<\/p>\n
Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska 1941.-1945. <\/span><\/span><\/i>(ur. Sabrina P. Ramet), <\/i>Alinea, Zagreb 2009, 248 str.<\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zbornik radova Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska 1941.-1945.<\/i> uredila je Sabrina P. Ramet, profesorica politi\u010dkih znanosti na Norve\u0161kom sveu\u010dili\u0161tu znanosti i tehnologije u Trondheimu, a sadr\u017ei radove uglednih doma\u0107ih i inozemnih znanstvenika. Zbornik se sastoji od jedanaest radova koji obra\u0111uju raznovrsnu tematiku poput genocida, me\u0111unarodnih odnosa, religije te ideologije re\u017eima. Radovi Ive Goldsteina, Marka Biondicha, Stanleya G. Paynea, Nade Kisi\u0107 Kolanovi\u0107 i jedan rad Marija Jareba (“Odnos NDH s Njema\u010dkom i Italijom”) objavljeni su na engleskom jeziku u \u010dasopisu Totalitarian Movements and Political Religions<\/i>, knjiga 7, br. 4 u prosincu 2006. godine, dok se ostali radovi objavljuju po prvi put. Nakon tekstova autora, zbornik donosi \u017eivotopis zna\u010dajnih osoba u povijesti NDH, popis kratica kori\u0161tenih u zborniku, odabranu literaturu o NDH te kratku biografiju autora radova.<\/p>\n Uvodni rad Sabrine P. Ramet<\/b> (Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska \u2013 Uvod<\/i>, <\/i><\/span>7-20) bavi se odnosom historiografije te \u0161ire javnosti prema problematici NDH, pri \u010demu se kao klju\u010dna pitanja isti\u010du ona vezana uz broj ubijenih u Jasenovcu, sudbinu zlata koje je bilo u usta\u0161kom posjedu, stav Alojzija Stepinca prema NDH i stav Crkve prema prisilnom preobra\u0107enju pravoslavnih Srba te stavove da je NDH utjelovljenje hrvatske dr\u017eavnosti. Autorica iznosi i svrhu ovog zbornika, a to je doprinos raspravi o NDH, daje kratki prikaz radova koji se nalaze u zborniku te odre\u0111uje dva glavna obilje\u017eja po kojima se NDH razlikovala od ostalih radikalno-desni\u010darskih ideologija \u2013 nagla\u0161avanje religije kao oznake nacionalnog identiteta i \u010dinjenica da NDH nikad nije zatra\u017eila iskazivanje lojalnosti od ve\u0107ine nacije.<\/p>\n U drugom radu (Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska u usporednoj perspektivi, <\/i>21-28) Stanley G. Payne<\/b> polazi od postavke da je NDH imala jedinstveno mjesto u povijesti fa\u0161izma, koje otvara nekoliko pitanja o naravi i mjestu usta\u0161kog re\u017eima. Tri glavna pitanja koja analizira su pitanje o stupnju fa\u0161isti\u010dkog identiteta tog re\u017eima, potom pitanje vezano uz jedinstveni status jedinog fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima sa sveobuhvatnim gra\u0111anskim ratom te \u0161ire pitanje fa\u0161izma na Balkanu. Autor isti\u010de da je usta\u0161ki pokret u po\u010detku bio bez neke razra\u0111ene doktrine, da je zapravo bio radikalna nacionalisti\u010dka teroristi\u010dka organizacija. Pokazuje da se tek od 30-ih godina, uno\u0161enjem fa\u0161isti\u010dkih ideja, ponajprije iz Njema\u010dke, transformira u pravi fa\u0161isti\u010dki pokret. Autor smatra da NDH nije bila masovni pokret, ali da je uspjela pridobiti odre\u0111enu koli\u010dinu narodne podr\u0161ke, zahvaljuju\u0107i dr\u017eavnoj mo\u0107i. I po odnosu NDH prema Crkvi, i po njezinoj politici istrebljenja, autor nedvojbeno svrstava NDH u fa\u0161isti\u010dke re\u017eime. Dr\u017ei da je u institucionalnom ustrojstvu bila bli\u017ea talijanskom, a u rasnoj politici njema\u010dkom tipu fa\u0161izma. Analiziraju\u0107i drugo pitanje autor dolazi do zaklju\u010dka da je politika nasilja i ugnjetavanja vo\u0111ena od usta\u0161a izazvala gra\u0111anski rat u kojem bi, da je NDH bila geografski i vojno izolirana, partizanski pokret izravno sru\u0161io usta\u0161ki re\u017eim. Kod tre\u0107eg pitanja autor ne dolazi do konkretnih zaklju\u010daka jer su politi\u010dki uvjeti u svakoj od balkanskih zemalja bili razli\u010diti, a ja\u010di fa\u0161isti\u010dki pokret razvio se samo u Rumunjskoj. Smatra da su potrebna daljnja istra\u017eivanja za razrje\u0161enje problema za\u0161to fa\u0161izam nije imao ja\u010du podr\u0161ku na Balkanu prije 1939. godine.<\/p>\n Rad Ive Goldsteina<\/b> (Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska 1941. godine: put u propast, <\/i>29-41) opisuje i analizira neke od najva\u017enijih procesa koji su se doga\u0111ali u NDH do rujna 1941. godine, s naglaskom na stavovima prema po\u010dinjenim zlo\u010dinima te na\u010dinima izra\u017eavanja otpora prema takvim postupcima. Autor isti\u010de da su obrasci pona\u0161anja usta\u0161ke vlade proizlazili iz njezine ideologije koja je bila specifi\u010dna mje\u0161avina njema\u010dkog nacizma i talijanskog fa\u0161izma, prilago\u0111ena hrvatskim okolnostima. Autor pokazuje da je obrazac za progone i ubijanja \u017didova bila politika Tre\u0107eg Reicha, dok je genocid protiv Srba proizlazio iz usta\u0161ke ideologije i aktualne situacije u predratnoj Jugoslaviji, s temeljima vidljivim u sloganu “jednu tre\u0107inu ubiti, jednu tre\u0107inu iseliti, jednu tre\u0107inu preobratiti na katoli\u010danstvo”. Plansku narav “\u010di\u0161\u0107enja” NDH od stranih elemenata autor dokazuje analizom izjava usta\u0161kih \u010delnika, medijske propagande, odredaba i proglasa slu\u017ebenih organa te same akcije na terenu. Pritom isti\u010de da su pri deportacijama i preobra\u0107enjima na katoli\u010danstvo dr\u017eavne institucije djelovale izravno, dok je kod masovnih zlo\u010dina postojala “paralelna linija zapovijedanja”. Temeljne razloge za ubojstva autor vidi u etni\u010dkoj i vjerskoj mr\u017enji, no upozorava da se i katastrofalna gospodarska situacija mora uzeti u obzir kad se govori o okrutnosti i brutalnosti zlo\u010dina. Autor utvr\u0111uje da je ve\u0107ina stanovni\u0161tva pozdravila krah Jugoslavije i nastanak NDH, ali tako\u0111er nagla\u0161ava da su nastankom Rimskih ugovora, progonima \u017didova i Srba te op\u0107im terorom simpatije ljudi ishlapile.<\/p>\n U \u010detvrtom radu (\u010cetni\u010dki pokret na podru\u010dju Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1941.-1945.)<\/i>, <\/i><\/span>43-66) Zdravko Dizdar<\/b> daje kratki pregled \u010detni\u010dkog pokreta u NDH, njegove programske osnove, vojni i politi\u010dki ustroj, odnos prema partizanima, Nijemcima, Talijanima i usta\u0161ama te zlo\u010dine koje je po\u010dinio. Prije opisa \u010detni\u010dkog pokreta za vrijeme Drugog svjetskog rata autor ukratko prikazuje pokret do 1941. te navodi njegove glavne ciljeve i ideolo\u0161ke temelje. Autor ukazuje na ulogu Dragoljuba (Dra\u017ee) Mihajlovi\u0107a u obnovi \u010detni\u010dkog pokreta i u njegovoj transformaciji iz pokreta otpora u jednu od kolaboracionisti\u010dkih snaga s glavnim ciljem stvaranja etni\u010dki \u010diste “velike Srbije u velikoj Jugoslaviji” do granice sa Slovenijom, na \u010delu s kraljem i uz svojevrsnu \u010detni\u010dku diktaturu. Autor analizira odnose \u010detnika s okupatorima i usta\u0161ama te s partizanskim pokretom, pri \u010demu su radi ostvarenja ciljeva prvi postali saveznici, a partizani glavni neprijatelj. Tako\u0111er prikazuje razvoj vojnih organizacija te navodi razne primjere \u010detni\u010dkih zlo\u010dina. Na kraju rada autor pokazuje postupni slom pokreta i njegov kona\u010dan kraj.<\/p>\n U sljede\u0107em radu (Domobranstvo Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske 1941.-1945., <\/i>67-86) Nikica Bari\u0107<\/b> predstavlja ustrojstvo domobranstva i odnose domobrana prema Nijemcima, usta\u0161ama i Talijanima. Pokazuje nekoliko vojno-teritorijalnih podjela i preustroja domobranstva koje su vr\u0161ene tijekom rata, a kao glavnu osobu u po\u010detnom ustroju domobranstva isti\u010de Slavka Kvaternika, ministra domobranstva do 1942. godine. Autor ukazuje na \u010dinjenicu da je od 1942. njema\u010dki utjecaj na razvoj snaga NDH rastao, da bi krajem rata Oru\u017eane snage NDH bile potpuno podre\u0111ene njema\u010dkim zapovjedni\u0161tvima. Navodi da su usta\u0161ke i domobranske postrojbe pro\u0161le kroz razne oblike suradnje i me\u0111usobnih odnosa, pri \u010demu isti\u010de nezadovoljstvo domobrana s usta\u0161kim nasiljem te njihovo uvjerenje da su “\u017ertve nesavjestnog rada usta\u0161a”. Tako\u0111er isti\u010de stapanje domobranstva i Usta\u0161ke vojnice u Oru\u017eane snage NDH, \u010dime je domobranstvo sve vi\u0161e gubilo na zna\u010denju. Autor nagla\u0161ava da je odnos prema Talijanima bio dvojak. S jedne je strane domobranstvo tra\u017eilo talijansku potporu u borbi s partizanima, a s druge im strane nije odgovarala talijanska potpora \u010detnicima te talijanske aspiracije prema hrvatskim teritorijima i njihova politika slabljenja NDH. Autor se doti\u010de i pitanja borbene vrijednosti domobranstva, pri \u010demu smatra da tvrdnje o slaboj borbenoj vrijednosti i nedovoljnoj motivaciji stoje, ali da su razlozi za to mnogostruki, prvenstveno oportunizam domobrana te promjene na \u0161irem me\u0111unarodnom planu.<\/p>\n <\/span>U svojem prvom radu u zborniku (Mediji i promid\u017eba Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, <\/i>87-116) Mario Jareb<\/b> prvenstveno se bavi ustrojem medijsko-promid\u017ebenog sustava NDH, dok ostale aspekte tog sustava tek ukratko doti\u010de. Na po\u010detku autor ukazuje na va\u017enost koju su usta\u0161e pripisivale medijima i promid\u017ebenom sustavu, \u010dak i prije rata, te daje pregled ustrojbenog razvoja medijsko-promid\u017ebenog sustava koji je uglavnom oblikovan krajem 1942. nastankom Dr\u017eavnog ravnateljstva za promi\u010dbu. Uz ovaj medijsko-promid\u017ebeni sustav, koji autor uvjetno naziva sustav “dr\u017eavne” promid\u017ebe, navodi i postojanje posebnog sustava u sklopu usta\u0161kog pokreta. Kao temelj promid\u017ebe autor isti\u010de tisak i ostale publikacije te daje pregled glavnih tiskovina. Tako\u0111er daje pregled ostalih medija poput promid\u017ebenih plakata, filma i radija. Na kraju rada autor govori o va\u017enim promid\u017ebenim postavkama sustava. Te postavke bile su njegovanje kulta li\u010dnosti poglavnika, izjedna\u010davanje usta\u0161tva s hrvatstvom, va\u017enost obitelji za NDH, nagla\u0161avanje jedinstvenog naroda u jedinstvenoj hrvatskoj dr\u017eavi i s time povezana briga za muslimane, kontradiktoran odnos prema pravoslavlju, priznavanje va\u017enosti ve\u0107inskog katoli\u010danstva, isticanje uloge NDH u “novom europskom poretku” te antipropaganda koja se sastojala od nabrajanja neprijatelja dr\u017eave, prvenstveno Srba, Jugoslavije i jugoslavenstva, \u017didova i bolj\u0161evika. <\/p>\n Rad Filipa \u0160kiljana<\/b> (Logorski sustav Jasenovac \u2013 kontroverze<\/i>, <\/i><\/span>117-130) bavi se dvjema osnovnim kontroverzama vezanim uz Jasenovac: karakterom samog logora te ukupnim brojem \u017ertava. Prije razmatranja ovih kontroverzi, autor daje prikaz jasenova\u010dkog logorskog kompleksa te odgovara na pitanje za\u0161to partizani nisu poku\u0161ali osloboditi logora\u0161e. Prvu kontroverzu koju obra\u0111uje jest ona vezana uz broj ubijenih. Autor pokazuje da se ve\u0107 tijekom rata manipuliralo tim brojkama, da bi se u 80-im i 90-im do\u0161lo do apsurdnih brojki ili od preko milijun ubijenih ili od tek nekoliko stotina. Kao osobe koje su se svojim procjenama pribli\u017eile najrealnijim brojkama, navodi statisti\u010dare Vladimira \u017derjavi\u0107a i Bogoljuba Ko\u010dovi\u0107a. Autor daje i kratki povijesni prikaz Spomen-podru\u010dja Jasenovac i njegovih stalnih postava. Kod druge kontroverze autor obra\u0107a pa\u017enju na tvrdnje nekih da je u Jasenovcu i nakon rata postojao logor, sada vo\u0111en od komunisti\u010dkih vlasti. Osvr\u0107e se na te tvrdnje i izjave koje stoje u njihovoj podlozi te nagla\u0161ava da nije bilo nekakvog “novog” koncentracijskog logora nego da se radilo o radnoj grupi u kojoj nije bilo ni pojedina\u010dnih ni grupnih ubijanja.<\/span><\/p>\n <\/span>Mark Biondich<\/b> (Kontroverze u vezi s Katoli\u010dkom crkvom u Hrvatskoj u vrijeme rata 1941.-1945.<\/i>,<\/span> 131-166) obra\u0111uje \u010detiri teme vezane uz ulogu Katoli\u010dke crkve u ratnoj Hrvatskoj \u2013 navodna izdaja vrha crkvene hijerarhije na \u010delu sa Stepincem i njihova navodna potpora i podr\u0161ka usta\u0161kom re\u017eimu; navodna uloga Crkve u zastra\u0161ivanju i nasilnom preobra\u0107enju pravoslavnih Srba na katoli\u010danstvo; sudjelovanje katoli\u010dkog sve\u0107enstva u usta\u0161kom pokretu i\/ili razli\u010ditim institucijama povezanim s pokretom; nevoljkost Crkve da neskriveno i nedvosmisleno osudi genocidnu politiku usta\u0161kih vlasti kao i formalno uskra\u0107ivanje podr\u0161ke tom re\u017eimu. Prije ove obrade autor se bavi ulogom religije u hrvatskom nacionalizmu i Katoli\u010dke crkve u hrvatskome nacionalnom pokretu te nagla\u0161ava da je Crkva postala politi\u010dki \u010dinitelj tek nakon 1945, a da nacionalni ideolozi do 1941. nikad nisu poistovje\u0107ivali vjeru s nacijom. U vezi s prvom temom autor utvr\u0111uje da je vrh Crkve srda\u010dno do\u010dekao stvaranje hrvatske dr\u017eave, ali i da su se zbog zlo\u010dina Stepinac i dobar dio vrha razo\u010darali i privatno ogradili od re\u017eima te da je proces protiv Stepinca nakon rata bio politi\u010dki motiviran. Autor nagla\u0161ava da su Crkva i Stepinac bili protiv nasilnog preobra\u0107enja Srba pravoslavaca te da je preobra\u0107enje bilo organizirano, vo\u0111eno i kontrolirano od strane usta\u0161kih vlasti i njima sklonog sve\u0107enstva. Na temelju katoli\u010dkih izvora autor pokazuje da su prore\u017eimski usmjereni sve\u0107enici bili uglavnom mladi i oni iz Hercegovine, da je dio vrha Crkve bio pasivno kriti\u010dki ili protuusta\u0161ki raspolo\u017een te da je pristajanje uz re\u017eim temeljeno na vlastitim nacionalisti\u010dkim i politi\u010dkim usmjerenjima, a ne na crkvenoj politici. Kod posljednje teme autor ponovo nagla\u0161ava Stepin\u010devo privatno nezadovoljstvo i razo\u010daranje usta\u0161kim re\u017eimom, ali i njegovu trajnu nespremnost da javno osudi taj re\u017eim. Kao najdojmljiviji razlog obja\u0161njenja te kontradiktornosti vidi u njegovoj podr\u0161ci i nastojanju za o\u010duvanjem hrvatske dr\u017eave.<\/p>\n Drugi rad Marija Jareba<\/b> (Odnosi Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske s Njema\u010dkom i Italijom, <\/i>167-192) bavi se uspostavom NDH u travnju 1941. te nekim zna\u010dajkama njezinog odnosa s Njema\u010dkom i Italijom. Autor isti\u010de da je prvobitna namjera Nijemaca bila da Ma\u010dek i HSS preuzmu vlast u novoj dr\u017eavi te da su se zbog Ma\u010dekova negativnog odgovora okrenuli usta\u0161ama. Tako\u0111er se ukratko osvr\u0107e na Ma\u010dekovu djelatnost za vrijeme stvaranja NDH. Autor nagla\u0161ava da njema\u010dka nazo\u010dnost tijekom 1941. nije bila jako vidljiva u javnosti te da su ljudi uglavnom bili orijentirani na doga\u0111aje vezane uz Italiju. Autor pokazuje negativne posljedice Rimskih ugovora i prisutnosti talijanske vojske na teritoriju NDH, koja je onemogu\u0107avala efikasan nadzor vlasti NDH i aktivno \u010dinila ratne zlo\u010dine. Tako\u0111er ukazuje i na ulogu Talijana kao za\u0161titnika \u010detni\u010dkog pokreta koji se tijekom rata pribli\u017eio i Nijemcima i samim usta\u0161ama. Autor se doti\u010de nekoliko aspekata odnosa izme\u0111u Tre\u0107eg Reicha i NDH poput gospodarskih veza, statusa folksdoj\u010dera u NDH, ali mu je naglasak na vojno-politi\u010dkim odnosima. Ukazuje na rast njema\u010dkog utjecaja koji je kulminirao nakon kapitulacije Italije te rast nezadovoljstva kod javnosti i nekih osoba u vlasti NDH, \u0161to je zajedno s napredovanjima saveznika potaknulo pu\u010d Lorkovi\u0107 \u2013 Voki\u0107. <\/p>\n Rad Nade Kisi\u0107 Kolanovi\u0107 <\/b>(Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska, zemlje Jugoisto\u010dne Europe, Turska i Japan 1941.-1945.<\/i>, <\/span>193-214) bavi se prvenstveno odnosom NDH i zemalja Jugoisto\u010dne Europe koje su pristupile Osovini, ali se osvr\u0107e i na turske te japanske poglede na tada\u0161nje balkanske doga\u0111aje. U sredi\u0161tu autori\u010dinog istra\u017eiva\u010dkog pitanja jest pretpostavka da je Njema\u010dka za Slova\u010dku, Ma\u0111arsku, Rumunjsku, Bugarsku i NDH bila velika sila koja \u0107e ispraviti nepravde starog me\u0111unarodnog poretka, \u0161to je uz ve\u0107 postoje\u0107e probleme me\u0111u tim zemljama proizvelo nove. Istra\u017eivanje se temelji na dokumentaciji poslanstva NDH u Sofiji, a autorica posebno isti\u010de analiti\u010dnost poslanika Vladimira \u017didovca. Ona nagla\u0161ava da je jugoistok Europe pred po\u010detak rata bio prazan prostor mo\u0107i otvoren za njema\u010dki utjecaj. Pokazuje kako su posljedice tog utjecaja stvorile nove pukotine, sada izme\u0111u saveznika, pri \u010demu je glavni suparnik hrvatskim interesima uz Italiju bila Ma\u0111arska, dok joj je glavni partner bila Bugarska. Tako\u0111er nagla\u0161ava njema\u010dko zanemarivanje balkanskih saveznika te njihovo veliko nezadovoljstvo i neprijateljstvo prema “novom europskom poretku”. Autorica prikazuje neuspje\u0161ne poku\u0161aje NDH da uspostavi diplomatske odnose s Turskom te isti\u010de da je Turska, iako nikad nije priznala NDH, zadr\u017eala odre\u0111ene kontakte s njom iz straha prema bolj\u0161evizmu. Na kraju rada prikazana je djelatnost japanske diplomacije i obavje\u0161tajne slu\u017ebe u povezivanju balkanskih zemalja i njihovu pribli\u017eavanju japansko-sovjetskom bloku.<\/p>\n U zaklju\u010dnom radu zbornika (Zaklju\u010dak: genocid izme\u0111u politi\u010dke religije i religijske politike<\/i>, <\/i><\/span>215-234) Matthew Feldman <\/b>u osnovnim crtama prikazuje teze na kojima se temelje radovi ovog zbornika te preispituje tri klju\u010dne teme: ideologiju, religiju i genocid. Autor ukazuje da je usta\u0161ki pokret bio jedan od fa\u0161isti\u010dkih pokreta i time politi\u010dka religija, unato\u010d svojim posebnostima poput nekarizmati\u010dnosti i nepragmati\u010dnosti Paveli\u0107a, kompromisne vanjske politike te pozivanja na tradiciju katolicizma. Kod pitanja politizacije katolicizma autor pokazuje da to ja\u010da od 30-ih godina te da je stavljanje hrvatskog sve\u0107enstva u travnju 1941. na stranu hrvatskog suvereniteta bila neformalna kolektivna odluka i da se tada \u010dinilo da se religijska politika katoli\u010dkog pokreta prividno poklapa s usta\u0161tvom. Ipak, autor nagla\u0161ava da je zbog krvoproli\u0107a ve\u0107ina ovih sve\u0107enika ve\u0107 u ljeto 1941. po\u010dela razmatrati svoju podr\u0161ku.<\/p>\n <\/p>\n Vedran Mikac<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1947","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1947,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":1947,"position":1},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":1947,"position":2},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Festival povijesti Kliofest - 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":1947,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":1947,"position":4},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":1947,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1947","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1947"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1947\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1947"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1947"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1947"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}