{"id":195,"date":"2011-12-21T17:18:00","date_gmt":"2011-12-21T17:18:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2020-12-21T21:05:31","modified_gmt":"2020-12-21T21:05:31","slug":"26-09-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=195","title":{"rendered":"In memoriam Zdenko Jaj\u010devi\u0107 (1946\u20132011)"},"content":{"rendered":"

ODLAZAK VELIKANA SPORTSKE MUZEOLOGIJE <\/b><\/p>\n

I HISTORIOGRAFIJE SPORTA<\/b><\/p>\n

 <\/b><\/p>\n

Zdenko Jaj\u010devi\u0107 (Zagreb, 4. 7. 1946. \u2013
\nSamobor, 30. 6. 2011.)<\/b><\/p>\n

In memoriam<\/b><\/p>\n

 <\/b><\/p>\n

Nakon duge i te\u0161ke bolesti u Samoboru je ljetos preminuo Zdenko Jaj\u010devi\u0107,
\nravnatelj Hrvatskoga \u0161portskoga muzeja i nositelj predmeta Povijest sporta<\/i> na Kineziolo\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

Zdenko Jaj\u010devi\u0107 ro\u0111en je u Zagrebu, 4. srpnja 1946. Njegov je otac Ivan
\nrodom iz Ivanjske u op\u0107ini Banja Luka, a majka Katarina, ro\u0111. Neveli\u010dko, iz
\nPetrovaradina. Osnovnu i srednju \u0161kolu Jaj\u010devi\u0107 je zavr\u0161io u Zagrebu. Diplomirao
\nje na Fakultetu za fizi\u010dku kulturu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 1973. godine zavr\u0161iv\u0161i
\nstudijsko usmjerenje \u0161portskoga novinarstva.<\/p>\n

Zdenko Jaj\u010devi\u0107 ostvario je zna\u010dajne sportske rezultate kao igra\u010d i trener
\nragbija. Za ekipu Ragbi kluba Zagreb<\/i>
\nnastupao je kao igra\u010d dvadeset godina (1965.-1985.) i za to vrijeme odigrao je
\noko 800 utakmica. Za ragbi reprezentaciju Jugoslavije nastupio je jedanaest
\nputa. Trener Ragbi kluba Zagreb<\/i> bio
\nje od 1974. do 1994. i 1997. godine. Za to vrijeme ekipa je sedam puta osvojila
\ndr\u017eavno prvenstvo (1975.-1978., 1980.-1981. i 1994.) i tri puta Kup (1974.,
\n1980. i 1981.). Bio je trener ragbi reprezentacije Jugoslavije 1975.-1976.,
\n1980. i 1982.-1988. Prvi je izbornik Hrvatske ragbi reprezentacije 1990.-1993.,
\na reprezentaciju Hrvatske vodio je i na Mediteranskim igrama u Francuskoj 1993.
\ngodine. Od rujna 2000. do svibnja 2005. bio je trener Prvog \u017eenskog ragbi kluba
\nViktorija<\/i>. Godine 2003. bio je
\nizbornik Hrvatske \u017eenske ragbi reprezentacije na prvom Prvenstvu Europe u
\nragbiju 7 u Lunelu (7. mjesto). Godinu dana kasnije, na drugom Prvenstvu Europe
\nu Limogesu tako\u0111er je osvojio sedmo mjesto.<\/p>\n

Po zavr\u0161etku studija zaposlio se u Savezu organizacija za fizi\u010dku kulturu
\n(SOFK-a) grada Zagreba kao trener ragbija u Ragbi klubu Zagreb<\/i>. Od listopada 1978. zaposlen je kao stru\u010dni suradnik u
\nredakciji Sportskog leksikona<\/i> Jugoslavenskog leksikografskog zavoda,
\ngdje je radio do travnja 1984. godine. Od travnja 1984. kustos je u Muzeju
\nfizi\u010dke kulture Hrvatske, koji je djelovao kao odjel Fakulteta za fizi\u010dku
\nkulturu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a od 1991. godine nosi naziv Hrvatski \u0161portski
\nmuzej. Od 1989. godine Jaj\u010devi\u0107 je predava\u010d, a od 1994. godine vi\u0161i predava\u010d i
\nnositelj predmeta Povijest sporta<\/i> na Fakultetu
\nza fizi\u010dku kulturu (danas Kineziolo\u0161kom fakultetu) Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te na Fakultetu prirodoslovno-matemati\u010dkih znanosti
\ni kineziologije<\/span> (danas Kineziolo\u0161kom fakultetu) Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu,
\nnastavljaju\u0107i u kontinuitetu obna\u0161ati i du\u017enost kustosa Muzeja. Hrvatska vlada
\nje 23. listopada 2003. godine registrirala Hrvatski \u0161portski muzej kao
\nsamostalnu nacionalnu muzejsku instituciju, a Zdenko Jaj\u010devi\u0107 imenovan je za
\nravnatelja. Du\u017enost ravnatelja Hrvatskog \u0161portskog muzeja obna\u0161ao je do smrti.<\/p>\n

Od 1984. godine sakuplja predmete i formira odjele Muzeja, prire\u0111uje
\nizlo\u017ebe, dr\u017ei javna predavanja, publicira najraznovrsnije tekstove iz povijesti
\ni muzeologije tjelovje\u017ebe i sporta. Pokrenuo je akcije i realizirao otkup i
\ndonacije preko stotinu ostav\u0161tina i zbirki sporta\u0161a, sportskih djelatnika i
\norganizacija. Vodio je poslove oko podizanja spomenika Franje Bu\u010dara na Trgu
\nsportova u studenom 1991. godine i biste Franje Bu\u010dara na Kineziolo\u0161kom
\nfakultetu u velja\u010di 2002. godine. Od 1980. godine suradnik je u \u010dasopisu Povijest sporta<\/i>, a od 1983. do 1999.
\ngodine \u010dlan je ure\u0111iva\u010dkog odbora. Tehni\u010dki urednik toga \u010dasopisa bio je od br.
\n88 (1991.) do br. 120 (1999.). Tajnik Komisije za povijest sporta Saveza za
\nfizi\u010dku kulturu Hrvatske bio je od 1984. do 1990. godine. Bio je i tajnik
\nHrvatskog dru\u0161tva za povijest sporta, osnovanog 18. travnja 1991. godine. Sudjelovao
\nje u akciji ure\u0111ivanja groba prvog u\u010ditelja tjelovje\u017ebe u Zagrebu, Miroslava
\nSingera, na Mirogoju 1987. godine. Godine 2005. napisao je muzejski elaborat za
\nizlo\u017ebeni i muzejski postav Muzejsko-memorijalnog centra Dra\u017een Petrovi\u0107. U
\nistom je Muzejsko-memorijalnom centru postavio stalni postav 2006. godine.
\nSura\u0111ivao je s nizom muzeja, knji\u017enica i arhiva u Hrvatskoj u vezi prire\u0111ivanja
\nizlo\u017ebi, razmjene i verifikacije gra\u0111e i posudbi predmeta. Radio je do zadnjeg
\ndana na pripremi stalnog postava Hrvatskog \u0161portskog muzeja u Zagrebu.<\/p>\n

Godine 2000. sudjelovao je u radu Komisije predsjednika Republike
\nHrvatske, Stjepana Mesi\u0107a, za izradu Strategije hrvatskog \u0161porta. U lipnju
\n2003. inicirao je osnivanje Sekcije za povijest tjelovje\u017ebe i \u0161porta pri
\nHrvatskom nacionalnom odboru za povijesne znanosti. Na drugom i tre\u0107em Kongresu
\nhrvatskih povjesni\u010dara koji su odr\u017eani u Puli 2004. i na Bra\u010du 2008. godine bio
\nje moderator Sekcije za povijest \u0161porta.<\/p>\n

Objavio je 16 monografskih izdanja iz podru\u010dja povijesti sporta od kojih
\nse isti\u010du: Sportska publicistika u
\nHrvatskoj<\/i>, Knji\u017enice grada Zagreba, Zagreb 1987., Sto godina skijanja u Zagrebu<\/i>, Zagreba\u010dki skija\u0161ki savez, Zagreb
\n1994., Stolje\u0107e stolnog tenisa u
\nHrvatskoj<\/i>, Hrvatski stolnoteniski savez, Zagreb 2002., Olimpizam u Hrvatskoj, <\/span><\/i>Libera Editio, Zagreb 2007., Anti\u010dke olimpijske igre i moderni olimpijski
\npokret do 1917. godine<\/i>, Libera Edtio, Zagreb 2008., 225 godina \u0161porta u Hrvatskoj<\/i>, Strelja\u010dki savez Osje\u010dko-baranjske
\n\u017eupanije, Osijek 2010. i Povijest \u0161porta
\ni tjelovje\u017ebe<\/i>, Odjel za izobrazbu trenera Dru\u0161tvenog veleu\u010dili\u0161ta u Zagrebu
\ni Kineziolo\u0161ki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 2010. U \u010dasopisu Povijest sporta<\/i> objavio je 45 \u010dlanaka u
\nrazdoblju od 1981. do 1999. godine. Bio je \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa Hrvatskoga
\nolimpijskoga odbora Olimp<\/i> te urednik
\npriloga Povijest hrvatskoga \u0161porta <\/i>od
\n1999. do 2009. godine u kojima je objavio vi\u0161e od 30 \u010dlanaka iz povijesti
\nhrvatskoga sporta. Autor je vi\u0161e od 2000 enciklopedijskih natuknica i \u010dlanaka u
\nrazli\u010ditim izdanjima <\/span>Leksikografskog zavoda \u201eMiroslav Krle\u017ea\u201c (Sportski leksikon<\/i>, Enciklopedija Jugoslavije<\/i>, Hrvatska
\nenciklopedija<\/i>, Hrvatski biografski
\nleksikon<\/i>, Nogometni leksikon<\/span><\/i>
\ni dr.). U razdoblju od 1984. do 2005.
\ngodine bio je autor 33 izlo\u017ebe na temu povijesti hrvatskoga sporta. <\/span>U
\nrazdoblju od 1996. do 2000. godine u suradnji sa Hrvatskom radio-televizijom
\nZdenko Jaj\u010devi\u0107 napisao je scenarij i s redakcijom obrazovnog programa HRT-a,
\nrealizirao uz pomo\u0107 gra\u0111e Hrvatskog \u0161portskog muzeja jedanaest televizijskih
\nfilmova. To su film \u017divot i djelo Franje
\nBu\u010dara <\/i>u trajanju od 50 minuta<\/span>
\ni serija od 10 filmova Povijest hrvatskog
\n\u0161porta<\/i>. Svaki film posve\u0107en je razvoju jedne sportske grane (atletika,
\nbiciklizam, boks, ko\u0161arka, nogomet, plivanje, rukomet, tenis, veslanje i
\nvaterpolo) u trajanju od 30 minuta.<\/p>\n

Nositelj je niza priznanja i nagrada za svoj rad od
\nkojih se isti\u010du: Zna\u010dka Dru\u0161tva pedagoga fizi\u010dke kulture Repulike Hrvatske (1994.),
\nDr\u017eavna nagrada za \u0161port Franjo Bu\u010dar (2001.), odlikovanje Predsjednika
\nRepublike Hrvatske Red Danice Hrvatske s likom Franje Bu\u010dara (2006.) i nagrada
\nHrvatskoga olimpijskoga odbora za \u017eivotno djelo Matija Ljubek (2006.).<\/span><\/p>\n

Doprinos Zdenka Jaj\u010devi\u0107a kineziologiji, povijesti sporta i sportskoj
\nmuzeologiji bio je zaista velik, a u povijesti hrvatske kulture Jaj\u010devi\u0107 \u0107e
\nbiti zapisan kao najzaslu\u017enija osoba za osnivanje Hrvatskog \u0161portskog muzeja.
\nNe\u0161to manje od t<\/span>rideset godina, gotovo polovicu svog \u017eivota, posvetio je
\nsportskoj muzeologiji i stvaranju Hrvatskog \u0161portskog muzeja. To je bio njegov
\nposao, ali i njegov hobi, a mislim prije svega njegova istinska i duboka
\nstrast. Vi\u0161e puta mi je svjedo\u010dio kako je sam vlastitim rukama selio Muzej i
\nsvu njegovu gra\u0111u na nekoliko lokacija na kojima se Muzej nalazio, od Horva\u0107anskog
\nzavoja 15, zatim u Ilicu 7, pa nekoliko godina nakon toga u Ilicu 13 i kona\u010dno
\nprije dvije godine u Pra\u0161ku 2, gdje se Muzej i danas nalazi. Bez straha od
\npretjerivanja ili preuveli\u010davanja, mogu\u0107e je konstatirati kako je Hrvatski
\n\u0161portski muzej kao institucija koja u svome opusu djelovanja nastupa kao \u010duvar
\nnacionalne ba\u0161tine i povijesne gra\u0111e od posebnog zna\u010daja na temu tjelovje\u017ebe i
\nsporta \u017eivotno djelo Zdenka Jaj\u010devi\u0107a. Pored toga ostavio je zna\u010dajan trag u
\nhistoriografiji sporta kao jedan od najplodnijih autora. U njegovom
\npublicisti\u010dkom radu naro\u010dito se isti\u010du knjige Olimpizam u Hrvatskoj <\/i>(2007.),
\n225 godina \u0161porta u Hrvatskoj <\/i>(2010.) i Povijest
\n\u0161porta i tjelovje\u017ebe<\/i> (2010) koje predstavljaju prve sinteze i prve ikada
\nobjavljene cjelovite tekstove o povijesti i razvoju olimpizma i olimpijskoga
\npokreta odnosno sporta i sportskog pokreta u Hrvatskoj.<\/p>\n

Posve je uobi\u010dajeno napisati nekoliko lijepih rije\u010di o
\npokojniku, a u slu\u010daju Zdenka Jaj\u010devi\u0107a to nije bilo nimalo te\u0161ko. Dapa\u010de, on je
\nbio zaista dobar \u010dovjek \u2013 rekao bih \u010dak neprimjereno dobar \u010dovjek za vrijeme u
\nkojem je \u017eivio. Ako vjerujemo Antunu Gustavu Mato\u0161u koji ka\u017ee da \u201ecilj \u017eivota
\nnije ni znanje ni mo\u0107, ve\u0107 dobrota\u201c, onda sam uvjeren da je Zdenko Jaj\u010devi\u0107
\nispunio svoj cilj \u017eivota. Njegova dobrota i dobronamjernost bili su zaista
\nneraskidiv dio njegove osobnosti koja nije bila uobi\u010dajena. Mislim da \u0107e ga
\nmnogi njegovi prijatelji, kolege, suradnici i studenti pamtiti upravo po toj
\nosobini koja je danas toliko rijetka. Bio je krajnje nesebi\u010dan. Puno je davao
\nljudima oko sebe i bio je spreman uvijek dati jo\u0161, a malo je tra\u017eio za sebe. Ne
\nznam da li radi te njegove osobine ili ne\u010dega drugoga, ali mnogo ljudi ga je
\nvoljelo. Bio je nenametljiv i duboko uronjen u svijet povijesti sporta. Ono \u0161to
\nje Shakespeare u jednoj svojoj drami rekao o jednom Rimljaninu, danas se mo\u017ee
\nre\u0107i o Zdenku Jaj\u010devi\u0107u: oti\u0161ao je \u010dovjek, takva vi\u0161e ne\u0107emo vidjeti!<\/p>\n

 <\/p>\n

Zrinko \u010custonja<\/p>\n

Kineziolo\u0161ki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-195","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53989,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53989","url_meta":{"origin":195,"position":0},"title":"Umro Edgar Morin","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 104. godini umro je istaknuti francuski intelektualac Edgar Morin (1921-2026), \u010dija su mnoga djela prevedena na hrvatski jezik, primjerice \"Kako izi\u0107i iz XX stolje\u0107a\", \"Misliti Europu\", \"Moderni svijet i \u017eidovsko pitanje\", \"Europska kultura i europsko barbarstvo\" i niz drugih. Obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12372726 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/umro-je-utjecajni-francuski-filozof-edgar-morin\/2797588.aspx https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/francuski-filozof-i-sociolog-edgar-morin-bio-je-advokat-boljeg-drustva\/?meta_refresh=true https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/umro-edgar-morin-legendarni-francuski-filozof-i-jedan-od-najvecih-mislilaca-20-stoljeca-20260530 https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/preminuo-edgar-morin-tvorac-kompleksne-misli-15713581 https:\/\/www.portalnovosti.com\/in-memoriam-edgar-morin-i-u-potpunoj-nemoci-preostaje-borba https:\/\/bibliotekaxxvek.com\/edgar-moren-1921-1926\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53897,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53897","url_meta":{"origin":195,"position":1},"title":"Objavljena online baza bizanskih pe\u010data (DBBS)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Baza podataka bizantskih olovnih pe\u010data (DBBS) (njem. Datenbank byzantinischer Bleisiegel) zami\u0161ljena je kao tehni\u010dko pomagalo za sve discipline koje se bave bizantskim olovnim pe\u010datima i bizantskom povije\u0161\u0107u u naj\u0161irem smislu. Povijesno gledano, baza obuhva\u0107a razdoblje od tzv. kasne antike, odnosno ranobizantskog carstva u 4. do 5. stolje\u0107u, pa sve do\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":195,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":195,"position":3},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, “Sociologija knji\u017eevnosti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":195,"position":4},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":195,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/195","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=195"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/195\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24207,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/195\/revisions\/24207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=195"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=195"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=195"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}