{"id":1943,"date":"2010-12-20T23:00:05","date_gmt":"2010-12-20T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1943"},"modified":"2010-12-20T23:00:05","modified_gmt":"2010-12-20T23:00:05","slug":"martin-previsic-poljsko-hrvatski-znanstveni-skup-ivan-pavao-ii-papa-i-europljanin-zagreb-6-xii-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1943","title":{"rendered":"Martin Previ\u0161i\u0107 – Poljsko-hrvatski znanstveni skup \u201eIvan Pavao II \u2013 papa i Europljanin\u201d, Zagreb, 6. XII. 2010."},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

U Zagrebu je 6. prosinca 2010. u prostorijama Hrvatskog kulturnog dru\u0161tva Napredak odr\u017ean Poljsko-hrvatski znanstveni skup \u201eIvan Pavao II \u2013 papa i Europljanin\u201c pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Vlade Republike Hrvatske gospo\u0111e Jadranke Kosor<\/b>. Skup su zajedni\u010dki organizirali Veleposlanstvo Republike Poljske u Zagrebu, Centar za obnovu kulture iz Zagreba, Centrum My\u015bli Jana Paw\u0142a II iz Var\u0161ave, Hrvatsko kulturno dru\u0161tvo Napredak uz sponzorstvo Hotela Regent Esplanade iz Zagreba. <\/p>\n

<\/span><\/font> <\/p>\n

Organizaciju ovoga skupa potakle su, prije svega, dobre me\u0111udr\u017eavne veze Republike Poljske i Republike Hrvatske, ali i \u010ditav niz povijesnih i dru\u0161tvenih sli\u010dnosti koje ove dvije zemlje odavna imaju. Poljska i Hrvatska su dvije zemlje gdje je katoli\u010danstvo dominantna religija te skori pristup Hrvatske Europskoj uniji, u kojoj je Poljska \u010dlanica ve\u0107 \u0161est godina, osnovni su razlozi za\u0161to je skup ovoga karaktera logi\u010dan i razumljiv te krajnje koristan za na\u0161u kulturnu i politi\u010dku zbilju. Djelovanje pape Ivana Pavla II, kao pape i Europljanina, ali i kao \u010dovjeka koji je htio povezati te dvije kategorije svoje osobnosti, \u010dini glavni cilj i zada\u0107u ovoga znanstvenog skupa. <\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Vi\u0161e istaknutih intelektualca, crkvenih velikodostojnika, kulturnih djelatnika, sada\u0161njih i biv\u0161ih politi\u010dara dali su ovome znanstvenom skupu vrlo sadr\u017eajan na\u010din promatranja i shva\u0107anja ve\u0107 spomenute teme. Istodobno, stanovite razlike me\u0111u njima ukazale su na slo\u017eenost teme, osobito kada se ona promatra iz ugla njihove \u201eu\u017ee\u201c stru\u010dnosti i iskustvenosti. <\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Skup je u ime hrvatske Vlade i predsjednice Vlade kao pokrovitelja otvorio dr\u017eavni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Andrej Plenkovi\u0107<\/b>. U kratkom izlaganju naglasio je va\u017enost djelovanja pape Ivana Pavla II za Republiku Hrvatsku, za njeno stvaranje kao i njezinu me\u0111unarodnu afirmaciju. Pritom je naglasio odli\u010dne me\u0111udr\u017eavne odnose Poljske i Hrvatske, a zatim i \u010dinjenicu da pri skorom ulasku na\u0161e zemlje u Europsku uniju upravo Poljska daje najve\u0107u podr\u0161ku Hrvatskoj.<\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

U ime Veleposlanstva Republike Poljske skup je otvorio veleposlanik Wieslav Tarka<\/b>. Na po\u010detku je istaknuo veliku va\u017enost djelovanja pape Ivana Pavla II za promjene u Europi i Poljskoj. Osvrnuo se pritom na sada\u0161nje i budu\u0107e odnose dviju zemlja te njihov polo\u017eaj u Europi. Naglasio je zatim da \u201e’mi nismo siroma\u0161ni ro\u0111aci, ve\u0107 ravnopravni partneri’\u201c te da Hrvatska treba kapitalizirati poljska iskustva u Europskoj uniji, a posebice ona iz poljoprivrednog sektora, ukazuju\u0107i na \u010dinjenicu da je Hrvatska zemlja sa velikim potencijalom za ovo gospodarsko podru\u010dje. Oko pitanja eventualnih dilema i rezerviranosti na\u0161ih gra\u0111ana vezanih uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kazao je kako je toga bilo i me\u0111u Poljacima, ali iskustva nakon ulaska vrlo su pozitivna, a njegova zemlja od tog \u010dlanstva samo profitirala. <\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Uvodno predavanje na ovom skupu odr\u017eala je Hanna Suchocka<\/b>, istaknuta poljska politi\u010darka \u2013 veleposlanica Republike Poljske u Vatikanu, a ranije predsjednica Vlade Republike Poljske (1992.-1993.) i ministrica pravosu\u0111a (1997.-2001.). Izlaganje je imalo posebnu vrijednost i zna\u010daj zbog impresivne politi\u010dke karijere i iskustva ove poljske politi\u010dare. U tome je osobito naglasila va\u017enost izbora pape Ivana Pavla II za promjenu diplomatskog kursa Vatikana, koji se iz svojevrsne samoizolacije prometnuo u aktivnog sudionika promjena na europskom i svjetskom planu. Upravo su politi\u010dka vizija novog pape, kazala je, te njegov posjet Poljskoj 1987. godine, otvorili put demokratskim promjenama u toj zemlji. Osvrnula se i na papinu diplomatsku maksimu da se Isto\u010dna i Zapadna Europa trebaju ujediniti, a nikako da se Zapad treba \u0161iriti na Istok. Vrijednosti \u201eIsto\u010dne\u201c Europe nikako ne smiju biti marginalizirane kao niti religija na tim prostorima. Papina diplomatska aktivnost postavila je Vatikan na visoko mjesto zna\u010dajnih svjetskih politi\u010dkih subjekata, tako da su sva bitna svjetska politi\u010dka pitanja uklju\u010divala i djelovanje Vatikana. U tom kontekstu nagla\u0161ena je \u010dinjenica da papa Ivan Pavao II. nikada nije odustao od borbe za prava \u010dovjeka u novim previranjima kapitalisti\u010dkog svijeta. Papa Ivan Pavao II. nikada se nije bojao tra\u017eiti rje\u0161enja za razna politi\u010dka pitanja kojih su se politi\u010dari naj\u010de\u0161\u0107e bojali, zaklju\u010dila je Suchocka.  <\/p>\n

<\/span><\/span><\/font><\/p>\n

Skup se radno odvijao u tri raspravna panela s razli\u010ditim pristupima problemima koji su elaborirani u odnosu na osnovnu temu. <\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Naziv prvog panela bio je \u201eUtjecaj Ivana Pavla II na promjene u Europi i promi\u0161ljanja o budu\u0107nosti Europe\u201c. O tome su izlagali prof. dr. Mate Grani\u0107, prof. dr. Tadeusz Pieronek i prof. dr. Piotr Mazurkiewicz. <\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Dugogodi\u0161nji ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Mate Grani\u0107<\/b> govorio je o svojim osobnim susretima s papom Ivanom Pavlom II. Posebno se osvrnuo na zna\u010daj Vatikana i pape za me\u0111unarodno priznavanje nove hrvatske dr\u017eave. Istaknuo je da rano priznanje nove dr\u017eave od strane Vatikana imalo presudan utjecaj i zna\u010daj za ostale dr\u017eave koje su namjeravale u\u010diniti isto. Jednako tako, prepri\u010davaju\u0107i osobne razgovore s papom, Grani\u0107 je naglasio njegov zna\u010daj za smirivanje bo\u0161nja\u010dko-hrvatskog sukoba u ratu u Bosni i Hercegovini, kao i op\u0107i zna\u010daj toga utjecaja za svjetske odnose kr\u0161\u0107ana i muslimana.<\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Biskup Tadeusz Pieronek,<\/span><\/b> profesor kanonskog prava, glavni tajnik Biskupske konferencije Poljske (1993.-1998.) te rektor Papinske teolo\u0161ke akademije (1998.-2004.), govorio je o zna\u010denju papinog shva\u0107anja poljskog komunisti\u010dkog re\u017eima kao i utjecaju tih iskustava na njegovo djelovanje pri ru\u0161enju komunizma u Europi. Papa je, kao \u0161to se zna, podr\u017eavao proces ujedinjenja Europe i smatrao da su ekonomska neu\u010dinkovitost i nepostojanje vjerskih sloboda glavni uzroci pada komunizma u Europi. Biskup Pieronek je posebno istaknuo zna\u010daj papina pogleda na Europu ne samo kao ekonomsku zajednicu, ve\u0107 i kao Europu duha<\/i>, gdje jedan od integrativnih faktora mora biti i kr\u0161\u0107anska tradicija ovoga kontinenta. Na kraju svoga izlaganja biskup Pieronek izrazio je osobno \u017ealjenje \u0161to u nacrtu Europskog ustava nisu uvr\u0161teni kr\u0161\u0107anski temelji i njegov sustav vrjednota. <\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Zadnji izlaga\u010d u ovom panelu bio je prof. dr. Piotr Mazurkiewicz,<\/b> profesor Sveu\u010dili\u0161ta kardinala Stefana Wyszy\u0144skog u Var\u0161avi i glavni tajnik Komisije Biskupske konferencije Europske unije. Profesor Mazurkiewicz izlagao je o zna\u010daju papine vizije nove ujedinjene Europe, od Urala do Atlanskog oceana, u kojoj sve dr\u017eave moraju imati pravo sudjelovanja, ali i za\u0161tite svojih temeljnih vrijednosti. Poljska je vrlo va\u017ean faktor u Europi kada je rije\u010d o o\u010duvanju kr\u0161\u0107anskih vrijednosti, a i Hrvatska mora biti dio te uloge, naglasio je Mazurkiewicz. Isti tako, kazao je da Poljska, Hrvatska i Europa trebaju pomirbu izme\u0111u nekada suprostavljenih ideolo\u0161kih tabora, ali da jednako tako treba trajno odbaciti komunizam kao ideolo\u0161ku opciju. Zaklju\u010dio je da se demokracija bez pravog sustava vrijednosti pretvara u svojevrsni totalitarizam.<\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Tema drugog panela bila je \u201eIstina i kompromis: prevladavanje podjela u dru\u0161tvu i izgradnja gra\u0111anskog dru\u0161tva\u201c. Izlagali su Zbigniew Nosowski i dr. Neven \u0160imac. <\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Zbigniew Nosowski,<\/span><\/b> novinar i publicist, glavni urednik katoli\u010dkog mjese\u010dnika Wi\u0119\u017a<\/i> te \u010dlan Savjeta Zaklade Auschwitz-Birkenau govorio je o perspektivama opstanka demokracije bez stvarnih kr\u0161\u0107anskih vrjednota u vremenu kada je Europa suo\u010dena s procesima u kojima sve vi\u0161e nestaju kr\u0161\u0107anske vrjednote za koje se zalagao papa Ivan Pavao II. U svojem predavanju elaborirao je tri teze u kojima razla\u017ee problem dana\u0161nje demokracije te misli pape Ivana Pavla II. koje se doti\u010du te teme. Prva teza je potreba savjesti u demokraciji, odnosno potreba da ljudi preispituju svoje djelovanje i svoju vjeru; ne\u0161to \u0161to je papa nagla\u0161avao jo\u0161 od osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Druga teza je stav da kompromis i savjest ne moraju biti opre\u010dni pojmovi te da upravo ljudska savjest nala\u017ee nala\u017eenje kompromisa u svim problemima bilo koje naravi. Tre\u0107a, i posljednja, teza nagla\u0161avala je potrebu preispitivanja vlastitih gre\u0161aka kao metode pobolj\u0161anja op\u0107eg stanja \u010dovjeka i dru\u0161tva. Istaknuo je da je taj \u010din u\u010dinila i sama crkva pod Ivanom Pavlom II. kada se kriti\u010dki osvrnula na neka razdoblja svoga djelovanja u pro\u0161losti.<\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Drugi izlaga\u010d bio je dr. Neven \u0160imac<\/b>, \u010dlan komisije \u201eIustitia et Pax\u201c. Sredi\u0161nja tema njegova predavanja bio je prikaz op\u0107ih dosega djelovanja te elaboracija nekih osnovnih zna\u010dajki socijalne misli i nauka pape Ivana Pavla II. Djelovanje pape Ivana Pavla II, naglasio je, odvijalo se u te\u0161kim vremenima tvrdog komunizma u Poljskoj i upravo u tim uvjetima sazrela je njegova istan\u010dana socijalna misao te sluh za probleme obi\u010dnih ljudi. Me\u0111utim, papa Ivan Pavao II. nikada nije smatrao da su padom komunizma minule sve opasnosti po \u010dovjeka, ve\u0107 je spoznao opasnost od izrabljiva\u010dke logike samog kapitalizma. Dr. \u0160imac je istakao da se u socijalnoj misli Ivana Pavla II. mogu uo\u010diti dvije osnovne zna\u010dajke: borba za dostojanstvo i pravo te promicanje mira u svijetu. Posebnu ulogu u promicanju mira imaju laici, te je njihova obaveza, kao i obaveza svih kr\u0161\u0107ana da sudjeluju u radu i promicanju mira; zaklju\u010dio je dr. \u0160imac osvr\u0107u\u0107i se na neke elemente socijalne misli Ivana Pavla II. <\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Tre\u0107i i posljednji panel rasprave doticao se teme \u201eEuropa dvaju plu\u0107a. Identitet, po\u0161tovanje, koegzistencija\u201c. Izlaga\u010di su bilo prof. dr. Ivo Banac i Marcin Przeciszewski.<\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Prvi je predava\u010d bio Ivo Banac,<\/b> hrvatski povjesni\u010dar, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, profesor povijesti na sveu\u010dili\u0161tu Yale te istaknuti kulturni i politi\u010dki djelatnik. Profesor Banac u svome izlaganju tematizirao je aspekte kulturne politike i djelatnosti pape Ivana Pavla II, i to u doba prije njegova pontifikata. Naglasio je spoznaju pape Ivana Pavla II, tada jo\u0161 Karola Wojty\u0142e, da je katoli\u010dka tradicija ukorijenjena u poljskom narodu ja\u010da od nametnute komunisti\u010dke ideologije, te je ba\u0161 zato papa inzistirao na nagla\u0161avanju te tradicije kao oru\u0111a borbe protiv komunizma. Pojam slobode bio je pokreta\u010d papine misli koji je uvelike odredio njegov kasniji put i djelovanje; smatra profesor Banac. Turbulentna povijest Poljske, konstantne geopoliti\u010dke mijene, \u010deste fizi\u010dke zamjene teritorija i na koncu ideolo\u0161ke politi\u010dke promjene u\u010dinile su poljski dru\u0161tveno politi\u010dki horizont kompliciranim za djelovanje i shva\u0107anje zbog \u010dega je ba\u0161 papa Ivan Pavao II. odabrao kulturnu djelatnost kao metodu svojega djelovanja. Time se ujedno naslanja na aktivnosti kardinala Wyszy\u0144skog, koji je tijekom 50-tih i 60-tih XX. stolje\u0107a, o\u017eivljavanjem tradicije hodo\u010da\u0161\u0107a oponirao procesu komunizacije Poljske, \u0161to je papa Ivan Pavao II. sasvim vjerno slijedio. Metodom masovnog okupljanja, kao glavnim \u201eoru\u017ejem\u201c svoga djelovanja od po\u010detka pa do kraja pontifikata, konstatira profesor Banac, uspio je stalno odr\u017eavati javnu prisutnost i djelotvornost svojih ideja. Papa je uvijek te\u017eio koegzistenciji, i to ne samo u politi\u010dkoj areni, ve\u0107 i me\u0111ureligijskom dijalogu. Upravo stoga bio je prvi papa koji je posjetio sinagogu; prvi papa koji je uspostavio diplomatske veze sa Izraelom; te prvi papa koji je posjetio d\u017eamiju, iako nikada zbog toga nije izgubio kriti\u010dnost prema drugim religijama – zaklju\u010dio je svoje izlaganje profesor Banac. <\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Posljednji izlaga\u010d ovog panela, a ujedno i skupa bio je Marcin Przeciszewski<\/b>, novinar i povjesni\u010dar crkve te glavni urednik i predsjednik uprave Katoli\u010dke informativne agencije. On je u svojem kra\u0107em izlaganju retori\u010dki postavio nekoliko pitanja koja su imala za cilj \u201ezaokru\u017eiti\u201c raspravljanu tematiku i potaknuti raspravu ostalih sudionika skupa. Tako se on pita: Kako graditi Europu prema viziji koju nam je ostavio papa Ivan Pavao II? Koliko Hrvatska i Poljska mogu i moraju dati Europskoj zajednici, tj. Europi? Koliko misao pape mo\u017ee utjecati na novu Europu? \u2013 bila su samo neka od pitanja koja je postavio gospodin Przeciszewski. Kazao je da je glavna misao pape Ivana Pavla II. bila obveza koja je ukazivala da ulaskom u Europu budemo njen aktivni sudionik, te odgovoran i aktivan sudionik njezine demokratske duhovne i materijalne izgradnje. Najve\u0107a nada Europe je kr\u0161\u0107anstvo i \u201eIsto\u010dna\u201c Europa, koja mo\u017ee donijeti revival kr\u0161\u0107anske misli koja je u padu. Misao da samo ujedinjeni \u2013  <\/span>Istok i Zapad \u2013 po ekumenskoj osnovi, mogu osna\u017eiti Europu, jedna je od najve\u0107ih politi\u010dkih misli Ivana Pavla II, zaklju\u010dio je gospodin Przeciszewski. <\/p>\n

<\/span><\/font><\/p>\n

Skup su, isti\u010du\u0107i najva\u017enije misli izre\u010dene na njemu, zatvorili veleposlanik Republike Poljske u Hrvatskoj Wieslaw Tarka te mr. sc. Stjepan Bartulica,<\/b> predsjednik Centra za obnovu kulture Zagreb i dr. Piotr Dardzinski<\/b>, <\/b>direktor Centra misli Ivana Pavla II. iz Var\u0161ave, koji su umje\u0161no, aktivno i sadr\u017eajno moderirali ove znanstvene rasprave i razgovore.  <\/p>\n

<\/span><\/span><\/font><\/p>\n

Martin Previ\u0161i\u0107<\/span><\/b><\/font><\/p>\n

 <\/span><\/span><\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1943","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":1943,"position":0},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":1943,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54009,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54009","url_meta":{"origin":1943,"position":2},"title":"Znanstveni skup \u201ePro\u0161lost Crkve na prostoru Rije\u010dke nadbiskupije\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Rije\u010dka nadbiskupija i Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU 10. lipnja organiziraju Znanstveni skup povodom 100. godi\u0161njice uspostave biskupijskoga sjedi\u0161ta u Rijeci. Skup pod naslovom \u201ePro\u0161lost Crkve na prostoru Rije\u010dke nadbiskupije\u201c bit \u0107e odr\u017ean u nadbiskupskom domu u Rijeci (ul. Slavi\u0161e Vajnera \u010ci\u010de 2) i po\u010dinje u 9 sati.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proslost-crkve-Rijeka-Skup.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proslost-crkve-Rijeka-Skup.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proslost-crkve-Rijeka-Skup.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proslost-crkve-Rijeka-Skup.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proslost-crkve-Rijeka-Skup.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":1943,"position":3},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":1943,"position":4},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":1943,"position":5},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1943","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1943"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1943\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1943"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1943"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1943"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}