{"id":1950,"date":"2011-01-23T23:00:05","date_gmt":"2011-01-23T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1950"},"modified":"2011-01-23T23:00:05","modified_gmt":"2011-01-23T23:00:05","slug":"lidija-bencetic-prikaz-knjige-mladena-ancica-sto-svi-znaju-i-sto-je-svima-jasno-historiografija-i-nacionalizam-hrvatski-institut-za-povijest-zagreb-2009-270-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1950","title":{"rendered":"Lidija Benceti\u0107 &#8211; Prikaz knjige Mladena An\u010di\u0107a &#8220;\u0160to &#8216;svi znaju&#8217; i \u0161to je &#8216;svima jasno&#8217;: historiografija i nacionalizam&#8221;, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2009, 270. str."},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\">Godine 2009. u izdanju Hrvatskoga instituta za povijest iza\u0161la je knjiga povjesni\u010dara Mladena An\u010di\u0107a pod naslovom <i style=\"\">\u0160to \u201esvi znaju\u201c i \u0161to je \u201esvima jasno\u201c: historiografija i nacionalizam<\/i>. Knjiga \u010dini \u0161est zasebnih rasprava koje su prije izlaska u ovome obliku bile zasebno objavljivane u mostarskome \u010dasopisu <i style=\"\">Status<\/i>. Za potrebe ove knjige autor ih je preuredio i nadopunio. <\/p><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">Knjiga obuhva\u0107a 270 stranica; glavni dio knjige podijeljen je na \u0161est cjelina, a postoje jo\u0161 rubrike zahvala, proslov ili o kategorijama, literatura, kazalo imena i kazalo zemljopisnih pojmova. Glavni dio knjige donosi sljede\u0107e cjeline: 1. U potrazi za \u201ezlatnim dobom\u201c: stvarni i zami\u0161ljeni hrvatski \u201esveti prostori\u201c; 2. Narativi hrvatske nacionalne povijesti izme\u0111u \u201ekolektivne memorije\u201c i historijske znanosti; 3. \u201eKolektivno pam\u0107enje\u201c i historijska znanost; 4. \u201eVelika promjena\u201c \u2013 retorika i realnost; 5. \u0160to \u201esvi znaju\u201c i \u0161to je \u201esvima jasno\u201c glede rata u Bosni i Hercegovini; 6. Nacionalna rekonstrukcija ili de(kon)strukcija u svjetlu historiografije.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">U proslovu autor obja\u0161njava svoje poglede na nacionalizam, naciju i historiografiju, o \u010dijem odnosu govori u nastavku knjige. Polazi od velikog broja knjiga i rasprava koje su se pojavile od 90-ih godina 20. stolje\u0107a te se pojavljuju sve do danas, postavljaju\u0107i pitanje: postoji li, zapravo, uop\u0107e mogu\u0107nost misliti o kolektivnim identitetima a da te misli nisu ve\u0107 nekoliko puta zapisane, pretresene, odba\u010dene i ponovno usvojene? Obja\u0161njava pojmove primordijalne i perenijalne paradigme te njihovu zastupljenost u znanstvenim krugovima, a posebno u tranzicijskim dru\u0161tvima. Veliki prostor posve\u0107uje jednom od najve\u0107ih autoriteta na podru\u010dju istra\u017eivanja nacije i nacionalizma Anthonyu D. Smithu navode\u0107i kako je uvjerljivo dokazao da se naciji mogu lako prona\u0107i etni\u010dki korijeni, pa je susljedno tomu te\u0161ko ozbiljno zastupati tezu o razlici izme\u0111u \u201eetno-kulturnih\u201c i \u201egra\u0111anskih\u201c (\u201ecivilnih\u201c) nacionalizama. Autor smatra da bi se u znanstvenom diskursu etnicitet i nacionalizam trebali tretirati kao ideologije, koje su u ve\u0107ini istra\u017eivanja dovele do zaklju\u010dka da su etnicitet i nacionalizam, jo\u0161 od srednjega vijeka, nerazdru\u017eivo povezani sa stvaranjem i razvojem politi\u010dkih tvorbi \u2013 dr\u017eava. U drugome dijelu proslova autor na samome po\u010detku nagla\u0161ava presudnu va\u017enost pojave nacionalizma za razvoj i razumijevanje historiografske produkcije u posljednjih stolje\u0107e i pol. U nastavku se bavi historiografijom i njezinom ulogom u dru\u0161tvenoj zajednici, za koju ka\u017ee da je sastavni dio moderne dr\u017eave\/nacije te kao takva predstavlja \u201enacionalnu disciplinu\u201c. No sla\u017ee se i s definicijom da historiografija \u201epredstavlja posebnu institucionaliziranu formu dru\u0161tvene regulacije tvrdnji o pro\u0161losti\u201c te zaklju\u010duje da je zadatak povjesni\u010dara odr\u017eanje (reprodukcija) i stalna korekcija ve\u0107 uspostavljenoga modela govora o pro\u0161losti kao legitimacije svojih vlastitih projekata sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. <\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">U prvome poglavlju, <i style=\"\">U potrazi za \u201ezlatnim dobom\u201c: stvarni i zami\u0161ljeni hrvatski \u201esveti prostori\u201c<\/i>, autor nastoji definirati koje su to prostorne cjeline uz koje su se tijekom povijesti emocionalno, svojim ideologijama i mitovima vezivale zajednice koje su se nazivale imenom \u201eHrvati\u201c. Pa se tako, po Riceputiju i Farlatiju, kao \u201esveti prostor\u201c ranosrednjovjekovne hrvatske Kne\u017eevine i kasne Kraljevine smatra podru\u010dje izme\u0111u Splita i Trogira, prostor na kojemu je ro\u0111ena i oblikovana prva Hrvatska. No An\u010di\u0107 dovodi u pitanje prethodno navedeni stav te smatra da bi prostor \u0161irega zadarskog zale\u0111a trebalo gledati kao jezgru navedenih tvorevina. Tu se poziva na postojanje ili u slu\u010daju Splita i Trogira nepostojanje ratni\u010dkih grobova, zatim na povijest samostana sv. Grgura u Vrani koji je Dmitar Zvonimir prilikom krunidbe 1075. godine darovao papi Grguru VII, pa pretpostavci da je Dmitar krunjen u Biogradu a \u010dinjenici da kralj Koloman jest, jednako kao i \u010dinjenici da je taj prostor tijekom cijeloga srednjeg vijeka bio povezivan s Hrvatima. An\u010di\u0107 argumentirano relativizira postojanje \u201esvetih prostora\u201c isti\u010du\u0107i njihov zna\u010daj jedino kao homogeniziraju\u0107eg faktora u nastanku nacija. <\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">U drugome poglavlju, <i style=\"\">Narativi hrvatske nacionalne povijesti izme\u0111u \u201ekolektivne memorije\u201c i historijske znanosti<\/i>, autor se, kako i sam naslov sugerira, bavi razmatranjem narativa hrvatske nacionalne povijesti. Polazi od samoga obja\u0161njavanja \u0161to naracija jest i kakva bi naracija u povjesni\u010dara trebala biti, tj. pi\u0161u li povjesni\u010dari povijest onako kako je oni vide u svojim istra\u017eivanjima ili onako kako dru\u0161tvena zajednica od njih o\u010dekuje. Nadalje obja\u0161njava \u0161to ulazi u \u201esredi\u0161nji narativ nacionalne povijesti\u201c: doseoba Hrvata u 7. stolje\u0107u, ustanak Ljudevita Posavskog, vladavina prvoga kralja, gubitak dr\u017eavne samostalnosti u 12. stolje\u0107u itd., te konstatira da se jednom sklopljen narativ predaje u naslije\u0111e novim generacijama, ali taj isti narativ u novim generacijama mo\u017ee dobiti posve nova zna\u010denja i interpretacije. Slijedom toga autor smatra da je potrebna de(re)konstrukcija \u201esredi\u0161njega narativa nacionalne povijesti\u201c, imaju\u0107i pri tome na umu da hrvatskome dru\u0161tvu, naciji ili Dr\u017eavi\/Naciji ne treba oduzeti spoznajnu osnovicu svijesti o sebi, ali da bi taj narativ trebalo uskladiti s dosezima moderne historijske znanosti, te na kraju donosi tri elementa \u201esredi\u0161njega narativa nacionalne povijesti\u201c za koje smatra da treba preispitati pogled na njih.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">U uvodu u tre\u0107e poglavlje koje nosi naslov <i style=\"\">Izme\u0111u kolektivnog pam\u0107enja i povijesne znanosti<\/i>, autor najprije donosi primjer potonjeg kroz djelo Davora Marijana \u201eBitka za Vukovar\u201c u kojemu se naslu\u0107uje poanta problematike. Zatim govori o odnosu kolektivnog pam\u0107enja spram historiografije u kome bi idealni historiografski diskurs trebao biti obilje\u017een \u201eobjektivno\u0161\u0107u\u201c, potom svrsi koju imaju mitovi u stvaranju i odr\u017eavanju dru\u0161tvene stabilnosti, ali i konstatira da kolektivno pam\u0107enje i mitovi na\u010delno stoje pod kontrolom dru\u0161tvenih elita. Autor zatim kre\u0107e u analizu odnosa kolektivnog pam\u0107enja i historiografskoga diskursa, gdje se kolektivno pam\u0107enje \u201ena zapadu\u201c kroz infrastrukturu javnog diskursa stalno i produktivno transformira, dok se na prostorima biv\u0161e Jugoslavije totalitarno naslije\u0111e izra\u017eava kroz \u201ebipolarno duhovno polje\u201c koje je jo\u0161 uvijek prisutno u historiografijama tih zemalja. Navedene tvrdnje autor potkrepljuje analizom djela autora koje smatra reprezentativnim za ovu problematiku, a to su <i style=\"\">Povijest Hrvata<\/i> Dragutina Pavli\u010devi\u0107a i <i style=\"\">Historija Bo\u0161njaka<\/i> Mustafe Imamovi\u0107a, a zatim i djela Milorada Ekme\u010di\u0107a te Dunje Bonacci Skenderovi\u0107 i Marija Jareba. <\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">\u010cetvrto poglavlje, ujedno i najve\u0107e, <i style=\"\">\u201eVelika promjena\u201c \u2013 retorika i realnost<\/i>, govori o eliti koja je vladala biv\u0161om Jugoslavijom a nakon raspada dr\u017eave \u010dini elite koje vladaju dr\u017eavama sljednicama Jugoslavije. Autorova namjera je \u010ditatelja usmjeriti na problem koji se po njemu uporno zaobilazi i \u201ezaboravlja\u201c, a to je \u010dvrsta veza koja postoji izme\u0111u \u010dinjenice da nitko za poratne zlo\u010dine (Drugi svjetski rat) nije odgovarao i kompozicije \u0161irih elita koje danas upravljaju dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije. Autor postavlja i pitanje za\u0161to u zemljama biv\u0161e Jugoslavije nije nikada ozbiljno pokrenut postupak lustracije, kao i za\u0161to gotovo nitko nije pokrenuo ozbiljnije istra\u017eivanje usmjereno na rasvjetljavanje ove problematike. U narednim cjelinama ovoga poglavlja (Etni\u010dki rat i elite, Oblikovanje elite, \u0160to je stvarno \u201eVelika promjena\u201c? i \u0160to je propu\u0161teno i kakve su posljedice toga propusta?) autor analizira nastanak i razvoj tih elita, obja\u0161njava procese inicijacije tijekom rata. Ujedno smatra da u strukturalnom smislu ta elita nije bila ni klasi\u010dna \u201eelita mo\u0107i\u201c ni \u201edru\u0161tvena klasa\u201c niti \u201efunkcionalna elita\u201c, ali ju je obilje\u017eio sustav patronatsko-klijentelisti\u010dkih odnosa koji su tijekom vremena premre\u017eili cijelo dru\u0161tvo. Kao ilustraciju oblikovanja elita autor daje primjer knji\u017eevnika Ive Andri\u0107a koji je uvijek imao \u201ezavidnu razinu orijentacije u odnosu na prevladavaju\u0107u dru\u0161tvenu i kulturnu klimu\u201c, pa je tako 1914. sebe smatrao \u201eHrvatom\u201c, potom je bio autor elaborata o \u201ekona\u010dnom rje\u0161enju\u201c albanskog pitanja tridesetih godina, Drugi svjetski rat je proveo u Beogradu mirno pi\u0161u\u0107i, a u poslijeratnoj Jugoslaviji postaje \u201eprvi dr\u017eavni pisac\u201c. Nakon Andri\u0107a autor se okre\u0107e slu\u010daju Aleksandra Rankovi\u0107a preko kojega analizira odnos elite i aparata prisile, u kojem osoba koja je dio te elite (Rankovi\u0107) mo\u017ee u zemlju vratiti \u010dak i osobu koja je bila progla\u0161ena \u201enarodnim neprijateljem\u201c te se time hvaliti, a kada sam pada u \u201enemilost\u201c i biva smijenjen ogra\u0111uje se od istoga i umanjuje svoju ulogu u njegovom dovo\u0111enju u zemlju. A na slu\u010daju sukoba Rankovi\u0107a s Titom jasno ra\u0161\u010dlanjuje mit od historije, ujedno pokazuju\u0107i kako jedna osoba mo\u017ee biti \u201ekriva\u201c za sva zlodjela po\u010dinjena u periodu 1944. do 1953. godine. Doti\u010de se jo\u0161 jedne povijesne osobe, Franje Tu\u0111mana, prikazuju\u0107i konstrukciju javne slike njegova djelovanja te, izme\u0111u ostaloga, postavljaju\u0107i pitanje: kako je Tu\u0111man mogao postati \u201enajmla\u0111i Titov general\u201c? Autor zaklju\u010duje da \u0107e tek nakon utvr\u0111ivanja odgovornosti za doga\u0111aje od 1944. do 1990. godine biti mogu\u0107e uspostaviti povjerenje u pravni poredak i dr\u017eavu.&nbsp; <span style=\"\"><\/p>\n<p><\/span><\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">U raspravi <i>\u0160to \u201esvi znaju\u201c i \u0161to je \u201esvima jasno\u201c glede rata u Bosni<\/i> autor, kako sam ka\u017ee, \u017eeli upozoriti na narav i va\u017enost intelektualnih konstrukcija, jednostavnih \u201eobja\u0161njenja\u201c povijesnih gibanja iz prve polovice 90-ih godina 20. stolje\u0107a, \u201eobja\u0161njenja\u201c koja su na razli\u010ditim stranama dobila status onoga \u0161to \u201esvi znaju\u201c i \u0161to je \u201esvima jasno\u201c te se na taj na\u010din, bar dio njih, pretvorio u politi\u010dke mitove. Kao primjer krive interpretacije pro\u0161lih zbivanja koji je poslu\u017eio kao podloga aktualnim politi\u010dkim ciljevima daje mit o ratu \u201edogovorenom u Kara\u0111or\u0111evu\u201c. Navodi da su dr. Vesna Pusi\u0107 i njeni politi\u010dki istomi\u0161ljenici koristili upravo ovaj mit kao obja\u0161njenje zahtjeva za promjenom vlasti u Hrvatskoj 90-ih godina 20. stolje\u0107a. No najve\u0107i prostor u ovoj raspravi pridaje analizi zbornika radova s okrugloga stola <i>Karakter rata u Bosni i Hercegovini 1992.-1995.<\/i> Po mi\u0161ljenju autora zbornik je dragocjen jer donosi su\u010deljene vizije toga \u0161to je bio rat u BiH iz kuta Bo\u0161njaka-muslimana, Hrvata i Srba, ali i primjer toga kako se koriste cijelim nizom konstrukta izgra\u0111enih na krajnje selektivnom odabiru \u010dinjenica koje po njima \u201esvi znaju\u201c i \u201esvima su jasne\u201c. Pa tako autor analizira \u201epoznate \u010dinjenice\u201c: da je rat u BiH bio agresija dviju susjednih dr\u017eava s ciljem uni\u0161tenja dr\u017eave Bosne i Hercegovine; da je cilj rata bio uni\u0161tenje bosansko-muslimanske populacije koja ujedno \u010dini \u201enajve\u0107u \u017ertvu rata\u201c; te da je pri svemu tome izostala \u201eza\u0161tita\u201c koju je bila \u201edu\u017ena\u201c pru\u017eiti me\u0111unarodna zajednica. <\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">U posljednjoj raspravi, <i style=\"\">Nacionalna rekonstrukcija ili de(kon)strukcija u svjetlu historiografije<\/i>, slu\u017ee\u0107i se knjigom Victora Roudometofa (<i style=\"\">Nationalism, Globalization, and Orthodoxy. The Social Origins of Ethnic Conflict in the Balkans<\/i>) autor pokazuje \u0161to donosi paradigma \u201emultidimenzionalna ra\u0161\u010dlamba\u201c kakvu Roudometof predla\u017ee i provodi za razumijevanje situacije nastale raspadom Jugoslavije. Temeljna je zamisao ovoga teksta pokazati koliko takva ra\u0161\u010dlamba poma\u017ee u obrani ili obaranju teze po kojoj su Jugoslavija i Bosna i Hercegovina tek spojene posude, pri \u010demu se u ovoj drugoj samo ponavlja slu\u010daj one prve, samo u manjim razmjerima. Autor se sla\u017ee s konstatacijom Roudometofa da su zemlje nastale na teritoriju nekada\u0161njega Osmanskog Carstva naslijedile praksu \u201eetni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja\u201c (pri \u010demu su nasilje i \u201ehumano preseljenje\u201c dva najva\u017enija mehanizma) koja za cilj imaju stvaranje etni\u010dki, konfesionalno i kulturno homogene populacije \u2013 Nacije, u okviru izgradnje nacionalnih dr\u017eava na balkanskome prostoru. U svjetlu svega navedenoga akademskoj nacionalnoj historiografiji pripao je zadatak legitimiranja nasilja u okviru prakse \u201eetni\u010dkoga \u010di\u0161\u0107enja\u201c, s ciljem stvaranja \u201enacionalne povijesti\u201c i nacionalne dr\u017eave, a u kona\u010dnici legitimiranje aktualnih struktura mo\u0107i. Stvaranje nacionale dr\u017eave opravdava se time da bez \u201enacionalne dr\u017eave\u201c nema ni \u201ecivilnoga dru\u0161tva\u201c ni \u201eliberalne demokracije\u201c, tj. upravo je nacionalna dr\u017eava ona \u201epoliti\u010dka posuda\u201c u kojoj je mogu\u0107e natjecanje za dru\u0161tvenu mo\u0107 po pravilima liberalne demokracije. Nadalje se autor posve\u0107uje analizi srpskoga i hrvatskoga nacionalizma, ra\u0161\u010dlanjuju\u0107i njihove geneze kao i poglede na pojedina pitanja i pojmove kao \u0161to su: pojam \u201ezemlja Ju\u017enih Slavena\u201c i koncept \u201ejedna dr\u017eava za sve Srbe\u201c u kojoj bi Hrvati imali svoju \u201edr\u017eavnost\u201c. Na kraju se posve\u0107uje pitanju bo\u0161nja\u010dkoga nacionalizma i njegovih temeljnih zna\u010dajki, uspore\u0111uju\u0107i ga sa srpskim i hrvatskim nacionalizmom. Autor zaklju\u010duje da Bosna i Hercegovina treba posve novu garnituru politi\u010dke i intelektualne elite koja \u0107e biti u stanju odgovoriti na postavljene izazove, te u kona\u010dnici, makar i na mala vrata, uvesti BiH u krug modernih europskih dr\u017eava. <\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">Knjiga Mladena An\u010di\u0107a predstavlja iznimnu analizu teorije, odnosno literature o naciji i nacionalizmu. Autor provjerava koncepcije tih teorija na dru\u0161tvenim zbivanjima bli\u017ee i dalje pro\u0161losti na podru\u010dju Jugoslavije i njezinih dr\u017eava sljednica. Knjigu \u010dine zanimljivom kako ve\u0107 sami naslovi puni ironije, tako i tekstovi rasprava koji odi\u0161u sarkazmom i ironijom. Knjiga ujedno postavlja relevantna historiografska pitanja koja \u0107e \u010ditatelja potaknuti na razmi\u0161ljanje.<span style=\"\">&nbsp; <\/p>\n<p><\/span><\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"font-weight: bold; text-align: right;\" class=\"autorprikaza\">Lidija Benceti\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1950","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":1950,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":1950,"position":1},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":1950,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":1950,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":1950,"position":4},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":1950,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1950","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1950"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1950\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1950"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1950"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1950"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}