{"id":19471,"date":"2020-03-05T15:13:58","date_gmt":"2020-03-05T15:13:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19471"},"modified":"2021-04-08T09:47:52","modified_gmt":"2021-04-08T09:47:52","slug":"tema-stepinac-legitimna-strucna-kontroverza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19471","title":{"rendered":"Tema Stepinac \u2013 legitimna stru\u010dna kontroverza"},"content":{"rendered":"

Iako se \u010desto u \u0161iroj, a dijelom i stru\u010dnoj hrvatskoj javnosti i danas navodi kako su kriti\u010dki pogledi na djelovanje Alojzija Stepinca pod utjecajem komunisti\u010dke i srpske historiografije, odnosno rezultat \u201ekomunisti\u010dkih la\u017ei\u201c (Darko Pavi\u010di\u0107), tuma\u010denja \u201eiz komunisti\u010dke re\u017eimske paradigme\u201c (Vi\u0161nja Stare\u0161ina) i \u201evelikosrpske propagande\u201c (Jure Kri\u0161to), ne treba gubiti iz vida da su kritike dolazile primjerice i od Stepin\u010devih liberalnih (Josip Horvat) i kr\u0161\u0107anskih suvremenika (Hubert Butler). Uzmemo li u obzir i me\u0111unarodne autore poput knjige Stelle Alexander Trostruki mit: \u017eivot zagreba\u010dkog nadbiskupa Alojzija Stepinca<\/em> (Zagreb 1990) i \u010dlanka Marka Biondicha \u201eKontroverze u vezi s Katoli\u010dkom crkvom u Hrvatskoj u vrijeme rata 1941.-1945.\u201c (Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska 1941.-1945.<\/em>, ur. Sabrina P. Ramet, Zagreb 2009), te profesionalnu hrvatsku i srpsku historiografiju, jasno je da je tema Stepinca itekako legitimna stru\u010dna kontroverza u hrvatskoj, srpskoj i me\u0111unarodnoj historiografiji koju nije mogu\u0107e diskvalificirati takvim i sli\u010dnim etiketama.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Josip Horvat, Pre\u017eivjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943-1945.<\/em>, Zagreb 1989.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Studeni 1943.<\/p>\n

\u201e(\u2026) Danas je u Hrvatskom narodu<\/em> ministar Makanec lupio po Stepincu posve otvoreno. Tu l<\/em>‘as voulu, Georges Dandin!<\/em> Tako je kad kapelan\u010di\u0107 ho\u0107e praviti veliku politiku, i to tu\u0111u.\u201c (str. 12)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e(\u2026) \u010citao Stepin\u010devu \u0161apirografiranu propovijed. Strahotna sa stanovi\u0161ta kr\u0161\u0107anske etike, varijanta starobiblijske \u201eoko za oko\u201c, ni truna milosr\u0111a, esencijalne kvalitete kr\u0161\u0107anstva, niti jedne zrake utjehe i svjetla. Ali zato isti\u010de \u201enemoralne\u201c kupali\u0161ne kostime! Dogmati\u010dari na svim linijama ubijaju svijet.\u201c (str. 15.)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e(\u2026) U subotu \u010ditao, ne znam da li sam zapisao, \u0160egvi\u0107ev odgovor Makancu zbog napadaja na Stepinca; o\u0161tar, ali polemi\u010dki dobar; Dalmata duhovitiji od kiselovinskih Hrvata.\u201c (str. 21)<\/p>\n

 <\/p>\n

Velja\u010da 1944.<\/p>\n

\u201e(\u2026) Mimoletno se zaletio Guberina, pop u usta\u0161koj oficirskoj odori. Jeziva hajdu\u010dka faca s pe\u010datima sviju poroka. Prestra\u0161an i za model razbojnika s Kalvarije. Niziteo pri\u010da o nekom fratru koji je bodrio usta\u0161e: \u201eUbij, ja \u0107u te odrije\u0161iti od grijeha\u201c. Divna Stepin\u010deva pastva.\u201c (str. 60)<\/p>\n

 <\/p>\n

Srpanj 1944.<\/p>\n

\u201e(\u2026) Bara donijela potresne dojmove s hodo\u010da\u0161\u0107a na Bistricu; usput, kud je povorka hodo\u010dasnika prolazila, po drve\u0107u obje\u0161eni u blizini Pu\u0161\u010de Bistre. \u0160ta \u0107e na to Stepinac, ho\u0107e li na barikadu?\u201c (str. 128)<\/p>\n

 <\/p>\n

Listopad 1944.<\/p>\n

\u201e(\u2026) Nisam znao da je me\u0111u 49 objavljenih, u nedjelju smaknutih talaca, bio i arh. Kauri\u0107. Stepinac ne prosvjeduje protiv na\u010dela oko za oko!\u201c (str. 156)<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/em><\/p>\n

Josip Horvat: Pisma Slavku Batu\u0161i\u0107u (1952-1968)<\/em>, priredio Branko Matan, Zagreb 2014.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Josip Horvat \u2013 Dr. Slavku Batu\u0161i\u0107u<\/p>\n

Zagreb, 2. o\u017eujka 1960.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e(\u2026) Takav je doga\u0111aj bio niz smrtnih slu\u010dajeva. Prvo Stepin\u010deva. 40 dana iza Paveli\u0107eve. Tako su pala u zaborav dva \u010dovjeka koji su zlosretno dominirali minijatirnom na\u0161om scenom u doba rata. Jedina je korist od njihove smrti da je u svjetskoj \u0161tampi tim povodom ponovo \u0161tampana rije\u010d \u201eHrvatska\u201c, kao avetna sjena ne\u010dega \u010dega vi\u0161e nema. Stepinac je bio tipi\u010dan mali \u010dovjek na visokom polo\u017eaju u veliko doba. O njemu mi je dovoljno pri\u010dao pokojni \u0160repl, bili su kon\u0161kolarci iz gimnazije. Intelektualni, pogotovo politi\u010dki bok\u010dek. \u010cak je u katoli\u010dkoj hijerarhiji bio za vrijeme rata u Hrvatskoj \u201epeti kota\u010d\u201c, politi\u010dke je konce dr\u017eao u rukama Kruno Draganovi\u0107, interesantan tip, inteligentan, ali politi\u010dki lopov. Stepinac je samo znao slu\u0161ati komandu iz Vatikana, koji je opet pod senilnim Pacellijem mislio da \u017eivi u XIII. st. da je najva\u017enije stvarati obra\u0107enike s hereze i neznabo\u0161tva. Da je pako imao Stepinac malo soli u glavi, mogao je postati nezaboravna figura u svjetskom mjerilu. \u201eMu\u010deni\u0161tvo\u201c nakon 1948, koje je uostalom provodio po komandi, u razdoblju 1941-1945. ne\u0161to bi zna\u010dilo. Ovako njegova smrt bila je jednostavna novinska vijest. \u010cak je u talijanskim novinama, barem u staroj liberalnoj Corriere della Sera <\/em>dobio prili\u010dno negativni nekrolog.\u201c (str. 61-62)<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Hubert Butler, Balkanski eseji<\/em>, Zagreb 2016.<\/strong><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

\u201ePo raspadu Jugoslavije 1941., Paveli\u0107 je imenovan \u201ePoglavnikom\u201c (Duce) marionetske dr\u017eave Hrvatske, koja je dobila talijanskog kralja, vojvodu od Aoste. Mnogi istaknuti Hrvati bili su kolaboracionisti, primjerice Stepinac, hrvatski nadbiskup, i \u0160ari\u0107, nadbiskup Bosne (koji je bio objavio odu ubojici Paveli\u0107u i opjevao ga kao \u201esunce Hrvatske\u201c) te mnogi industrijalci i biv\u0161i zemljoposjednici. Dokazi za to dolaze iz antikomunisti\u010dkih izvora. O Zagrebu i Beogradu moramo misliti kao po sentimentu mnogo udaljenijima nego \u0161to su Dublin i Belfast. Da bi se rasplamsalo mr\u017enju, dovoljno je da neka velika sila samo malo manipulira religijskim i kulturnim antipatijama.\u201c (str. 62)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eMonsinjor Stepinac je zasigurno bio hrabar \u010dovjek, ali je njegov vode\u0107i princip bio lojalnost postoje\u0107im vlastima i njihovim vojskama. Tijekom njegova \u017eivota one su se promijenile \u010detiri puta, pa se i on morao mijenjati. Ne znam \u0161to je mislio kada je rekao \u201eNe ubij!\u201c, mislim da je stvarno mislio \u201eNe ubijaj previ\u0161e!\u201c ili \u201cNe ubij, osim ako si u uniformi, kao i tvoja \u017ertva\u201c, ili ne\u0161to takvo. Ne vjerujem da ovako uvjetovan savjet ikada ostavlja jak dojam i siguran sam da je Paveli\u0107 dvojio nad tim \u0161to je nadbiskup zapravo htio re\u0107i.\u201c (str. 101)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e\u0160to se drugih ti\u010de, nije ugodno napadati one koji su podvrgnuti ka\u017enjavanju za zlo\u010dine koji su tako obi\u010dni da se gotovo \u010dine povijesno opravdanima. Pa ipak, Mindszenty i Stepinac su eklezijasti\u010dki politi\u010dari \u010diji su politi\u010dki manevri do\u017eivjeli neuspjeh; ni u kojem smislu nisu mu\u010denici za one kr\u0161\u0107anske vrijednosti, milosr\u0111e, oprost, bratstvo, u koje svi mi vjerujemo, kakav god bio na\u0161 stav spram objavljene religije. Neupitno je da su bez strave razmi\u0161ljali o tre\u0107em svjetskom ratu, koji bi ih mogao osloboditi neugodnosti i Katoli\u010dkoj crkvi vratiti njene ranije privilegije. Mislim da u komunisti\u010dkim zemljama kr\u0161\u0107anska etika opravdano dolazi na zao glas ako se te ljude prikazuje kao mu\u010denike.\u201c (str. 115-116)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePrema tome, ne mo\u017ee se prihvatiti tvrdnju grofa O’Briena u njegovoj biografiji Stepinca (str. 17) da je tom rezolucijom nadbiskup \u201eonemogu\u0107io (Paveli\u0107ev) zli plan\u201c. Rezolucija je donesena prekasno, bila je preop\u0107enita, odve\u0107 neodre\u0111ena. Iz pisma banjalu\u010dkog biskupa jasno je da je kampanju prvenstveno okon\u010dala intervencija komunista i \u010detnika. Doista, autor Stephen Clissold, antikomunist, ka\u017ee da je upravo kampanja prekr\u0161tavanja prva otjerala pravoslavce u ruke partizana. Dakle, kontrola komunista nad Jugoslavijom osigurana je pomo\u0107u katoli\u010dke kampanje prekr\u0161tavanja. (Isto gledi\u0161te zastupa i episkop Valerijan, patrijarhov vikar, u Martyrdom of the Serbs<\/em>, Chicago 1943., str. 249: \u201enema sumnje da je kontroli komunista nad Jugoslavijom uvelike pomogla katoli\u010dka kampanja prekr\u0161tavanja\u201c.)<\/p>\n

Kako mo\u017eemo shvatiti O’Brienovu anegdotu da je u lipnju 1941. monsinjor Stepinac \u201eu\u0161ao u Paveli\u0107ev ured i rekao \u201eTo je Bo\u017eja zapovijed! Ne ubij!\u201c te se bez rije\u010di obja\u0161njenja okrenuo i napustio kvislingovu pala\u010du\u201c? Mo\u017eemo li tu pri\u010du pomiriti sa potpuno druga\u010dijim tonom pisma Paveli\u0107u napisanoga pet mjeseci kasnije, u kojem, kao \u0161to \u0107e se vidjeti, Poglavnika ekskulpira od krivnje za krvava djela i hvali njegovu javnu osudu nasilja? Ta pri\u010da zasigurno vi\u0161e spada u hagiografiju nego u historiju.<\/p>\n

Zanimanje javnosti usredoto\u010dilo se isklju\u010divo na nesretni lik monsinjora Stepinca, koji se zatekao pod svjetlom reflektora. Samo je nekolicinu zanimao strahoviti pokolj \u0161to ga je po\u010dinilo stado kojemu je on bio pastir. Jednog \u0107e dana trebati istra\u017eiti njegov uzrok i njegove u\u010dinke. Pri\u010da je mra\u010dna i zamr\u0161ena, ali nije beznadna.\u201c (str. 125)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eA zatim je u Zagrebu odigrana eshilovska tragedija. Isti mladi sve\u0107enik koji je bio stajao pokraj lijesa svojeg ubijenog kralja pred svojim se zemljacima ponovo pojavio kao nadbiskup, s desne strane ubojice svoga kralja, bespomo\u0107an pred Paveli\u0107evom odlu\u010dno\u0161\u0107u da istrijebi pravoslavce progonstvom, masakrom ili prisilnim prekr\u0161tavanjem. Nezadovoljan ali ledeno korektan, Stepinac se smatrao slugom Sile koja je iznad kralja ili njegova ubojice i koja ima pravila za svaku priliku. Savjest mu je bila \u010dista.\u201c (str. 261)<\/p>\n

 <\/p>\n

Hubert Butler<\/p>\n

Balkanski eseji<\/strong><\/p>\n

https:\/\/fraktura.hr\/balkanski-eseji.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.nacional.hr\/feljton-butlerovi-jugoslavenski-spisi-o-stepincu-i-ndh\/<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.nacional.hr\/feljton-butlerovi-jugoslavenski-spisi-o-stepincu-i-ndh-2\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Dragan Jurak<\/p>\n

Knji\u017eevna kritika<\/span>: O Stepin\u010devoj savjesti<\/strong><\/header>\n
\n

Hubert Butler, \u2018Balkanski eseji\u2019 (s engleskoga preveli Hana Dvornik i Sr\u0111an Dvornik; Fraktura, Zagreb): Prisilno prekr\u0161tavanje i nadbiskup Stepinac u Butlerovim esejima zauzimaju sredi\u0161nje mjesto<\/p>\n<\/div>\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjizevna-kritika-o-stepincevoj-savjesti<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Dejan Djoki\u0107<\/p>\n

Hubert Butler and Yugoslavia<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dka misao: \u010dasopis za politologiju, Vol. 54 No. 4, 2017.<\/p>\n

https:\/\/hrcak.srce.hr\/190345<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Jure Kri\u0161to<\/p>\n

Velikosrpska propaganda u 21. stolje\u0107u pla\u0107a se hrvatskim novcem <\/strong><\/p>\n

Za\u0161to su Irci Butler i Agee protiv Stepinca?<\/p>\n

28. rujna 2019.<\/p>\n

https:\/\/www.glas-koncila.hr\/velikosrpska-propaganda-u-21-stoljecu-placa-se-hrvatskim-novcem-zasto-su-irci-butler-i-agee-protiv-stepinca\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Darko Pavi\u010di\u0107<\/p>\n

Film o Stepincu demontira sve komunisti\u010dke la\u017ei: Prava istina o spa\u0161avanju Srba i \u017didova<\/strong><\/p>\n

7. velja\u010de 2020.<\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/film-o-stepincu-demontira-sve-komunisticke-lazi-prava-istina-o-spasavanju-srba-i-zidova-1377649<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161nja Stare\u0161ina<\/p>\n

Na dana\u0161nji dan, prije 60 godina, New York Times je na naslovnici objavio vijest o smrti velikog Hrvata. U hrvatskim medijima ni ime mu nisu stavili<\/strong><\/p>\n

10. velja\u010de 2020.<\/p>\n

Ali problem je \u0161to nakon 30 godina demokratske tranzicije mainstream Hrvatska nije u stanju i\u0161\u010ditati New York Times iz 1960. I jo\u0161 vi\u0161e, \u0161to nije u stanju niti sagledati gdje je problem s Vjesnikom iz tog doba. Pa kardinala Stepinca i danas nastoji tuma\u010diti iz komunisti\u010dke re\u017eimske paradigme<\/strong>.<\/p>\n

https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/politika\/na-danasnji-dan-prije-60-godina-new-york-times-je-na-naslovnici-objavio-vijest-o-smrti-velikog-hrvata-u-hrvatskim-medijima-ni-ime-mu-nisu-stavili-1002930<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Jure Kri\u0161to<\/p>\n

Recenzija<\/p>\n

Dva srpska povjesni\u010dara o Stepincu <\/strong><\/p>\n

Povodom knjige Ljubodrag Dimi\u0107, Nikola \u017duti\u0107, Alojzije Stepinac \u2013 dr\u017eava, crkva, nadbiskup (1934-1941) (Beograd: \u201eFilip Vi\u0161nji\u0107\u201d, 2017), 456 str.<\/strong><\/p>\n

\u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, Vol. 51 No. 3, 2019.<\/p>\n

https:\/\/hrcak.srce.hr\/230077<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Nikola \u017duti\u0107<\/p>\n

Kri\u0161tin velikohrvatski klerikalno-frankova\u010dko-radi\u0107evsko-komunisti\u010dki prikaz knjiga o Stepincu<\/strong><\/p>\n

Povodom teksta Jura Kri\u0161ta \u201eDva srpska povjesni\u010dara o Stepincu\u201c<\/strong><\/p>\n

https:\/\/jadovno.com\/nikola-zutic-kristin-velikohrvatski-klerikalno-frankovacko-radicevsko-komunisticki-prikaz-knjiga-o-stepincu\/?lng=lat#.XmFu_fTTWM8<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ivo Goldstein<\/p>\n

\u201eJe li nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac bio svetac ili kolaboracionist?\u201c<\/p>\n

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stolje\u0107a<\/em><\/strong><\/p>\n

Zagreb 2019.<\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/?p=17257<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Intervju<\/p>\n

Margareta Matijevi\u0107<\/strong>: \u201eI usta\u0161e su iskoristili Stepinca, za svoju po\u010detnu, startnu poziciju (\u2026) Ako je Rittig korisna budala komunistima, u redu, ali \u0161to je onda Stepinac usta\u0161ama?\u201c<\/p>\n

Globus<\/em>, 23.02.2020.<\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/?p=19469<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Intervju<\/p>\n

Margareta Matijevi\u0107<\/p>\n

Stepin\u010devi prosvjedi protiv usta\u0161kih zlo\u010dina bili su rijetki i u rukavicama<\/strong><\/p>\n

Protiv komunisti\u010dkih zlo\u010dina Stepinac je, pak, protestirao redovito i bez uvijanja. I svoje \u017eestoko Pastirsko pismo u rujnu 1945. pisao je iz uvjerenja. Prije bi umro nego kapitulirao u tom svom ratu protiv komunista <\/span><\/p>\n

Ve\u010dernji list<\/em>, 17. svibnja 2020.<\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/stepincevi-prosvjedi-protiv-ustaskih-zlocina-bili-su-rijetki-i-u-rukavicama-1402974<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ladislav Tadi\u0107<\/p>\n

Jednodu\u0161nost (Alojzije Stepinac)<\/strong><\/p>\n

Gordogan,<\/em> 33-34, 2016.<\/p>\n

http:\/\/www.gordogan.com.hr\/gordogan\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/2016-Gordogan-33-34.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Interview<\/p>\n

Petar Jele\u010d odgovara na pitanja Ladislava Tadi\u0107a: Iz salona otpisanih<\/strong><\/p>\n

Gordogan<\/em>, 23-26, 2011.<\/p>\n

\u201cO Stepincu i o njegovu djelovanju tijekom rata treba govoriti trijezno i argumentirano, ne portretiraju\u0107i ga onakvim kakav nije bio. Crkva u Hrvata<\/em> \u017eeli preko Stepinca oprati svoju savjest i zata\u0161kati odgovornost i pasivnost mnogih crkvenih struktura za vrijeme Drugoga svjetskog rata. U Crkvi je za rata sklopljeno previ\u0161e kompromisa s usta\u0161kim vlastodr\u0161cima, \u0161to je prouzro\u010dilo izdaju kr\u0161\u0107anskih i ljudskih principa. Nedopustivo je bilo objavljivanje protu\u017eidovskih \u010dlanaka u katoli\u010dkom tisku u vrijeme naj\u017ee\u0161\u0107ih progona \u017eidovskoga naroda, nedopustivo je bilo pisanje preobilja panegirik\u00e2 Paveli\u0107u i usta\u0161koj borbi \u201cza na\u0161u stvar\u201d, nedopustivo je bilo \u0161utjeti pred o\u010ditim ga\u017eenjem ljudskih i bo\u017eanskih prava u zakonskoj sferi NDH, nedopustivo je bilo sudjelovati u usta\u0161kom planu \u201cprekr\u0161tavanja\u201d pravoslavaca.\u201d<\/p>\n

\u201cIna\u010de, o njemu i o njegovu djelovanju tijekom rata treba govoriti trijezno i argumentirano, suprotstavljaju\u0107i se s jedne strane velikosrpskoj i komunisti\u010dkoj propagandi koja u Stepincu vidi zlo\u010dinca i negativnu povijesnu osobu, a s druge i onima u Crkvi koji ga glorificiraju do neukusne mjere da se njegov stvarni lik gubi u magli nekriti\u010dkoga obo\u017eavanja, kako se taj lo\u0161 obi\u010daj intenzivirao posljednjih godina u crkvenom tisku i u nastupima mnogih crkvenih ljudi.\u201d<\/p>\n

http:\/\/www.gordogan.com.hr\/gordogan\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/2011-Gordogan-23-26-014-037-Jelec1.pdf<\/a><\/p>\n

http:\/\/www.gordogan.com.hr\/gordogan\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/2011-Gordogan-23-26-001-013-Sadrzaj-Odjeci-Derrida-Valery.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n\n\n

Drago Boji\u0107<\/p>\n\n\n\n

RAZLI\u010cITA LICA KATOLI\u010cKE CRKVE: Stepinac-Rittig-Marku\u0161i\u0107 – tri modela crkvenosti<\/p>\n\n\n\n

“Sude\u0107i prema onome \u0161to se govori i pi\u0161e o Alojziju Stepincu, najvi\u0161e su za njegovu svetost zainteresirani predstavnici crkvene hijerarhije<\/strong>, nacionalni teolozi i crkveni povjesni\u010dari koji se \u017eele dodvoriti crkvenim vlastima te politi\u010dari i hrvatski domoljubi koji Stepinca smatraju simbolom otpora hrvatskog naroda i njegove sada\u0161nje slobode. U pro\u0161losti, za vrijeme Jugoslavije, i mnogi katoli\u010dki sve\u0107enici, redovnici i usta\u0161e koji su nakon Drugog svjetskog rata emigrirali, podr\u017eavali su Alojzija Stepinca i istodobno pisali protiv sve\u0107enika i biskupa koji su priznavali novu vlast. U sada\u0161njoj hagiografskoj atmosferi koju stvaraju Stepin\u010devi apologeti i simpatizeri, rijetko se u Katoli\u010dkoj crkvi u hrvatskom narodu \u010duju druga\u010diji glasovi, glasovi koji kriti\u010dki propitkuju Stepin\u010dev \u017eivot i doba u kojem je vodio Katoli\u010dku crkvu.”<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.lupiga.com\/hiperlink\/razlicita-lica-katolicke-crkve-stepinac-rittig-markusic-tri-modela-crkvenosti<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19474,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-19471","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/prezivjeti-u-zagrebu.jpg?fit=499%2C289&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":19471,"position":0},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":19471,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":19471,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":19471,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":19471,"position":4},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":19471,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19471","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19471"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19471\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25714,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19471\/revisions\/25714"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19474"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}