica”. Te je punktacije svojedobno analizirao i zagreba\u010dki povjesni\u010dar dr. Ljubo Boban. Radi punktacija Spaho je proveo dvadesetak dana u zatvoru, \u0161to mu je opet oja\u010dalo poziciju me\u0111u muslimanima u Bosni. Nakon smrti kralja Aleksandra Spaho se povezuje s dr. Koro\u0161cem, predsjednikom Slovenske ljudske stranke, ali na izbore 1935. ulazi u vezi s udru\u017eenom pozicijom. No izbori nisu konsolidirali stanje u dr\u017eavi. Slijedili su te\u0161ki pregovori i u vladu dr. Milana Stojadinovi\u0107a Mehmed Spaho ulazi kao ministar saobra\u0107aja, opravdavaju\u0107i Ma\u010deku taj svoj postupak te\u0161kim ekonomskim stanjem Bosne i Hercegovine i krizom Bo\u0161njaka a i odbijanjem da bude ministar pravde jer nije \u017eelio i\u0107i u Rim radi potpisivanja Konkordata. Daju\u0107i podr\u0161ku Stojadinovi\u0107evim radikalima i ulaskom u Jugoslavensku radikalnu zajednicu, Spaho i Koro\u0161ec spa\u0161avaju radikale. Spaho dr\u017ei brojne govore narodu uo\u010di op\u0107inskih izbora 1936. godine, nadgleda radove na unskoj pruzi \u010dija se gradnja obnavlja, kao \u0161to se zapo\u010dinju graditi i pruge Bile\u0107a-Nik\u0161i\u0107 i Fo\u010da-Ustripra\u010da, \u0161to je siroma\u0161nim krajevima Bosne mnogo pomagalo. Me\u0111utim ni Srbi ni muslimani nisu ba\u0161 zadovoljni Jugoslavenskom radikalnom zajednicom, \u0161to je Spahi zadavalo velikih pote\u0161ko\u0107a. Muslimani se ve\u0107 1937. dijele u vi\u0161e grupa: spahinovci, gajretovci, muslimani biv\u0161i radikali i muslimani frankovci. Spahinovci su bili u tom sklopu najbrojniji. Spaho kao ministar zapo\u0161ljava svoju najbli\u017eu rodbinu, me\u0111u ostalima i dr. Halid-bega Hrasnicu kojega postavlja za senatora. Vi\u0161e ro\u0111aka namje\u0161ta u Gradskoj \u0161tedionici Sarajeva. Sukobljavanja pojedinih grupa su vrlo \u010desta i brojna. Kamberovi\u0107 zaklju\u010duje da se 1938. situacija jako zao\u0161trila. Spahina djelatnost na polo\u017eaju ministra saobra\u0107aja je za pohvalu, ali ga u Narodnoj skup\u0161tini napadaju zbog pretjerane gradnje pruga u Bosni i zapostavljanja srpskih podru\u010dja. Spaho se zalagao za uvo\u0111enje motornih vlakova na pruzi Beograd-\u010ca\u010dak-Sarajevo-Dubrovnik te se zalagao za modernizaciju \u017eeljeznica pa je 1938. boravio u Italiji, a posjetio je i Hitlera te je intenzivirao gradnju luke Plo\u010de, za \u010diju izgradnju postoje planovi od 1922. godine. Ova izgradnja nailazila je na mnogo protivnika, osobito Dubrov\u010dana, koji su smatrali da \u0107e Plo\u010de konkurirati gru\u0161koj luci. Spaho boravi u Njema\u010dkoj i sredinom lipnja 1939. godine, a zadr\u017eao je polo\u017eaj ministra saobra\u0107aja i nakon obaranja Stojadinovi\u0107eve vlade nakon izbora 1938. godine. Usprkos takvoj politici Spaho je imao velik utjecaj u Islamskoj zajednici od 1935. do smrti.  <\/p>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Umro je 29. lipnja 1939. u Beogradu u hotelu “Srpski kralj” od kljenuti srca, no ubrzo se pro\u0161irila vijest da je ubijen i da je glavni naru\u010ditelj ubojstva knez Pavle jer se Spaho protivio sporazumu Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek odnosno podjeli Bosne. Ova je teza ponovno dobila brojne prista\u0161e 1997. godine te dr. Kamberovi\u0107 navodi ta nova mi\u0161ljenja. Politi\u010dko naslje\u0111e dr. Mehmeda Spahe vrlo je zna\u010dajno za Bosnu i za muslimansko stanovni\u0161tvo. No on je dao i svoj prilog svjetskoj afirmaciji Kraljevine Jugoslavije, dobio je brojna priznanja. Kamberovi\u0107 isti\u010de njegove brojne pozitivne karakteristike, veliku radinost. razboritost, racionalnost i \u017eivot bez afera. Na kraju autor analizira Spahino politi\u010dko naslje\u0111e, isti\u010du\u0107i da je njegovo djelovanje te\u0161ko ocijeniti jer je iz vlade prelazio u opoziciju i obrnuto. No ve\u0107ina se sla\u017ee da je bio veliki politi\u010dar, dobar takti\u010dar, ali se i dr\u017eao svoje glavne jugoslavenske linije. <\/p>\n

<\/div>\n

U knjizi su i brojne fotografije te nekoliko vrlo va\u017enih i dosta nepoznatih dokumenata vezanih uz djelovanje dr. Mehmeda Spahe. Zna\u010dajan je izvje\u0161taj o \u201eFinancijskim prilikama Bosne i Hercegovine od 1878. do 1918\u201c, koji nam ukazuje na va\u017enost Bosne za Austro-Ugarsku. Svi ostali prilozi odnose se na Spahin rad na \u010delu Jugoslavenske muslimanske organizacije, pa su objavljene i Spahine punktacije te pismo kralju Aleksandru 1929. godine. Autor monografije je vrlo oprezan u ocjeni Spahe, ukazuju\u0107i na veliku raznolikost Spahinog djelovanja. Autor je skloniji prezentaciji izvora, ostaviv\u0161i otvorena vrata za ocjenu Spahe, pa je radi olak\u0161anja stvaranja zaklju\u010dka donio i brojne osvrte na Spahino djelovanje.<\/p>\n

<\/div>\n
U knjizi je dan i Indeks li\u010dnih imena, navedeni su arhivski izvori i literatura, od koje je najva\u017enija knjiga Atifa Purivatre o povijesti Jugoslavenske muslimanske organizacije, te obje recenzije: \u0160a\u0107ira Filandre i Omera Ibrahimagi\u0107a. Ova monografija je prva dokumentirana politi\u010dka biografija jednog gra\u0111anskog politi\u010dara u Bosni i Hercegovini. Kroz nju se mogu upoznati politi\u010dke prilike u Bosni i Hercegovini od 1900. do 1939. godine te se preporu\u010da da ju pro\u010dita i svaki hrvatski povjesni\u010dar. Monografija je dobro dokumentirana i savjesno pisana politi\u010dka biografija, koja nam otkriva sukobe me\u0111u politi\u010dkom elitom u Bosni i Hercegovini, slu\u017ee\u0107i se obilno selekcijom neva\u017enih i kriti\u010dkom analizom najvrednijih izvora u povijesti Bosne i Hercegovine.<\/div>\n

<\/p>\n

Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1952","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":1952,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":1952,"position":1},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":1952,"position":2},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1952,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":1952,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":1952,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1952","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1952"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1952\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}