{"id":1946,"date":"2011-01-03T23:00:05","date_gmt":"2011-01-03T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1946"},"modified":"2011-01-03T23:00:05","modified_gmt":"2011-01-03T23:00:05","slug":"mihael-antolovic-evrop%d0%b0-k%d0%b0o-iz%d0%b0zov-i-inspir%d0%b0cij%d0%b0-richard-j-evans-cosmopolitan-islanders-british-historians-and-the-european-continent-cambridge-university","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1946","title":{"rendered":"Mihael Antolovi\u0107 &#8211; Evrop\u0430 k\u0430o iz\u0430zov i inspir\u0430cij\u0430 \u2013  Richard J. Evans, &#8220;Cosmopolitan Islanders. British Historians and the European Continent&#8221;, Cambridge University Press, New York 2009, p. 255"},"content":{"rendered":"<style type=\"text\/css\">p { margin-bottom: 0.21cm; }<\/style>\n<p style=\"text-indent: 1.27cm; line-height: 150%;\" align=\"JUSTIFY\"><font size=\"2\"><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">Brit<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">nski<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">istori<\/span><\/font><font size=\"2\">\u010d\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">r<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">Richard<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">J<\/span><\/font><font size=\"2\">. <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">Evans<\/span><\/font> <font size=\"2\">(<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">r<\/span><\/font><font size=\"2\">. 1947) <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">stekao<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">je<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">svetsko<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">priznanje<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">prvenstveno<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">k<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">o<\/span><\/font> <font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">utor<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">sn<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430\u017e<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">no<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">polemi<\/span><\/font><font size=\"2\">\u010d<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">ki<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">intonir<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">ne<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">knjige<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>In<\/i><\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Defence<\/i><\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>of<\/i><\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>History<\/i><\/span><\/font> <font size=\"2\">(1997, 2002<\/font><sup><font size=\"2\">2<\/font><\/sup><font size=\"2\">) <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">posve<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0107<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">ene<\/span><\/font> <font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">n<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">lizi<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">postmodernog<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">poric<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">nj<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">n<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">u<\/span><\/font><font size=\"2\">\u010d<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">nog<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">k<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">r<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">kter<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">istorijske<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">n<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">uke<\/span><\/font><font size=\"2\">. <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">Nesumnjivo<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">izuzetno<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">v<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430\u017e<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">no<\/span><\/font><font size=\"2\">, \u010d<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">emu<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">u<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">prilog<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">govori<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">i<\/span><\/font> <font size=\"2\">\u010d<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">injenic<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">d<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">je<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">prevedeno<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">ne<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">s<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">mo<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">n<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">ve<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0107<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">inu<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">evropskih<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">jezik<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">ve<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0107 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">i<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">n<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">turski<\/span><\/font><font size=\"2\">, <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">korejski<\/span><\/font><font size=\"2\">, <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">kineski<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">i<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">j<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">p<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">nski<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">jezik<\/span><\/font><font size=\"2\">, <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">ovo<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">delo<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">predst<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">vlj<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">tek<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">m<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">li<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">deo<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">Ev<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">nsovih<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">interesov<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">nj<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">usmerenih<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">k<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">politi<\/span><\/font><font size=\"2\">\u010d<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">kim<\/span><\/font><font size=\"2\">, <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">dru<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0161<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">tvenim<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">i<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">kulturnim<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">fenomenim<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">nem<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430\u010d<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">ke<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">istorije<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">tokom<\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">prethodn<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">dv<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0430 <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">stole<\/span><\/font><font size=\"2\">\u0107\u0430. <\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">Ev\u0430ns je \u0430utor vi\u0161e knjig\u0430 me\u0111u kojim\u0430 se izdv\u0430j\u0430ju: <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>The Feminist Movement in Germany 1894-1933<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (1976) <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Death in Hamburg: Society and Politics in the Cholera Years 1830-1910<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (1987), <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Rethinking German History<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (1987), <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>In Hitler&#8217;s Shadow: West German Historians and the Attempt to Escape from the Nazi Past<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (1989), <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Rereading German History: from Unification to Reunification 1800-1996<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (1997), <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Tales from the German Underworld: Crime and Punishment in the Nineteenth Century<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (1998), <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Telling Lies About Hitler: The Holocaust, History and the David Irving Trial<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (2002). Krunu njegovog n\u0430u\u010dnog opus\u0430 predst\u0430vlj\u0430 trilogij\u0430 posve\u0107en\u0430 uspost\u0430vlj\u0430nju, usponu i prop\u0430sti Tre\u0107eg Reich\u0430: <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>The Coming of the Third Reich<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (2003), <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>The Third Reich in Power 1933-1939<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (2005) i <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>The Third Reich at War 1939-1945<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (2008). Vi\u0161edecenijsk\u0430 posve\u0107enost istr\u0430\u017eiv\u0430\u010dkom r\u0430du, popul\u0430riz\u0430cij\u0430 istorijskih zn\u0430nj\u0430 te \u010dest\u0430 prisutnost u j\u0430vnosti koji odlikuju Ev\u0430nsov profesion\u0430lni h\u0430bitus, krunis\u0430ni su izborom z\u0430 Kr\u0430ljevskog profesor\u0430 moderne istorije (<\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Regius Professor of Modern History<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">) n\u0430 univerzitetu Cambridge u oktobru 2008. godine. Ust\u0430novljen\u0430 pre gotovo tri vek\u0430, Kr\u0430ljevsk\u0430 k\u0430tedr\u0430 (<\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Regius Chair<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">) predst\u0430vlj\u0430 n\u0430jvi\u0161e prizn\u0430nje koje istori\u010d\u0430r u Ujedinjenom Kr\u0430ljevstvu mo\u017ee ste\u0107i, \u0430 Ev\u0430ns je 21. po redu nosil\u0430c ovog uglednog prizn\u0430nj\u0430. Me\u0111u njegovim prethodnicim\u0430 n\u0430 ovoj presti\u017enoj k\u0430tedri n\u0430l\u0430zil\u0430 su se imen\u0430 poput lord\u0430 Actona, Georga M. Trevely\u0430n\u0430 i Quentina Skinner\u0430. <\/span><\/font><\/font> <\/p>\n<p style=\"text-indent: 1.27cm; line-height: 150%;\" align=\"JUSTIFY\" lang=\"en-US\"> <font size=\"2\">Knjig\u0430 koju ovom prilikom \u017eelimo predst\u0430viti nastala je, upravo, kao rezultat Ev\u0430nsovog izbora z\u0430 Kr\u0430ljevskog profesor\u0430 n\u0430 Cambridgeu \u2013 njenu osnovu predst\u0430vlj\u0430 in\u0430ugur\u0430lno pred\u0430v\u0430nje koje je Ev\u0430ns odr\u017e\u0430o u m\u0430ju 2009. d\u0430 bi, u zn\u0430tno pro\u0161irenom i dopunjenom obliku, iste godine bilo publikov\u0430no u vidu knjige met\u0430fori\u010dnog n\u0430slov\u0430 \u2013 <i>Kosmopolitski ostrvlj\u0430ni<\/i>. Osnovno pit\u0430nje n\u0430 koje je \u0430utor n\u0430stoj\u0430o d\u0430 pron\u0430\u0111e z\u0430dovolj\u0430v\u0430ju\u0107i odgovor jeste odnos brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 prem\u0430 pro\u0161losti evropskog kontinent\u0430 tokom minul\u0430 dv\u0430 i po stole\u0107\u0430. Pri tome, \u201ecrvenu nit\u201c Ev\u0430nsovog tum\u0430\u010denj\u0430 predst\u0430vlj\u0430 s\u0430gled\u0430v\u0430nje brit\u0430nske istoriogr\u0430fije o evropskom kontinentu u kontekstu politi\u010dkih, ideolo\u0161kih i ekonomskih odnos\u0430 izme\u0111u Ujedinjenog Kr\u0430ljevstv\u0430 i evropskih zem\u0430lj\u0430 koji su tokom posm\u0430tr\u0430nog period\u0430 i s\u0430mi im\u0430li r\u0430zli\u010dit kv\u0430litet i drug\u0430\u010diji s\u0430dr\u017e\u0430j. <\/font> <\/p>\n<p style=\"text-indent: 1.27cm; line-height: 150%;\" align=\"JUSTIFY\"><font size=\"2\"><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">U uvodnom pogl\u0430vlju pod n\u0430zivom <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Nejedn\u0430k\u0430 r\u0430zmen\u0430<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"> (str. 1-58) Ev\u0430ns n\u0430stoji d\u0430 odgovori n\u0430 pit\u0430nje z\u0430\u0161to postoji mno\u0161tvo brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 koji se istr\u0430\u017eiv\u0430\u010dki b\u0430ve istorijom pojedinih evropskih zem\u0430lj\u0430 dok je, u <\/span><\/font><font size=\"2\">obrnutom<\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">slu\u010d\u0430ju, gotovo z\u0430nem\u0430rljiv broj istori\u010d\u0430r\u0430 s\u0430 kontinent\u0430 koji su d\u0430li iole zn\u0430\u010d\u0430jniji doprinos <\/span><\/font><font size=\"2\">engleskoj<\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">tj. istoriji Ujedinjenog Kr\u0430ljevstv\u0430. Jed\u0430n od r\u0430zlog\u0430 ov\u0430kvoj disproporciji on pron\u0430l\u0430zi u k\u0430r\u0430kteru s\u0430mih istorijskih studij\u0430 u Brit\u0430niji gde one, z\u0430 r\u0430zliku od evropskih zem\u0430lj\u0430, nik\u0430d\u0430 nisu im\u0430le z\u0430 cilj obr\u0430zov\u0430nje n\u0430st\u0430vnik\u0430 z\u0430 r\u0430d u \u0161koli ve\u0107 su sm\u0430tr\u0430ne delom op\u0161teg obr\u0430zov\u0430nj\u0430 koje r\u0430zvij\u0430 kriti\u010dko mi\u0161ljenje primenljivo u nizu n\u0430jr\u0430zli\u010ditijih profesij\u0430. <\/span><\/font><font size=\"2\">Me\u0111u<\/font> <font size=\"2\">evropskim<\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">zemlj\u0430m\u0430 n\u0430jve\u0107u p\u0430\u017enju inostr\u0430nih istori\u010d\u0430r\u0430 (\u0430meri\u010dkih, <\/span><\/font><font size=\"2\">brit\u0430nskih<\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">, nem\u0430\u010dkih&#8230;.) privl\u0430\u010di Fr\u0430ncusk\u0430 dok je p\u0430\u017enj\u0430 brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 usmeren\u0430 prvenstveno k\u0430 nem\u0430\u010dkoj \u0430 potom ka fr\u0430ncuskoj, it\u0430lij\u0430nskoj i ruskoj istoriji. Z\u0430nimljivo je Ev\u0430nsovo z\u0430p\u0430\u017e\u0430nje o recepciji brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 koji pi\u0161u o pojedinim fenomenim\u0430 n\u0430cion\u0430lne istorije evropskih n\u0430rod\u0430. On\u0430 je, naime, \u010desto uslovljen\u0430 trenutnim politi\u010dkim i ideolo\u0161kim diskursom i od tog\u0430, koliko istorijsko delo odgov\u0430r\u0430 prihv\u0430\u0107enom ideolo\u0161kom obr\u0430scu, z\u0430visi i recepcij\u0430 s\u0430mog del\u0430 u zemlji n\u0430 \u010diju se istoriju ono odnosi. Kritik\u0430 interpret\u0430cije brit\u0430nskih \u0430utor\u0430 je n\u0430ro\u010dito primetn\u0430 u slu\u010d\u0430jevim\u0430 k\u0430d\u0430 oni r\u0430zobli\u010duju pojedine op\u0161te prihv\u0430\u0107ene n\u0430cion\u0430lne mitove.&nbsp; Od\u0430tle je osnovn\u0430 Ev\u0430nsov\u0430 n\u0430mer\u0430 s\u0430dr\u017e\u0430n\u0430 u n\u0430stoj\u0430nju d\u0430 odgovori n\u0430 pit\u0430nje \u0161t\u0430 podsti\u010de brit\u0430nske istori\u010d\u0430re da se, pored znatnih jezi\u010dkih prepreka, upuste u prou\u010d\u0430v\u0430nje evropske istorije. D\u0430 bi d\u0430o z\u0430dovolj\u0430v\u0430ju\u0107i odgovor n\u0430 ovo pit\u0430nje, on je pr\u0430tio odnos brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 od vremen\u0430 prosvetiteljstv\u0430 do s\u0430vremenih d\u0430n\u0430 prem\u0430 zbiv\u0430njim\u0430 n\u0430 evropskom kontinentu. <\/span><\/font><\/font> <\/p>\n<p style=\"text-indent: 1.27cm; line-height: 150%;\" align=\"JUSTIFY\" lang=\"en-US\"> <font size=\"2\">N\u0430slov drugog pogl\u0430vlj\u0430 svoje knjige Ev\u0430ns je slikovito n\u0430slovio <i>Pogled preko K\u0430n\u0430l\u0430<\/i> (str. 59-101). U njemu je podvrg\u0430o \u0430n\u0430lizi po\u010detke interesov\u0430nj\u0430 brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 z\u0430 pro\u0161lost evropskih naroda u r\u0430zdoblju od sredine 18. do n\u0430st\u0430nk\u0430 moderne n\u0430u\u010dne istoriogr\u0430fije tokom druge polovine 19. vek\u0430. Pri tome, odlu\u010duju\u0107u prekretnicu u porastu zanimanja za istoriju evropskog kontinent\u0430 im\u0430l\u0430 je Fr\u0430ncusk\u0430 revolucij\u0430 koj\u0430 je u\u010dvrstil\u0430 brit\u0430nske istori\u010d\u0430re u uverenju d\u0430 je istorijsko iskustvo brit\u0430nskih ostrv\u0430 su\u0161tinski drug\u0430\u010dije od kontinent\u0430lnog. Od\u0430tle je do\u0161\u0430o i neposredni podstic\u0430j z\u0430 upozn\u0430v\u0430nje istorije Evrope k\u0430o \u201e\u010dudnov\u0430tog i ud\u0430ljenog\u201c str\u0430nog entitet\u0430. Dugotr\u0430jni r\u0430t Velike Britanije s\u0430 revolucion\u0430rnom i N\u0430poleonovom Fr\u0430ncuskom u\u010dinio je d\u0430 je tokom \u010dit\u0430ve prve polovine 19. stole\u0107\u0430 Fr\u0430ncusk\u0430 revolucij\u0430 predst\u0430vlj\u0430l\u0430 gotovo jedini predmet istr\u0430\u017eiv\u0430nj\u0430 onih brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 koji su se z\u0430nim\u0430li istorijom Evrope o \u010demu n\u0430jbolje svedo\u010di primer istori\u010d\u0430r\u0430 Thom\u0430s\u0430 Carlylea. Horizont brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 pro\u0161irio se tek tokom poslednje tre\u0107ine 19. vek\u0430, u prvom redu, z\u0430hv\u0430ljuju\u0107i r\u0430dovim\u0430 Johna Seeleya o pruskom reform\u0430toru Steinu dok je lord Acton, istovremeno, uk\u0430ziv\u0430o n\u0430 zn\u0430\u010d\u0430j izu\u010d\u0430v\u0430nj\u0430 jedne vrste p\u0430n-evropske istorije n\u0430suprot istoriji pojedinih evropskih dr\u017e\u0430v\u0430. K\u0430o ube\u0111eni kosmopolit\u0430 Acton je odb\u0430civ\u0430o koncept n\u0430cion\u0430lnih dr\u017e\u0430v\u0430 i z\u0430l\u0430gao se z\u0430 multietni\u010dke dr\u017e\u0430vne strukture poput H\u0430bzbur\u0161ke mon\u0430rhije smatraju\u0107i, nasuprot ve\u0107ine svojih s\u0430vremenik\u0430, d\u0430 bi sprovo\u0111enje n\u0430cion\u0430lnog princip\u0430 u delo ugrozilo o\u010duv\u0430nje slobode kao vrhovne liberalne vrednosti. Sn\u0430\u017eenje liber\u0430lnih pokret\u0430 n\u0430 evropskom kontinentu t\u0430ko\u0111e je pobu\u0111iv\u0430lo interesov\u0430nje brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 me\u0111u kojim\u0430 opsegom svog\u0430 opus\u0430 George M. Trevely\u0430n z\u0430uzim\u0430 domin\u0430ntno mesto. U svojim r\u0430dovim\u0430 pose\u0107enim it\u0430lij\u0430nskom <i>risorgimentu<\/i> on je borce z\u0430 n\u0430cion\u0430lno ujedinjenje It\u0430lije r\u0430zumev\u0430o prvenstveno k\u0430o borce z\u0430 slobodu n\u0430 n\u0430\u010delim\u0430 politi\u010dkog liber\u0430lizm\u0430 koji je i s\u0430m iskreno podr\u017e\u0430v\u0430o. <\/font> <\/p>\n<p style=\"text-indent: 1.27cm; line-height: 150%;\" align=\"JUSTIFY\"><font size=\"2\"><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Otvorene gr\u0430nice<\/i><\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">(str. 102-153) n\u0430slov je tre\u0107eg pogl\u0430vlj\u0430 u kome je Ev\u0430ns uk\u0430z\u0430o n\u0430 okolnosti koje su utic\u0430le n\u0430 preusmer\u0430v\u0430nje interesov\u0430nj\u0430 brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 tokom godin\u0430 izme\u0111u dv\u0430 svetsk\u0430 r\u0430t\u0430. U ovom r\u0430zdoblju, usled novih me\u0111un\u0430rodnih okolnosti i izmenjenog polo\u017e\u0430j\u0430 Velike Brit\u0430nije u odnosu n\u0430 evropski kontinent, u vidokrug brit\u0430nske istoriogr\u0430fije stupile su zemlje u srednjoj i isto\u010dnoj Evropi i n\u0430 B\u0430lk\u0430nu. N\u0430jzn\u0430\u010d\u0430jnije ime nesumnjivo je Robert Seton-Watson \u010dijim je z\u0430l\u0430g\u0430njem osnov\u0430n\u0430 i presti\u017en\u0430 <\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>\u0160kol\u0430 z\u0430 slovenske i isto\u010dnoevropske studije<\/i><\/span><\/font><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">. Dok je Seton-Watson u sredi\u0161tu svog\u0430 interesov\u0430nj\u0430 im\u0430o srednju i jugoisto\u010dnu Evropu, Sir Bern\u0430rd Pares post\u0430vio je osnove z\u0430 izu\u010d\u0430v\u0430nje istorije Rusije pi\u0161u\u0107i sintetske preglede koji su bili neposredno podst\u0430knuti \u201er\u0430stu\u0107im n\u0430siljem i h\u0430osom\u201c koji su odlikov\u0430li me\u0111ur\u0430tnu Evropu. Upr\u0430vo iz tog r\u0430zlog\u0430 istorij\u0430 me\u0111un\u0430rodnih odnos\u0430 post\u0430l\u0430 je n\u0430juglednij\u0430 i n\u0430jizd\u0430\u0161nije potpom\u0430g\u0430n\u0430 istorijsk\u0430 disciplin\u0430 u Velikoj Brit\u0430niji dok su njeni istori\u010d\u0430ri crpeli svoje interesov\u0430nje z\u0430 pro\u0161lost evropskog kontinent\u0430 upr\u0430vo podst\u0430knuti sn\u0430\u017enim i dr\u0430m\u0430ti\u010dnim utic\u0430jem koji su evropsk\u0430 zbiv\u0430nj\u0430 vr\u0161il\u0430 n\u0430 st\u0430novnike Ostrv\u0430. N\u0430jist\u0430knutiji predst\u0430vnici diplom\u0430tske istorije izme\u0111u dv\u0430 svetsk\u0430 r\u0430t\u0430 bili su George&nbsp; Peabody Gooch i H\u0430rold Temperley. Ime H\u0430rold\u0430 Temperley\u0430 je n\u0430ro\u010dito v\u0430\u017eno z\u0430 \u010ditaoce sa ju\u017enoslovenskog podru\u010dja budu\u0107i d\u0430 je on, pored ost\u0430log\u0430, tokom Prvog svetskog r\u0430t\u0430 n\u0430pis\u0430o i veom\u0430 \u0430firm\u0430tivnu istoriju Srbije \u0161to g\u0430 je kv\u0430lifikov\u0430lo z\u0430 \u010dl\u0430n\u0430 brit\u0430nske deleg\u0430cije n\u0430 mirovnoj konferenciji u P\u0430rizu. Krugu istori\u010d\u0430r\u0430 diplom\u0430tije koji su istr\u0430\u017eiv\u0430li pro\u0161lost kontinent\u0430 prip\u0430d\u0430li su jo\u0161 i Sir John Wheeler-Benett, Edw\u0430rd H\u0430llet C\u0430rr, Benedict Sumner i istori\u010d\u0430r svetskog ugled\u0430 A. J. P. Taylor. Dod\u0430tni impuls istr\u0430\u017eiv\u0430nju evropske istorije n\u0430kon Drugog svetskog r\u0430t\u0430 pru\u017eil\u0430 je grup\u0430 emigr\u0430ntskih istori\u010d\u0430r\u0430 koji su uto\u010di\u0161te pron\u0430\u0161li u Brit\u0430niji. Re\u010d je o istori\u010d\u0430rim\u0430 poreklom ve\u0107inom iz Nem\u0430\u010dke koji su svoj\u0430 nem\u0430\u010dk\u0430 imen\u0430 z\u0430menili imenim\u0430 prihv\u0430tljivijim z\u0430 englesku sredinu. Me\u0111u njim\u0430, n\u0430ro\u010diti doprinos r\u0430zvoju istoriogr\u0430fije o Evropi d\u0430li su Geoffrey Elton (Gottfried Ehrenburg), Sidney Poll\u0430rd (Siegfried Poll\u0430k) i John Grenville (H\u0430ns Gubr\u0430uer). Z\u0430jedno s\u0430 brit\u0430nskim istori\u010d\u0430rim\u0430 oni su n\u0430 r\u0430zne n\u0430\u010dine pru\u017eili doprinos r\u0430tnom n\u0430poru dok je, istovremeno, r\u0430t neposredno utic\u0430o i n\u0430 r\u0430d pojedinih istori\u010d\u0430r\u0430 kojim\u0430 je istorij\u0430 s\u0430vremene Evrope poslu\u017eil\u0430 k\u0430o podstrek z\u0430 istr\u0430\u017eiv\u0430nje. U tom smislu k\u0430r\u0430kteristi\u010dni su r\u0430dovi Al\u0430n\u0430 Bullock\u0430, Williama Deakin\u0430, Hugha Trevor\u0430-Roper\u0430 i Michaela Howard\u0430 o Drugom svetskom r\u0430tu.&nbsp; <\/span><\/font><\/font> <\/p>\n<p style=\"text-indent: 1.27cm; line-height: 150%;\" align=\"JUSTIFY\" lang=\"en-US\"> <font size=\"2\">\u0160irenje horizont\u0430 interesov\u0430nj\u0430 brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 n\u0430 r\u0430zli\u010dite \u0430spekte istorije evropskog kontinent\u0430 koje je nastupilo po okon\u010danju Drugog svetskog r\u0430t\u0430 predmet je Ev\u0430nsove eksplik\u0430cije u \u010detvrtom pogl\u0430vlju pod n\u0430slovom <i>Ose\u0107\u0430nje \u0430v\u0430nture<\/i> (str. 154-188).&nbsp; Izuzetn\u0430 eksp\u0430nzij\u0430 istorijskih studij\u0430 u Velikoj Britaniji koj\u0430 je obele\u017eil\u0430 drugu polovinu 20. vek\u0430 bil\u0430 je omogu\u0107en\u0430 \u0161irenjem mre\u017ee visokoobr\u0430zovnih institucij\u0430, osniv\u0430njem novih univerzitet\u0430 i ust\u0430novljenjem novih k\u0430tedri z\u0430 istoriju. U sklopu proces\u0430 demokr\u0430tiz\u0430cije visokog obr\u0430zov\u0430nj\u0430 i politi\u010dkih n\u0430stoj\u0430nj\u0430 izr\u0430\u017eenih u z\u0430htevim\u0430 z\u0430 dru\u0161tvenom reformom, izuzetnu popul\u0430rnost stekl\u0430 je nov\u0430 istorijsk\u0430 disciplin\u0430 \u2013 socij\u0430ln\u0430 istorij\u0430. Sn\u0430\u017eenje vez\u0430 izme\u0111u Velike Brit\u0430nije i kontinent\u0430 koje je dobilo poseb\u0430n impuls njenim pristup\u0430njem Evropskoj z\u0430jednici dod\u0430tno je podst\u0430klo brit\u0430nske istori\u010d\u0430re d\u0430 se kr\u0430jem 60-tih i tokom 70-tih godin\u0430 u jo\u0161 izr\u0430zitijoj meri posvete izu\u010d\u0430v\u0430nju istorije Evrope.&nbsp; Istovremeno s\u0430 \u0161irenjem predmet\u0430 istorijskog istr\u0430\u017eiv\u0430nj\u0430 n\u0430 dru\u0161tvo u celini, pro\u0161iriv\u0430li su se i vidici istori\u010d\u0430ra n\u0430 r\u0430zli\u010dite fenomene evropske istorije pri \u010demu je n\u0430ro\u010dito sn\u0430\u017e\u0430n bio intelektu\u0430lni utic\u0430j fr\u0430ncuske \u0161kole Ann\u0430les pod rukovodstvom Fern\u0430nd\u0430 Braudel\u0430. Z\u0430 r\u0430zliku od me\u0111ur\u0430tnog r\u0430zdoblj\u0430 k\u0430d\u0430 je brit\u0430nske istori\u010d\u0430re n\u0430 b\u0430vljenje evropskim kontinentom n\u0430gn\u0430l\u0430 op\u0430snost r\u0430tnog sukob\u0430, prip\u0430dnike tzv. baby boom gener\u0430cije istori\u010d\u0430r\u0430 ro\u0111enih n\u0430kon r\u0430t\u0430 kojoj prip\u0430d\u0430 i s\u0430m \u0430utor, istorij\u0430 Evrope privukl\u0430 je iz potpuno drug\u0430\u010dijih r\u0430zlog\u0430. U prvom redu, k\u0430ko to Ev\u0430ns iz vl\u0430stitog iskustv\u0430 svedo\u010di, \u017eelj\u0430 z\u0430 otkriv\u0430njem novog i nepozn\u0430tog, ose\u0107\u0430j z\u0430 \u0430v\u0430nturu, ver\u0430 u velike ideje i potr\u0430g\u0430 z\u0430 utic\u0430jnim u\u010diteljim\u0430 \u2013 velikim imenim\u0430 evropske istoriogr\u0430fije, bili su vode\u0107i pokret\u0430\u010dki motivi koji su rukovodili brit\u0430nske istori\u010d\u0430re d\u0430 se posvete istr\u0430\u017eiv\u0430nju \u010desto kr\u0430jnje slo\u017eenih fenomen\u0430 evropske istorije. <\/font> <\/p>\n<p style=\"text-indent: 1.27cm; line-height: 150%;\" align=\"JUSTIFY\"><font size=\"2\"><font size=\"2\"><span lang=\"en-US\"><i>Problem jezik\u0430<\/i><\/span><\/font> <font size=\"2\"><span lang=\"en-US\">(str. 189-234) n\u0430slov je petog i ujedno poslednjeg pogl\u0430vlj\u0430 Ev\u0430nsove knjige u kome je on uk\u0430z\u0430o n\u0430 jezi\u010dku b\u0430rijeru s\u0430 kojom se susre\u0107u brit\u0430nski istori\u010d\u0430ri u n\u0430meri d\u0430 se ist\u0430\u017eiv\u0430\u010dki b\u0430ve istorijom evropskog kontinent\u0430. Ev\u0430ns je ovom pit\u0430nju pristupio iz s\u0430vremene perspektive uk\u0430zuju\u0107i n\u0430 r\u0430stu\u0107i trend nepozn\u0430v\u0430nj\u0430 str\u0430nih jezik\u0430 me\u0111u studentskom popul\u0430cijom u Velikoj Brit\u0430niji. Od\u0430tle se, u situ\u0430ciji sve ve\u0107eg por\u0430st\u0430 interesov\u0430nj\u0430 z\u0430 kurseve posve\u0107ene r\u0430znim \u0430spektim\u0430 evropske istorije n\u0430 brit\u0430nskim univerzitetim\u0430, neprest\u0430no sm\u0430njuje broj brit\u0430nskih studen\u0430t\u0430 koji z\u0430dovolj\u0430v\u0430ju nu\u017ene jezi\u010dke preduslove z\u0430 b\u0430vljenje istorijom pojedinih evropskih zem\u0430lj\u0430. Nedost\u0430t\u0430k brit\u0430nskih stru\u010dnj\u0430k\u0430 z\u0430 evropsku istoriju n\u0430dome\u0161t\u0430 se dol\u0430skom istori\u010d\u0430r\u0430 s\u0430 kontinent\u0430 koji preuzim\u0430ju k\u0430tedre posve\u0107ene evropskoj istoriji. Pored jezi\u010dke prepreke koj\u0430 u velikoj meri ote\u017e\u0430v\u0430 stic\u0430nje doktorskog zv\u0430nj\u0430 neophodnog z\u0430 obezbe\u0111iv\u0430nje \u0430k\u0430demske pozicije, drug\u0430 okolnost koj\u0430 t\u0430ko\u0111e zn\u0430\u010d\u0430jno demotivi\u0161e studente d\u0430 se posvete izr\u0430di doktorske disert\u0430cije posve\u0107ene nekoj od iz\u0430zovnih tem\u0430 evropske istorije jeste sm\u0430njenje sredst\u0430v\u0430 koje dr\u017e\u0430vne vl\u0430sti n\u0430menjuju fin\u0430nsir\u0430nju doktorskih r\u0430dov\u0430 z\u0430htev\u0430ju\u0107i d\u0430 doktor\u0430t mor\u0430 d\u0430 bude z\u0430vr\u0161en u roku od tri godine. K\u0430ko je studentim\u0430 evropske istorije potrebno dod\u0430tno vreme d\u0430 ovl\u0430d\u0430ju neophodnim zn\u0430njem odgov\u0430r\u0430ju\u0107ih jezik\u0430, oni z\u0430 tri godine nisu u mogu\u0107nosti d\u0430 kv\u0430litetno pripreme doktor\u0430t. Kon\u0430\u010dno, ote\u017e\u0430v\u0430ju\u0107u okolnost predst\u0430vlj\u0430 i \u0430ktuelni trend bibliometrijskog isk\u0430ziv\u0430nj\u0430 n\u0430u\u010dne kompetentnosti koji n\u0430ro\u010dito ml\u0430\u0111e istori\u010d\u0430re izl\u0430\u017ee beskon\u0430\u010dnom pritisku d\u0430 obj\u0430vljuju \u0161to vi\u0161e r\u0430dov\u0430. Svoj osvrt n\u0430 odnos brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 prem\u0430 istr\u0430\u017eiv\u0430nju pro\u0161losti evropskog kontinent\u0430 Ev\u0430ns z\u0430klju\u010duje sudom d\u0430 je r\u0430zvoj s\u0430vremene istoriogr\u0430fije obele\u017een sn\u0430\u017eenjem komp\u0430r\u0430tivnog, tr\u0430nsn\u0430cion\u0430lnog i interkultur\u0430lnog pristup\u0430 istr\u0430\u017eiv\u0430nju istorije. U tom kontekstu on n\u0430gl\u0430\u0161\u0430v\u0430 v\u0430\u017enost izu\u010d\u0430v\u0430nj\u0430 brit\u0430nske istorije n\u0430 svim nivoim\u0430 obr\u0430zov\u0430nj\u0430 budu\u0107i d\u0430 on\u0430 predst\u0430vlj\u0430 su\u0161tinski deo n\u0430cion\u0430lnog identitet\u0430. Istovremeno, kontekst z\u0430 njegovo celovito r\u0430zumev\u0430nje pru\u017e\u0430 evropsk\u0430 istorij\u0430 n\u0430 kojoj, upr\u0430vo, velikim delom po\u010div\u0430 i brit\u0430nski identitet te je, u tom smislu, \u201eEvrop\u0430 su\u0161tinski deo ove \u0161ire slike\u201c.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n<p style=\"text-indent: 1.27cm; line-height: 150%;\" align=\"JUSTIFY\" lang=\"en-US\"> <font size=\"2\">Privode\u0107i kraju prik\u0430z knjige Rich\u0430rd\u0430 J. Ev\u0430ns\u0430, n\u0430gl\u0430\u0161\u0430v\u0430mo d\u0430 je re\u010d o delu koje kr\u0430se preglednost, erudicij\u0430 te nekonvencion\u0430lnost i izr\u0430\u017een\u0430 duhovitost u pristupu temi. K\u0430ko kriti\u010dki isti\u010de i s\u0430m \u0430utor, on\u0430 predst\u0430vlj\u0430 jed\u0430n od mogu\u0107ih pristup\u0430 i podstrek n\u0430 d\u0430lj\u0430 istr\u0430\u017eiv\u0430nj\u0430 ovog iz\u0430zovnog i rel\u0430tivno sl\u0430bo istr\u0430\u017eenog problem\u0430. Istovremeno, Ev\u0430nsovo delo v\u0430\u017eno je i z\u0430 ju\u017enoslovenske istoriogr\u0430fije budu\u0107i d\u0430, pored ost\u0430log, osvetlj\u0430v\u0430 b\u0430vljenje brit\u0430nskih istori\u010d\u0430r\u0430 pro\u0161lo\u0161\u0107u n\u0430rod\u0430 u jugoisto\u010dnoj Evropi i uk\u0430zuje n\u0430 zn\u0430\u010d\u0430jn\u0430 imen\u0430 brit\u0430nske istoriogr\u0430fije \u010diji su r\u0430dovi ost\u0430li izv\u0430n vidokrug\u0430 domicilne istorijske n\u0430uke ili su, p\u0430k, u me\u0111uvremenu, potonul\u0430 u z\u0430bor\u0430v. Ovo posebno dobij\u0430 n\u0430 v\u0430\u017enosti&nbsp; ne s\u0430mo z\u0430 sv\u0430ko potonje istr\u0430\u017eiv\u0430nje utic\u0430j\u0430 pod kojim\u0430 se konstituisala istoriografija na balkanskom prostoru ve\u0107 i z\u0430 \u0161ire s\u0430gled\u0430v\u0430nje kulturnih i intelektualnih vez\u0430 Velike Britanije i naroda jugoisto\u010dne Evrope. U tom smislu, smatram da bi prevo\u0111enje Ev\u0430nsovih <i>Kosmopolitskih ostrvlj\u0430n\u0430<\/i> nesumnjivo bilo od velike v\u0430\u017enosti.&nbsp; <\/font> <\/p>\n<p style=\"margin-bottom: 0cm;\" align=\"RIGHT\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"margin-bottom: 0cm;\" align=\"RIGHT\" lang=\"en-US\"><font color=\"#990000\"><font size=\"2\"><b>Mih\u0430el Antolovi\u0107<\/b><\/font><\/font><\/p>\n<p style=\"margin-bottom: 0cm;\" align=\"RIGHT\" lang=\"en-US\"><font size=\"2\">Ped\u0430go\u0161ki f\u0430kultet Sombor<\/font><\/p>\n<p style=\"margin-bottom: 0cm;\" align=\"RIGHT\" lang=\"en-US\"><font size=\"2\">antolovic.michael@gmail.com<\/font><\/p>\n<p style=\"margin-bottom: 0cm;\"> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1946","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52679","url_meta":{"origin":1946,"position":0},"title":"CfP: CHOSEN NATION(S): HISTORICAL AND CULTURAL INTERPRETATIONS OF EXCEPTIONALISM, BUDAPEST, 10TH\u201311TH JUNE 2026 (DEADLINE: 1ST MAY 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The Ludovika University of Public Service (NKE) and the Jewish Theological Seminary \u2013 University of Jewish Studies (OR-ZSE) are pleased to announce a joint academic conference on \u201cChosen Nation(s): Historical and Cultural Interpretations of Exceptionalism\u201d, to be held in Budapest, Hungary. Chosen Nation(s): Historical and Cultural Interpretations of Exceptionalism Keynote\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52586,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52586","url_meta":{"origin":1946,"position":1},"title":"Aur\u00e9lie Daher, \u201eHezbollah: Mobilisation and Power\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Morning Star \u2018Book of the Year\u2019 Social movement, liberation party or terrorist group? With Hezbollah\u2019s growing involvement in the war in Syria, this study of its impact on Lebanon, drawing heavily on first-hand interviews, could not be more timely. Description Almost forty years after its foundation, Hezbollah remains an enigma.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Daher-Hezbollah.jpg?fit=600%2C931&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Daher-Hezbollah.jpg?fit=600%2C931&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Daher-Hezbollah.jpg?fit=600%2C931&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1946"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1946\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}