{"id":1949,"date":"2011-01-11T23:00:05","date_gmt":"2011-01-11T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1949"},"modified":"2011-01-11T23:00:05","modified_gmt":"2011-01-11T23:00:05","slug":"tomislav-bali-prikaz-knjige-pavao-dakon-povijest-langobarda-preveli-robert-scerba-i-hrvoje-sugar-nakladni-zavod-globus-zagreb-2010-406-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1949","title":{"rendered":"Tomislav Bali &#8211; Prikaz knjige Pavao \u0110akon, &#8220;Povijest Langobarda&#8221; (preveli Robert \u0160\u0107erba i Hrvoje \u0160ugar), Nakladni zavod Globus, Zagreb 2010, 406 str."},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\"><span style=\"\"><\/span><span style=\"\"><\/span>Nastalo u 8. stolje\u0107u, djelo <i style=\"\">Povijest Langobarda<\/i> (lat. <i>Historia Langobardorum<\/i> ili <i>Historia gentis Langobardorum<\/i>) Pavla \u0110akona smatra se jednim od najva\u017enijih izvora za ranosrednjovjekovnu povijest Europe i mediteranskog prostora. Stoga ne \u010dudi da je tijekom srednjeg vijeka ovaj tekst bio \u010desto kori\u0161ten i prepisivan, da bi zajedno s ranim novim vijekom zapo\u010dela prosudba kako njega, tako i ostalih Pavlovih djela, kao povijesnog teksta. Svoj su doprinos u prou\u010davanju Pavlove ostav\u0161tine dali i neki hrvatski povjesni\u010dari i pisci, npr. Ivan Lu\u010di\u0107, Vinko Pribojevi\u0107, Mavro Orbini, Pavao Ritter Vitezovi\u0107 i ostali. U modernom razdoblju, vrijednosti njegovih djela podjednako su prepoznate od strane pojedinih autora jo\u0161 u 19. stolje\u0107u, tj. tijekom perioda u kojem su nastali temelji hrvatske moderne kriti\u010dke historiografije. Na primjer, odre\u0111ene vijesti o Pavlu \u0110akonu donosi Gajeva <i style=\"\">Danica Ilirska<\/i> 1841. godine, a Tomislav Mareti\u0107 1889. simptomati\u010dno zaklju\u010duje da je Pavao &#8220;o starijem Slovencima zabilje\u017eio njekoliko do du\u0161e kratkijeh, ali zato veoma dragocjenijeh bilje\u017eaka&#8221;. Nakon tih prvih koraka svijest o va\u017enosti djela Pavla \u0110akona, prvenstveno <i style=\"\">Povijesti Langobarda<\/i>, nesumnjivo je rasla unutar hrvatske historiografije, no tek je u 21. stolje\u0107u svjetlo dana ugledao potpuni prijevod na hrvatski jezik. Njemu je posve\u0107eno nekoliko idu\u0107ih odlomaka.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">U \u0161est knjiga <i style=\"\">Povijesti Langobarda<\/i> Pavao je obuhvatio doga\u0111aje koji vremenski se\u017eu od mitskih vremena langobardske pro\u0161losti do 744. godine. One \u010dine sredi\u0161nji dio ovoga izdanja (str. 1-205), podijeljen na dvije cjeline \u2013 latinski izvornik, te usporedno s njim hrvatski prijevod Roberta \u0160\u0107erbe i Hrvoja \u0160ugara. Iako je njihov sadr\u017eaj te\u0161ko ispri\u010dati u nekoliko re\u010denica, za prvu knjigu mo\u017ee se ukratko re\u0107i da opisuje podrijetlo Langobarda, njihovu domovinu Skandinaviju te seobu prema jugu, dok je drugom knjigom obuhva\u0107ena seoba iz Panonije u Italiju. Tre\u0107a je knjiga ponajvi\u0161e posve\u0107ena ratovima izme\u0111u Langobarda i Franaka te ostalim doga\u0111ajima u 6. i 7. stolje\u0107u. U \u010detvrtoj knjizi nalazi se opis raznih doga\u0111aja za vladavine Agilulfa, zatim mnogi podaci o papi Grguru Velikom te niz vijesti o odnosima Langobarda sa Slavenima i Avarima. Peta knjiga uglavnom se bavi sukobima u 7. i 8. stolje\u0107u, kako izme\u0111u samih Langobarda, tako i s drugim narodima. Pavao je pritom zna\u010dajan prostor posvetio sukobu Langobarda i Bizanta. \u0160esta i ujedno posljednja knjiga <i style=\"\">Povijesti Langobarda<\/i> sadr\u017eajno je najopse\u017enija, te opisuje sukobe Langobarda s dugim narodima, u prvom redu s Francima. Naravno, ovakav sa\u017eeti prikaz ponajprije govori o tematskim obrisima <i style=\"\">Povijesti Langobarda<\/i> nego \u0161to ukazuje na sadr\u017eajnu slo\u017eenost Pavlovog teksta. O specifi\u010dnim Pavlovim interesima koji se o\u010dituju u samom tekstu nekoliko \u0107e opaski biti izre\u010deno u osvrtu na priloge.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">Osim latinskog izvornika i paralelnog prijevoda na hrvatski jezik ovo izdanje donosi nekoliko vrijednih priloga koji doprinose boljem razumijevanju samoga spisa. Me\u0111u njima se posebno isti\u010de povijesni komentar (str. 206-275) koji su sastavili Tomislav Galovi\u0107, Ivo Goldstein i Hrvoje Gra\u010danin, a obuhva\u0107a 832 iscrpne natuknice (tj. bilje\u0161ke) u vidu poja\u0161njenja pojedinih Pavlovih navoda. Prati ga popis izvora i literature kori\u0161tenih prilikom njegovog sastavljanja (str. 276-282). Zatim slijede latinski originali i hrvatski prijevodi dvaju kra\u0107ih tekstova o langobardskoj povijesti s komentarima Hrvoja Gra\u010danina. Rije\u010d je o spisima &#8220;Podrijetlo naroda Langobarda&#8221; (<i>Origo gentis Langobardorum<\/i>), koji je Pavao koristio kao jedan od izvora za svoju <i style=\"\">Povijest<\/i> (str. 284-290), te &#8220;Povijest Langobarda iz Gothanskog kodeksa&#8221; (<i>Historia Langobardorum codicis Gothani<\/i>, str. 292-302). <\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">Prilog Tomislava Galovi\u0107a &#8220;Pisac i djelo: Pavao \u0110akon i <i>Povijest Langobarda<\/i>&#8221; (str. 303-338) donosi pregled Pavlovog \u017eivota i osnove informacije o njegovom najva\u017enijem djelu zajedno s bibliografskim podacima. Autor na po\u010detku priloga isti\u010de te\u0161ko\u0107e s kojima se prou\u010davatelji Pavlovog \u017eivota i djela suo\u010davaju prilikom odre\u0111ivanja njegovog obiteljskog podrijetla te godine i mjesta ro\u0111enja. Pavao je jednu od svojih prvih pjesama napisao 763. godine, a neposredno nakon toga sastavio je <i style=\"\">Rimsku povijest<\/i>, djelo koje je tijekom srednjeg vijeka bilo poznato u srednjovjekovnoj Hrvatskoj o \u010demu svjedo\u010di <i>Kor\u010dulanski kodeks<\/i>. Kako nagla\u0161ava Galovi\u0107, Pavao je nadalje sastavio niz pjesni\u010dkih uradaka i epitafa te nekoliko gramati\u010dkih i hagiografskih radova. U njima je prisutan odraz dramati\u010dnih doga\u0111aja u razdoblju tijekom kojega je Pavao \u017eivio, a \u010dije posljedice je \u010desto osje\u0107ao i on sam. O tome najbolje svjedo\u010di pjesma kojom je Karla Velikog molio da po\u0161tedi njegovog brata. No Pavlovo \u017eivotno djelo bila je <i style=\"\">Povijest Langobarda<\/i>, isti\u010de Galovi\u0107. Osvrt na taj <i>magnum opus<\/i> zapo\u010deo je isticanjem djela kojima se Pavao poslu\u017eio prilikom pisanja, a zatim prelazi na stilske odlike <i style=\"\">Povijesti<\/i>. Ukazuje na njezin izra\u017eeni vremenski slijed s jasno ogra\u0111enim ekskursima koji ne ote\u017eavaju \u010ditateljevo snala\u017eenje, kao i na ulogu dijaloga pri podizanju dinami\u010dnosti teksta. Naravno, poput skoro svakog srednjovjekovnog autora Pavao izra\u017eava kr\u0161\u0107anski svjetonazor i mjestimi\u010dno je sklon broj\u010danom preuveli\u010davanju. Nakon navo\u0111enja osnovnih informacija o sa\u010duvanim rukopisima i najva\u017enijim izdanjima <i style=\"\">Povijesti Langobarda<\/i>, Galovi\u0107 ukratko prelazi kroz sadr\u017eaj svake od njenih \u0161est knjiga, pri \u010demu je naglasio najva\u017enije i najzanimljivije vijesti te one koje se odnose na Slavene ili pojedine hrvatske krajeve, npr. Istru. Na kraju ovog priloga nalazi se bibliografija Pavla \u0110akona s izborom izdanja i prijevoda <i style=\"\">Povijesti Langobarda<\/i> te njegovih drugih objavljenih djela.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">&#8220;<i>Povijest Langobarda <\/i>Pavla \u0110akona i ranosrednjovjekovno povjesni\u0161tvo&#8221; naslov je priloga Hrvoja Gra\u010danina (str. 339-375). Prve stranice tog \u010dlanka sadr\u017ee kratak pregled ranosrednjovjekovnih povjesnika koji su prethodili Pavlu \u0110akonu. Gra\u010danin isti\u010de autore i djela kao \u0161to su Kasiodor (<i>Gotska povijest<\/i>), Jordan (<i>Getica <\/i>i <i>Romana<\/i>), Gilda (<i>O propasti Brita<\/i>), Grgur Tuorski (<i>Povijesti<\/i>), Marije Avenchenski (<i>Kronika<\/i>), Fredegar (kronika u \u010detiri knjige te <i>Knjiga frana\u010dke povijesti<\/i>), Izidor Seviljski (<i>Povijest Gota, Vandala i Sveba<\/i> i <i>Kronika<\/i>), Ivan iz Biklara (<i>Kronika<\/i>) te Beda \u010casni (<i>Crkvena povijest engleskog naroda<\/i> i <i>O ra\u010dunanju vremena<\/i>). Gra\u010danin zatim analizira &#8220;postupak pisanja povijesti u srednjovjekovlju&#8221; uspore\u0111ivanjem navedenih autora i Pavla \u0110akona te identificira niz zajedni\u010dkih mjesta, npr. tekst zapo\u010dinje &#8220;geografskim i etnografskim pregledom&#8221;, preuzimaju se postoje\u0107i kratki povijesni pregledi, upotrebljavaju se papinska pisma, ubacuju se ekskursi i osobni genealo\u0161kih podaci i sl. Nakon toga slijedi tabelarno oblikovana usporedba sadr\u017eaja <i style=\"\">Povijesti Langobarda<\/i> i spisa &#8220;Podrijetlo naroda Langobarda&#8221; koji je Pavlu poslu\u017eio za prvu knjigu. \u0160to se drugih izravnih preuzimanja ti\u010de, nije jasno u kojoj mjeri je Pavao koristio djelo opata Sekunda iz Tridenta, ali je poznato da se u velikoj mjeri oslonio na Grgura Tourskog za razdoblje do 591. godine. Stoga je Gra\u010danin &#8220;ogolio&#8221; tekst od utjecaja Grgura i &#8220;Podrijetla naroda Langobarda&#8221; te je poku\u0161ao, na temelju preostalih podataka zapisanih od strane Pavla, rekonstruirati Sekundove doprinose <i style=\"\">Povijesti Langobarda<\/i> pri \u010demu argumente za takav postupak pronalazi u \u010dinjenici da Pavao donosi niz vijesti o Tridentu te \u0161irem prostoru u sjevernoj Italiji do Istre. Ukratko, pojedine vijesti su previ\u0161e specifi\u010dne i stoga se mo\u017ee pretpostaviti da potje\u010du od Sekunda. Opisuju\u0107i Pavlove historiografske navode i mjerila, Gra\u010danin ukazuje na \u010dinjenicu da <i style=\"\">Povijest Langobarda<\/i> ne treba sagledavati kao &#8220;isklju\u010divu narodnu povjesnicu&#8221; jer ju autor takvom nije niti zamislio. Dapa\u010de, djelo je vjerojatno bilo namijenjeno prete\u017eno obrazovanim \u010ditateljima, stoga je Pavao, poput svojevrsne legitimizacije, nastojao pokazati svu \u0161irinu znanja koje je posjedovao. Zbog toga Pavao iskazuje smisao za prirodoslovne i medicinske fenomene. Tako\u0111er, prisutno je isticanje literarnih sposobnosti koje se izra\u017eavaju navo\u0111enjem starijih autora, ubacivanjem pjesme u elegijskim distisima i hvalospjeva u arhilo\u0161kom jampskom metru, te mitova, legendi i usmene predaje. Poput Galovi\u0107a, Gra\u010danin u jednakoj mjeri isti\u010de vremenski slijeda Pavlovog narativa. Iz teksta izviru i Pavlovi osobni nazori i mjerila pri \u010demu su Bog i njegovi zakoni glavni smjerokaz, te navo\u0111enje vjerojatno svih nevolja koje su mogle zadesiti srednjovjekovnog \u010dovjeka, a u kojim su se \u010desto tra\u017eila znamenja i najave budu\u0107ih doga\u0111aja. Jednako tako, Pavao poput svakog srednjovjekovnog autora navodi &#8220;ve\u0107e i manje junake i zlikovce&#8221; me\u0111u svjetovnim i crkvenim osobama. Dakako, prisutne su ocjene Langobarda te slo\u017eeni (do razine mjestimi\u010dne ambivalentnosti) stavovi o drugim narodima. Zbog svega navedenog nije lako donijeti jednostavnu ocjenu Pavlove historiografske vje\u0161tine, no Gra\u010danin zaklju\u010duje da je rije\u010d o osobi kojoj je &#8220;korisnost pisanja o pro\u0161losti prvenstveno u op\u0107im poukama za \u017eivot u skladu s kr\u0161\u0107anskim moralnim i vjerskim zasadama&#8221;. Usporedno, Pavao pi\u0161e s osje\u0107ajem za vrijednost slobode italske domovine koja treba biti uva\u017eena od strane bilo kojeg vladara.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">Nakon ovoga priloga slijede popis izvora i literature za povijesne studije (str. 376-385) i popis vladara i du\u017enosnika koji je priredio Hrvoje Gra\u010danin (str. 386-394), a obuhva\u0107a langobardske kraljeve i vojvode, bizantske careve, ravenske egzarhe, pape, te carigradske i akvilejske patrijarhe. Knjigu zaklju\u010duje kazalo <i style=\"\">Povijesti Langobarda<\/i>.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\">Dojam koji ostaje nakon \u010ditanja <i style=\"\">Povijesti Langobarda<\/i> mo\u017ee se opisati kao sjajno literarno iskustvo. Iako se dijelovi pojedinih knjiga mogu doimati kao tipi\u010dna ljetopisna nabrajanja, Pavlov narativ prete\u017eno je \u017eivahan i uspijeva zadr\u017eati koncentraciju \u010ditatelja. Tome zasigurno pridonose mnogobrojni pripovjeda\u010dki detalji (npr. anegdote, dijalozi) koji poja\u010davaju dojam opisanih doga\u0111aja. Ovakva ocjena u svakom je slu\u010daju pohvala i prevoditeljima. No iako je ve\u0107 sam prijevod na hrvatski jezik ogroman doprinos hrvatskoj historiografiji, va\u017enost ovoga izdanja dodatno je uve\u0107ana kvalitetnim prilozima koji zainteresiranom \u010ditatelju olak\u0161avaju historiografsku prosudbu ovoga va\u017enoga izvora. Na kraju treba napomenuti da je <i style=\"\">Povijest Langobarda<\/i> prvo izdanje nove biblioteke &#8220;srednjovjekovnih latinskih pisaca povjesni\u010dara i knji\u017eevnika u dvojezi\u010dnom izdanju&#8221; pod imenom &#8220;Orbis latinus&#8221;.&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\" class=\"StyletekstprikazaFirstline0cm1\"><\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p style=\"text-align: right; font-weight: bold;\" class=\"autorprikaza\">Tomislav Bali<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1949","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53902,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53902","url_meta":{"origin":1949,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje na skupu &#8220;Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe (16th\u2013mid-19th centuries)&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U zavr\u0161noj godini projekta Modeli naru\u010diteljstva: Naru\u010ditelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stolje\u0107u, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3190, voditelj projekta prof.dr.sc. Dubravka Botica), najavljujemo me\u0111unarodnu konferenciju Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe(16th\u2013mid-19th centuries).\u00a0Konferencija se organizira u suradnji s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":1949,"position":1},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":1949,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":1949,"position":3},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, &#8220;Sociologija knji\u017eevnosti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":1949,"position":4},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":1949,"position":5},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1949","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1949"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1949\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1949"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1949"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1949"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}