<\/p>\n
<\/span>Na Filozofskom fakultetu u Zagreb odr\u017eana je 16. prosinca 2010. znanstvena tribina Kunfini i zlamenja: oznake granica i me\u0111a u Istri od srednjeg vijeka do na\u0161eg doba<\/i>. Tribinu su organizirali Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i znanstveni projekt “Triplex Confinium: hrvatska vi\u0161egrani\u010dja u euromediteranskom kontekstu”. Moderatori tribine bili su profesori Odjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zrinka Nikoli\u0107 Jakus, Drago Roksandi\u0107 (ujedno voditelj projekta “Triplex Confinium”) te Bruna Kunti\u0107-Makvi\u0107 (pro\u010delnica Odsjeka za povijest). Prezentacije su odr\u017eali Slaven Berto\u0161a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta \u201eJuraj Dobrila\u201c u Puli), Tatjana Bradara (vi\u0161a kustosica Arheolo\u0161kog muzeja Istre u Puli) i Neven Kuzmanovi\u0107.<\/p>\n <\/span>Tribina je organizirana s ciljem prezentacije dosada\u0161njih rezultata projekta Arheolo\u0161kog muzeja Istre u Puli o granicama na Istarskom poluotoku u srednjem i ranome novom vijeku. Uvodnu rije\u010d imao je dr. sc. Drago Roksandi\u0107 koji je ukratko izlo\u017eio dosada\u0161nje domete projekta “Triplex Confinium<\/span>“. <\/i>Pritom je istaknuo da su istra\u017eivanja provo\u0111ena unutar projekta uglavnom bila usredoto\u010dena na kontinentalni prostor, dok je Istra u pogledu vi\u0161egrani\u010dja jo\u0161 uvijek u velikoj mjeri neobra\u0111eno podru\u010dje. Kao zaklju\u010dak ovog kra\u0107eg izlaganja, dr. sc. Roksandi\u0107 je istaknuo va\u017enost prou\u010davanja materijalnih artefakata kao izravnih svjedoka jednog pro\u0161log vremena i izrazio nadu da \u0107e projekt Kunfini i zlamenja: oznake granica i me\u0111a u Istri od srednjeg vijeka do na\u0161eg doba<\/i> ispuniti neke od postoje\u0107ih praznina u prou\u010davanju granica.<\/p>\n <\/span>Rije\u010d je zatim preuzeo prof. dr. sc. Slaven Berto\u0161a. Prvo je objasnio naziv samog projekta koji je preuzet iz terminologije jednog od najva\u017enijih dokumenata istarske srednjovjekovne povijesti, Istarskog razvoda, u kojem se spominju kunfini<\/i> kao izraz za granicu i zlamenja<\/i> kao grani\u010dne oznake. Zatim je ukratko opisao namjenu projekta, tj. istra\u017eivanje praksi razgrani\u010denja izme\u0111u Mleta\u010dke Republike i Habsbur\u0161ke Monarhije, odnosno Bene\u010dana<\/i> i Kraljevaca<\/i>. Naglasio je ulogu kamenih oznaka koje nisu samo ozna\u010davale dr\u017eavnu granicu, ve\u0107 su slu\u017eile i za ozna\u010davanje povr\u0161ina od posebnog interesa, npr. \u0161uma. Rije\u010d je o nastavku istra\u017eivanja kojem su svojim radovima put utrli Danilo Klen, Marino Budicin, Vjekoslav Bratuli\u0107, Miroslav Berto\u0161a, Slaven Berto\u0161a i tako dalje. Niz radova o istarskim granicama trebao bi se nastaviti monografijom i katalogom ovog projekta. Kako je istaknuo Berto\u0161a, dio rezultata istra\u017eivanja na arhivskoj gra\u0111i bit \u0107e prezentiran u njegovoj knjizi o lupoglavskom kraju u srednjem i novom vijeku.<\/p>\n <\/span>Sukobi Kraljevaca<\/i> i Bene\u010dana<\/i> dobili su na snazi od 16. i 17. stolje\u0107a. Osim u slu\u010daju ratnih sukoba, uglavnom je bilo rije\u010d o sukobima seljaka s jedne i druge strane granice zbog kojih je \u010desto dolazilo do uni\u0161tavanja uroda ili kra\u0111e stoke. Iako je granica izme\u0111u Mleta\u010dke Republike i Habsbur\u0161ke Monarhije ure\u0111ivana u nekoliko navrata me\u0111usobnim sporazumima, pograni\u010dni prostor je ostajao predmetom stalnog sporenja. Ustaljene prakse me\u0111usobnog nasilja su nastavljene, a dolazilo je i do krivotvorenja isprava te postavljanja la\u017enih me\u0111a\u0161a. Prema Berto\u0161i, jedino mogu\u0107e rje\u0161enje tog problema bila je propast ili Mleta\u010dke Republike ili Habsbur\u0161ke Monarhije. Okolnosti su dovele do toga da je s povijesne pozornice prva nestala Venecija.<\/p>\n <\/span>Na\u017ealost, nekada\u0161njim oznaka razgrani\u010denja danas je vrlo te\u0161ko u\u0107i u trag jer su “transformacije ambijenta” dovele do toga da dio njih nestao ili se stopio s okoli\u0161em do mjere neprepoznatljivosti. Slaven Berto\u0161a je zatim detaljno opisao kuda je i\u0161la granica kroz Istru nakon \u010dega je s izlaganjem zapo\u010dela mr. sc. Tatjana Bradara koja se usredoto\u010dila na materijalnu ostav\u0161tinu. Pritom je prikazala fotografije najva\u017enijih nalaza. U prvom redu, njih \u010dini osamnaest \u010detvrtastih kamenih plo\u010da dimenzija 50×50 cm koje su nekad bile dio odre\u0111enih arhitektonskih oblika (npr. stupova). One su postavljane tako da je grani\u010dnjak s jedne strane imao prikaz lava in moleca <\/i> <\/span>kao simbol Venecije, a s druge srcoliki grb s krunom te granama palme i lovora kao simbole habsbur\u0161ke vlasti. Tako\u0111er, prona\u0111eni su grani\u010dnjaci s razli\u010ditim uklesanim godinama i inicijalima (npr. DHM ili KK kao oznaka habsbur\u0161kih posjeda, odnosno CF ili CX za mleta\u010dke). Naravno, uo\u010deni su i uklesani kri\u017eevi kao najkarakteristi\u010dnija oznaka razgrani\u010denja, ali i nepovredivosti prostora. Grani\u010dnjaci nisu ozna\u010davali granicu samo izme\u0111u dr\u017eava, ve\u0107 i seoskih op\u0107ina, \u0161uma i tako dalje. Raznovrsnost nalaza omogu\u0107ila je istra\u017eiva\u010dima da razviju tipologiju materijalnih ostataka.<\/p>\n <\/span> <\/span>Slaven Berto\u0161a, Tatjana Bradara i Neven Kuzmanovi\u0107 su pri zavr\u0161etku izlaganja zajedno ukazali na sudbinu nekih grani\u010dnjaka. Tijekom vremena mnogi su kori\u0161teni kao gra\u0111evinski materijal te su ugra\u0111ivani u zidove ili su slu\u017eili kao pragovi i sl. S druge strane, iako je prikazan primjer uspje\u0161nog uklapanja grani\u010dnjaka u suvremeno ure\u0111eni okoli\u0161, oni se jo\u0161 uvijek devastiraju. Stoga je istaknuto da ovaj projekt za svoj osnovni cilj ima o\u010duvanje materijalnih ostataka, a zatim njihovu valorizaciju i prezentaciju. \u0160to se ti\u010de zadnje to\u010dke, izlaga\u010di su ukazali na primjer prezentacije grani\u010dnjaka u Furlaniji, gdje su oni funkcionalni dio edukativnih \u0161etnica.<\/p>\n <\/span>Nakon izlaga\u010dkog dijela uslijedila je rasprava u koju su bili uklju\u010deni izlaga\u010di, moderatori i ostali nazo\u010dni. Bruna Kunti\u0107-Makvi\u0107 napomenula je da se istarski grani\u010dnjaci mogu pratiti od antike. Stoga je izrazila nadu da \u0107e projekt u skoroj budu\u0107nosti obuhvatiti anti\u010dku materijalnu ostav\u0161tinu u vidu grani\u010dnih oznaka. Zrinka Nikoli\u0107 Jakus istaknula je va\u017enost istra\u017eivanja gra\u0111e te je pohvalila Slavena Berto\u0161u zbog njegovog pristupa pisanoj ostav\u0161tini, pogotovo jer se skladno nadopunjuje s muzeolo\u0161kim i terenskim istra\u017eivanjima. Drago Roksandi\u0107 je u svom komentaru upozorio na problem koncepta granice i nu\u017enost stavljanja cijele problematike u \u0161iri prostorni i vremenski kontekst. <\/p>\n <\/span>Ova uspje\u0161na tribina pokazala je kako se razli\u010diti pristupi istra\u017eivanju povijesne ostav\u0161tine mogu povezati u jedinstveni projekt. S obzirom na prikazane rezultate, ovakav interdisciplinarni pristup mo\u017ee se smatrati vi\u0161e nego uspje\u0161nim, a budu\u0107i da je ovaj projekt aktivan tek godinu dana, u budu\u0107nosti se mogu o\u010dekivati jo\u0161 uspje\u0161niji rezultati. Me\u0111utim, treba naglasiti da u tom slu\u010daju istra\u017eiva\u010dima predstoji svojevrsna utrka s vremenom jer je opasnost od devastacije neza\u0161ti\u0107enih objekata jo\u0161 uvijek prisutna. Stoga preostaje nada da \u0107e se rezultati dosada\u0161njih istra\u017eivanja biti adekvatno percipirani od strane \u0161ire javnosti i da \u0107e se na taj na\u010din svijest o o\u010duvanju materijalne ba\u0161tine podignuti na vi\u0161u razinu. <\/p>\n <\/p>\n Tomislav Bali<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1944","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":1944,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1944,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":1944,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":1944,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":1944,"position":4},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":1944,"position":5},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1944"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1944\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}