{"id":19431,"date":"2020-03-03T09:23:44","date_gmt":"2020-03-03T09:23:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19431"},"modified":"2020-03-03T09:23:44","modified_gmt":"2020-03-03T09:23:44","slug":"poziv-za-prijave-za-kruzok-jugoslavenski-model-i-trzisni-socijalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19431","title":{"rendered":"Poziv za prijave za kru\u017eok: Jugoslavenski model i tr\u017ei\u0161ni socijalizam"},"content":{"rendered":"<p>Historiografijom u Hrvatskoj i regiji o drugoj Jugoslaviji dugo je dominirala nacionalisti\u010dka redukcija na pripovijest o \u201etamnici naroda\u201c, \u201eumetnoj tvorevini\u201c i samo jo\u0161 jednoj varijanti komunisti\u010dkog totalitarizma. Glavni, a dugo gotovo i jedini, konkurent nacionalisti\u010dkoj pripovijesti bila je varijanta liberalne historiografije koja se s nacionalistima u osnovi slagala u tezi o totalitarnom karakteru Jugoslavije, ali je naglasak stavljala na deficit politi\u010dkih, individualnih, pa i ekonomskih sloboda. Za razliku od nacionalisti\u010dke pripovijesti u sredi\u0161tu interesa nije stajao etni\u010dki definirani narod i njegova opresija, nego potla\u010deni pojedinac. Ako su se i doticali ekonomskih aspekata razvoja jugoslavenskog eksperimenta, onda prvenstveno iz rakursa vlastitih interesnih te\u017ei\u0161ta i teza, pa su ih u pravilu i vrednovali kriterijima koji su vrlo udaljeni od ciljeva i kriterija kojima su se rukovodili tada\u0161njih akteri. Posljednjih godina, pogotovo u Hrvatskoj, razvio se tip historiografije koji te shematizme u velikoj mjeri nadilazi i \u2013 barem implicitno \u2013 problematizira. Rije\u010d je o socijalnoj povijesti i historiografiji svakodnevice koja je bitno doprinijela slo\u017eenijoj slici dru\u0161tvenog \u017eivota u SFRJ jer je poklanjala du\u017enu pa\u017enju rekonstrukciji samopoimanja najrazli\u010ditijih aktera dru\u0161tvenog \u017eivota. Ono \u0161to u regionalnom kontekstu i dalje nedostaje jest sistemati\u010dnije istra\u017eivanje ekonomske putanje SFRJ i analiza teorije i prakse samoupravljanja, uklju\u010duju\u0107i njihove napetosti i kontradikcije.<\/p>\n<p>Jugoslavenski ekonomisti, dru\u0161tveni teoreti\u010dari, filozofi, politi\u010dari i sindikati vodili su tijekom gotovo cijelog trajanja SFRJ intenzivne i \u010desto vrlo kompleksne rasprave o modelima ekonomskog razvoja i samoupravljanja, uklju\u010duju\u0107i pitanja o odnosu federalne vlasti, saveznih republika, tr\u017ei\u0161ta i samoupravnih jedinica, ali i o implikacijama koje su za jugoslavenski model proizlazile iz specifi\u010dnog polo\u017eaja na svjetskom tr\u017ei\u0161tu. Najve\u0107i dio tih diskusija, kao i kontekst u kojem su vo\u0111ene, pao je u zaborav s nasilnim krajem jugoslavenskog projekta. To u velikoj mjeri vrijedi i za suvremene lijeve diskusije, u kojima reference na jugoslavensko iskustvo u pravilu ostaju ograni\u010dene na ukazivanje na neke aspekte relativne socijalne sigurnosti, bez sustavnijeg razmatranja \u0161ireg dru\u0161tveno-ekonomskog konteksta u kojemu su bile situirane i kriti\u010dke refleksije o njegovim dometima i ograni\u010denjima. Propust kriti\u010dke recepcije kompleksnih iskustava jugoslavenskog samoupravnog eksperimenta i njegovih kontradikcija osiroma\u0161uje i suvremene lijeve rasprave o mogu\u0107im alternativama kapitalizmu.<\/p>\n<p>Cilj CRS-ova kru\u017eoka \u201eJugoslavenski model i tr\u017ei\u0161ni socijalizam\u201c je da sudionicima pru\u017ei okvir za upoznavanje s ekonomskom povije\u0161\u0107u SFRJ, njenim razvojnim fazama i diskusijama koje su se u svakoj od njih vodile. Uvodno \u0107e se \u010ditati i diskutirati i doprinosi \u0161irim teorijskim raspravama koje su se vodile oko tr\u017ei\u0161nog socijalizma, njegovim teorijskim osnovama i kritikama. Taj aspekt se, ovisno o razvoju diskusije, interesima polaznika i procjeni o njegovoj analiti\u010dkoj relevantnosti za jugoslavenski model, mo\u017ee i pro\u0161iriti. Temeljna literatura i polazi\u0161te za diskusiju bit \u0107e knjiga Susan Woodward Socialist Unemployment: The Political Economy of Yugoslavia 1945-1990, kao i dalje najsustavniji sinteti\u010dki prikaz ekonomske povijesti SFRJ. Po dogovoru \u0107e se \u010ditati i diskutirati i dodatna literatura na BHS-u i\/ili engleskom jeziku, ako se uka\u017ee potreba za produbljivanjem nekih aspekata ili konzultiranjem alternativnih interpretacija. Kru\u017eok je koncipiran kao radno intenzivan, s obavezom redovitog dola\u017eenja, \u010ditanja literature koja \u0107e biti zadana za svaku sesiju, kao i vo\u0111enje bilje\u0161ki o pro\u010ditanom. Od polaznika se o\u010dekuju i referiranje pro\u010ditane literature kao polazi\u0161te za zajedni\u010dku diskusiju na svakoj sesiji. Planirano je deset dvosatnih sesija u dvotjednom ritmu. Ukupni broj polaznika ograni\u010den je na 20 sudionika, uklju\u010duju\u0107i organizatore. Prijave se primaju do 04.03.2020. Uz prijavu treba dostaviti kratak CV, a po\u017eeljno je i kratko obrazlo\u017eenje motivacije za sudjelovanje u ovom programu.! Prijave poslati na email adrese: curkovicstipe@gmail.com i kresimir.zovak@gmail.com<\/p>\n<p>Sve sesije odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu. To\u010dno mjesto i vrijeme prve sesije polaznicima \u0107e biti javljeno na vrijeme putem emaila, po dovr\u0161etku procesa selekcije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/CentarZaRadnickeStudije\/\">https:\/\/www.facebook.com\/CentarZaRadnickeStudije\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19432,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-19431","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Centar-za-radnicke-studije.png?fit=225%2C224&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":19431,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55813","url_meta":{"origin":19431,"position":1},"title":"Odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Instituta za noviju istoriju Srbije od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu je odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. U\u010desnici ove va\u017ene konferencije bili su doktorandi i mladi doktori nauka (ukupno 32) iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika. Oni su,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":19431,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":19431,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":19431,"position":4},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54300,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54300","url_meta":{"origin":19431,"position":5},"title":"Promocija knjige \u201e\u017dupa sveti Petar \u010cvrstec\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u017eupu Sv. Petar \u010cvrstec stigla je dugo o\u010dekivana monografija koja obra\u0111uje povijest mjesta i \u017eupne zajednice. Promocija monografije odr\u017eat \u0107e u nedjelju 28. lipnja, u 12:30 sati, u \u017eupnoj crkvi \u017eupe svetog Petra i Pavla u Svetom Petru \u010cvrstecu. Autori monografije su: Vedrana Rada i \u0110uro \u0160kvorc. Detaljnije: https:\/\/krizevci.tv\/2026\/06\/10\/monografija-zupe-sv-petar-cvrstec-stigla-promocija-krajem-lipnja\/","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zupa-svetih-Petar-Cvrstec.jpg?fit=723%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zupa-svetih-Petar-Cvrstec.jpg?fit=723%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zupa-svetih-Petar-Cvrstec.jpg?fit=723%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zupa-svetih-Petar-Cvrstec.jpg?fit=723%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19431"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19431\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19433,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19431\/revisions\/19433"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19432"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}