{"id":1942,"date":"2010-12-12T23:00:05","date_gmt":"2010-12-12T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1942"},"modified":"2010-12-12T23:00:05","modified_gmt":"2010-12-12T23:00:05","slug":"filip-hamersak-constitutions-of-the-world-from-the-late-18th-century-to-the-middle-of-the-19th-century-hrvatski-slovenski-i-ceski-ustavni-dokumenti-1818-1849-berlin-new-y","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1942","title":{"rendered":"Filip Hamer\u0161ak – Constitutions of the World from the late 18th Century to the Middle of the 19th Century \u2013 Hrvatski, slovenski i \u010de\u0161ki ustavni dokumenti 1818\u20131849, Berlin\u2013New York 2010, De Gruyter, str. 310; priredili Dalibor \u010cepulo, Mirela Kre\u0161i\u0107, Milan Hlava\u010dka i Ilse Reiter"},"content":{"rendered":"
    Zbog poznatih na\u010dina na koji funkcionira svjetska znanstvena \u201czajednica\u201d, ve\u0107 i svaka inozemna objava nekoga znanstvenoga djela hrvatske tematike \u2013 naro\u010dito ako su autori prete\u017eno hrvatski stru\u010dnjaci \u2013 razlog je za veliko zadovoljstvo. Razloga je u ovom slu\u010daju jo\u0161 i vi\u0161e, jer je ku\u0107a De Gruyter internacionalno renomirani nakladnik (sa sjedi\u0161tem u Berlinu i podru\u017enicom u New Yorku), koji objavljuje vi\u0161e od 800 naslova knjiga i 170 \u010dasopisa godi\u0161nje, od toga oko polovice na engleskom jeziku. Njezini za\u010detci se\u017eu jo\u0161 u davnu 1749, a za dugovjeku joj je uspje\u0161nost posebno zaslu\u017ean kulturni djelatnik Walter de Gruyter (1862\u20131923), pod \u010dijim se dalekovidnim vodstvom 1918. spojilo pet manjih njema\u010dkih izdava\u010dkih poduze\u0107a. Isprva specijalizirana za filozofska te dru\u0161tveno-humanisti\u010dka djela, ku\u0107a De Gruyter s vremenom je u svoj program uklju\u010dila prirodnoznanstvenu i medicinsku tematiku, a ionako iznimni polo\u017eaj na tr\u017ei\u0161tu dodatno oja\u010dala preuzimanjem drugih dvoje uglednih nakladnika, minhenskoga K. G. Saur Verlaga te ha\u0161koga Moutona. Valja pritom naglasiti da cijeli pothvat nije bio motiviran samo zaradom, nego i \u017eeljom da se znanstvenoj i kulturnoj zajednici pru\u017ei dostojan uredni\u010dki, tiskarski i distribucijski servis \u2013 na tomu je tragu i nedavna odluka Walterovih unuka o osnutku istoimene potporne znanstvene zaklade. Toliko, me\u0111utim, o nemalom reprezentativno-simboli\u010dkom zna\u010denju predstavljenoga djela.<\/p>\n

    Kao \u0161to se mo\u017ee naslutiti iz naslova, prikazana zbirka hrvatskih, slovenskih i \u010de\u0161kih ustavnih dokumenata prve polovice 19. st. deveti je svezak u europskom dijelu me\u0111unarodnoga niza Constitutions of the World \u0161to pokriva razdoblje od kraja 18. do sredine 19. stolje\u0107a. Prema rije\u010dima njegova glavnoga urednika Horsta Dippela (1942), povjesni\u010dara i dugogodi\u0161njega profesora britanskih i ameri\u010dkih studija na Sveu\u010dili\u0161tu u Kasselu, zada\u0107a cijeloga pothvata, na kojemu je anga\u017eirano pedesetak istra\u017eiva\u010da iz odnosnih zemalja \u2013 financiraju ga njema\u010dke znanstvene zaklade \u2013 objaviti je knjigotiskom u izvornoj redakciji i na izvornom slu\u017ebenom jeziku sve svjetske ustave i deklaracije prava, uklju\u010duju\u0107i i slu\u017ebeno planirane ali neprihva\u0107ene nacrte akata ustavne prirode koji su bili izra\u0111eni izme\u0111u 1776. i 1849. Cijeli projekt, kao \u0161to se vidi, ome\u0111en je na jednoj strani dono\u0161enjem Deklaracije neovisnosti, odnosno prvih ustavnih dokumenata sjevernoameri\u010dkih kolonija (1776) te, na drugoj, okon\u010danjem dvogodi\u0161njih revolucionarnih previranja (1849) kao bitne razdjelnice u razvoju moderne ustavnosti.<\/p>\n

    U kontekstu cijeloga niza, u kojemu je zna\u010daj prikupljene gra\u0111e kao jasnoga pokazatelja iznimno uspje\u0161noga razvoja ideje ustavnosti vrlo pozitivno konotiran (danas se ustavi, s pravom isti\u010de uvodni\u010dar Dippel, op\u0107enito shva\u0107aju kao condicio sine qua non legitimnoga politi\u010dkoga poretka), zastupljenost hrvatske tematike va\u017ena je i kao prinos opovrgavanju u svijetu jo\u0161 uvijek prisutnoga shematskoga gledi\u0161ta kako su na srednjoeuropska pa i \u0161ira zbivanja 1848\u20131849. Hrvati utjecali isklju\u010divo kao uvjereni dinasti\u010dki \u201creakcionari\u201d, bore\u0107i se dakle protiv austrijskoga i ma\u0111arskoga \u201cliberalnoga\u201d pokreta iz nekih \u201ckonzervativnih\u201d ideolo\u0161kih pobuda, a ne \u2013 dobrim dijelom, ili \u010dak prete\u017eno \u2013  zbog sasvim pragmati\u010dkoga izbora saveznika u obrani prili\u010dno moderno shva\u0107ene vlastite nacije (i skop\u010danih pravno-politi\u010dkih na\u010dela) od susjednoga hegemona (u krajnjoj crti, podsjetiti je, unato\u010d neposrednom ishodu doti\u010dnih gibanja, kao i njegovom trajno \u201cnadustavnom\u201d polo\u017eaju, takva \u0107e pravno-politi\u010dka na\u010dela poslije u odre\u0111enoj mjeri uva\u017eavati i sam Franjo Josip I, naravno uz povremena \u201cpritezanja\u201d ili \u201cpopu\u0161tanja\u201d).      <\/p>\n

    Naime, glavninu sadr\u017eaja prikazanoga sveska \u010dine upravo hrvatski ustavni dokumenti 1848-1849, koje je \u2013 uz velik udio asistentica Mirele Kre\u0161i\u0107 i Dunje Pastovi\u0107 \u2013 priredio Dalibor \u010cepulo, redoviti profesor Pravnoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Prema njegovoj napomeni, u obzir su uzeti prvenstveno akti Hrvatskoga dr\u017eavnoga sabora i njegovih odbora, koji su se odnosili na organizaciju vlasti i polo\u017eaj gra\u0111ana, a u znatnijoj su se mjeri zasnivali na na\u010delima koja se uobi\u010dajeno smatraju modernima (npr. nacionalna ideja, narodni jezik kao slu\u017ebeni, dioba vlasti, pravna jednakost, prava gra\u0111ana), tako\u0111er i bitniji politi\u010dki dokumenti programske prirode koji su sadr\u017eavali takve vrijednosti. Budu\u0107i da izvorni rukopisi mahom nisu sa\u010duvani, obuhva\u0107eni tekstovi prire\u0111eni su poglavito prema tiskanim ina\u010dicama saborskih zapisnika (usporedno na hrvatskom i \u2013 prema Pejakovi\u0107evom izdanju iz 1861. \u2013 njema\u010dkom jeziku, \u0161to je posebno bitno jer je kralj njih sankcionirao, ako se radilo o zakonima) te popra\u0107eni odgovaraju\u0107im kriti\u010dkim aparatom (bilje\u0161kama o eventualnim razlikama me\u0111u sa\u010duvanim ina\u010dicama istih dokumenata te najva\u017enijim obavijestima i literaturi o njihovu nastanku i sadr\u017eaju). Rije\u010d je, kronolo\u0161kim redom, o \u2013 na prvom mjestu navodim konstruirani, a u zagradi stvarni naziv \u2013 Peticiji prava nacionalnog pokreta u Trojednoj Kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji (Zaht\u0115vanja naroda), Uredbi bana Josipa Jela\u010di\u0107a o izboru zastupnika i sastavu Hrvatskog dr\u017eavnog sabora (Naredba o pozivanju i zastupanju…), Rezoluciji Hrvatskoga dr\u017eavnog sabora o uniji sa Srpskom Vojvodinom (\u010clanak VII.), Rezoluciji Hrvatskoga dr\u017eavnog sabora o na\u010delima odnosa prema Ugarskoj i Austriji (\u010clanak XI.), Rezoluciji Hrvatskoga dr\u017eavnog sabora o na\u010delima sporazumijevanja s Ugarskom (\u010clanak XX.), Zakonu Hrvatskoga dr\u017eavnog sabora o polo\u017eaju i ustroju Vojne krajine i pravima i obvezama kraji\u0161nika (\u010clanak XXVI. \u2013 Ustav kraji\u0161ki), Zakonu Hrvatskoga dr\u017eavnog sabora o ukidanju kmetstva i ure\u0111enju dotada\u0161njih kmetskih obveza (\u010clanak XXVII.), Zakonu Hrvatskoga dr\u017eavnog sabora o op\u0107oj poreznoj obvezi (\u010clanak XXIX.), Nacrtu i obrazlo\u017eenju zakona o \u017eupanijama odbora Hrvatskoga dr\u017eavnog sabora (Uredjenje \u017eupaniah), Nacrtu zakona odbora Hrvatskoga dr\u017eavnog sabora o dr\u017eavnom vije\u0107u (\u010clanak o ustrojenju d\u00e8r\u017eavnoga vie\u0107a), Nacrtu zakona odbora Hrvatskoga dr\u017eavnog sabora o odnosu Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije prema Austrijskoj Carevini (Osnove zakona o odno\u0161enju…) te, napokon, Nacrtu zakona odbora Hrvatskoga dr\u017eavnog sabora o osnovnim pitanjima vezanima uz Hrvatski sabor (\u010clanak o Saboru).<\/p>\n

    Nakon hrvatskih slijede slovenski ustavni dokumenti 1818-1849, tako\u0111er u redakciji Mirele Kre\u0161i\u0107 (Arno Marjan Mav\u010di\u010d, Ustavni sud Republike Slovenije, pridonio je odabirom, a Ilse Reiter, Zavod za pravnu i ustavnu povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du, prikupljanjem dijela tekstova). Temeljem istih na\u010dela (bilje\u0161ke o razlikama, popratne obavijesti i literatura…) u ovomu su dijelu \u2013 prete\u017eno usporedno na slovenskom i njema\u010dkom jeziku \u2013 tako\u0111er kronolo\u0161ki zastupljeni Stale\u0161ki ustav za Kranjsku (Carski patent od 29. kolovoza 1818…), Dodatak k peticiji be\u010dkoga dru\u0161tva \u00bbSlovenija\u00ab (Kaj bodemo Slov\u00e9nci Cesarja prosili?), Peticija Matije Majara Ziljskoga s Dodatkom (Iliria, odnosno Kaj Slovenci terjamo?), Slovenska peticija Janeza Bu\u010dara (Die Slovenische Petition), Program Ujedinjene Slovenije (Slovenski zbor v Be\u010du) te Zemaljski ustav za Kranjsku (Landesverfassung f\u00fcr das Herzogthum Krain).<\/p>\n

    Tre\u0107u cjelinu devetoga sveska \u010dine \u010de\u0161ki ustavni dokumenti 1848\u20131849. koje je priredio Milan Hlava\u010dka iz Zavoda za \u010de\u0161ku povijest Karlova sveu\u010dili\u0161ta u Pragu. Objavljeni prete\u017eno samo na njema\u010dkom jeziku, ovdje se mogu na\u0107i Prva i Druga pra\u0161ka peticija, Prvo i Drugo kabinetsko pismo za \u010ce\u0161ku (Kabinettschreiben des Kaisers Ferdinand I. an Freiherrn von Pillersdorf vom 23. 3. 1848, odnosno Allerh\u00f6chste Erlediger der zweiten Prager Petition vom 8. April 1848), Zemaljski ustav za \u010ce\u0161ku (Landesverfassung f\u00fcr das K\u00f6nigreich B\u00f6hmen), Zemaljski izborni red za \u010ce\u0161ku (Landtags-Wahlordnung  f\u00fcr das K\u00f6nigreich B\u00f6hmen), Nacrt ustava za Moravsku (Entwurf der Verfassung f\u00fcr das Markgrafthum M\u00e4hren), Zemaljski ustav za Moravsku (Landesverfassung f\u00fcr die Markgrafschaft M\u00e4hren), Zemaljski izborni red za Moravsku (Landtags-Wahlordnung f\u00fcr die Markgrafschaft M\u00e4hren), Nacrt ustava za \u0160lesku (Gesetzes-Vorschlag zur Provinzial-Verfassung Schlesiens), Zemaljski ustav za Gornju i Donju \u0160lesku (Landesverfassung f\u00fcr das Herzogthum Ober- und Nieder-Schlesien) te, naposljetku, Zemaljski izborni red za za Gornju i Donju \u0160lesku (Landtags-Wahlordnung f\u00fcr das Herzogthum Ober- und Nieder-Schlesien).<\/p>\n

    Osim spomenutim kriti\u010dkim aparatom, prikazani je deveti svezak opremljen i petojezi\u010dnim predmetnim kazalom, koje je dobro polazi\u0161te za komparativnu analizu pojedinih pravnih instituta i politi\u010dkih shva\u0107anja. Nasuprot tomu \u2013 vrijedi primijetiti \u2013 usporedno nastala \u010detverosve\u0161\u010dana zbirka dokumenata Hrvatski dr\u017eavni sabor 1848. (Zagreb 2001\u20132008., ur. Josip Kolanovi\u0107) opremljena je standardnim kazalima osoba i mjesta. Na neki na\u010din, u toj se, naime, \u010dinjenici ogleda i koncepcijska razlika izme\u0111u selektivnoga pristupa, usredoto\u010denoga na dokumente klju\u010dne po tretmanu modernih ustavnih na\u010dela, i onoga arhivarskoga, posve\u0107enoga \u0161to sveobuhvatnijoj obradi saborske djelatnosti kao takve (uklju\u010duju\u0107i i korespondenciju te raznu popratnu gra\u0111u). Drugim rije\u010dima, iako se u njima objavljeni dokumenti djelomice preklapaju, navedena izdanja uvelike su komplementarna, ovisno o tomu s kojim ciljem prilazimo gra\u0111i doti\u010dnoga razdoblja. Dapa\u010de, za razliku od svojega opse\u017enijega parnjaka, De Gruyterovo izdanje hrvatskih dokumenata \u2013 kako rekoh \u2013 osim doma\u0107ih sadr\u017ei i njema\u010dke, od kralja sankcionirane ina\u010dice zakonskih tekstova, odnosno u svoje vrijeme na njema\u010dki prevedene zakonske nacrte i programska o\u010ditovanja (s evidentiranim, po\u010desto i bitnim razlikama, ili barem neophodnim semanti\u010dkim poja\u0161njenjima), najposlije i na njema\u010dki prevedeni kontekstualni uvod s ostalim kriti\u010dkim aparatom, \u0161to ga u nekim dijelovima \u010dini informativno potpunijim, a u cjelini pristupa\u010dnijim inozemnom \u010ditatelju. Nadalje, nasuprot spisima u izdanju Hrvatski dr\u017eavni sabor, svi akti obra\u0111eni u nizu Constitutions of the World \u2013 rije\u010d je zasad o oko 1500 ustavnih dokumenata, odnosno 28 000 skeniranih stranica, koje \u010dine oko 90 % planiranoga korpusa \u2013 besplatno su dostupni na slu\u017ebenoj internetskoj adresi http:\/\/www.modern-constitutions.de<\/a> (cjeloviti tekst i odabrana literatura pregledivi su pak uz registraciju).<\/p>\n

    Recepcijski potencijal obra\u0111enih ustavnih dokumenata na taj se na\u010din, naravno,  uzdigao na donedavno nezamislivu razinu \u2013 umjesto mukotrpne potrage po knji\u017enicama i arhivima (u kojima, uostalom, tek rijetki znaju \u0161to treba tra\u017eiti), cijeli je korpus sada dostupan ne samo specijaliziranim znanstvenicima, nego i studentima te, posebice, zainteresiranim laicima u domovini i u inozemstvu. Za\u0161to posljednje toliko isti\u010dem? U svojem izlaganju krenut \u0107u od podnaslova cijeloga niza, koji glasi Sources on the Rise of Modern Constitutionalism. Posljednja se rije\u010d u nas, dakle, prevodi kao ustavnost ili ustavna vladavina, a zadnjih desetlje\u0107a udoma\u0107io se i sam internacionalizam konstitucionalizam. U naju\u017eem, ishodi\u0161nom smislu, u kojem se termin po\u010deo rabiti polovicom 19. st. (neki njegovi korijeni jo\u0161 su anti\u010dkoga podrijetla), radi se o shva\u0107anju kako je ustav, kao temeljni i najvi\u0161i pravni propis (ili vi\u0161e njih), osnova dr\u017eavnosti i racionalno ure\u0111ene dr\u017eave, svojevrsni zemljovid vlasti. Kao takav, on obvezuje, odnosno ograni\u010duje ili nala\u017ee djelatnost osoba na vlasti i tijela koja obna\u0161aju vlast \u2013 jednih prema drugima (dioba vlasti), ali i njih prema pojedincima (ljudska i gra\u0111anska prava). U 20. stolje\u0107u, a napose nakon 1945. godine, pojam konstitucionalizma pro\u0161iren je nizom slo\u017eenih pravno-politi\u010dkih sastavnica, koje redovito uklju\u010duju doktrinu narodnoga suvereniteta oli\u010denu u op\u0107em bira\u010dkom pravu, pravnu vezanost uprave i neovisnost sudstva (uklju\u010duju\u0107i ustavno i upravno sudovanje), a nerijetko i cijeli dodatni registar socijalnih, gospodarskih, kulturnih, ekolo\u0161kih i drugih prava \u010dovjeka i gra\u0111anina.<\/p>\n

    Naravno, potpuno suglasje pravnih i politolo\u0161kih strukovnjaka ne postoji ni o pojedinim sastavnicama, niti o krovnom pojmu konstitucionalizma, isto kao \u0161to se niti dru\u0161tveni, gospodarski i intelektualni povjesni\u010dari, primjerice, ne mogu potpuno sporazumjeti o zna\u010denju modernizacije ili generi\u010dkoga fa\u0161izma \u2013 uostalom, \u017eivimo u promjenjivom svijetu, u kojem eventualni ju\u010dera\u0161nji konsenzus svaki dan mo\u017ee pasti pred nekim od izazova sutra\u0161njice. Kako bilo, \u010dak i ako bez ikakve ograde prihvatimo da je suvremena demokracija ozbiljno ugro\u017eena sve manjom participacijom gra\u0111ana, nacionalna dr\u017eava procesima pod skupnom egidom globalizacije, a pretpostavljena ljudska priroda pak sve drasti\u010dnijim tehni\u010dko-medicinskim zahvatima, konstitucionalizam kao temeljni okvir za svaku smislenu raspravu ne mo\u017ee se izbje\u0107i, barem ako u potpunom o\u010dajanju nismo spremni poku\u0161ati s anarhizmom, ja\u010danje kojega je \u2013 na \u017ealost \u2013 sve zamjetnije.<\/p>\n

    Drugim rije\u010dima, za razumijevanje i otklanjanje raznolikih opasnosti \u0161to prijete suvremenom konstitucionalizmu, te\u0161ko je na\u0107i bolji uvod od upoznavanja s njegovim juna\u010dkim dobom. Naime, kao \u0161to obra\u0111eni ustavni dokumenti nisu mrtvi, u sebe zatvoreni skupovi vi\u0161e ili manje obvezuju\u0107ih normi, nego deskriptivno-preskriptivne jezi\u010dne (zna\u010denjske) tvorevine neraskidivo povezane s tada\u0161njim dru\u0161tvenim, idejnim i politi\u010dkim okru\u017eenjem, kojega se uzro\u010dno-posljedi\u010dni utjecaj na razne na\u010dine prote\u017ee do na\u0161ih dana, tako je i za njihovo \u0161to potpunije razumijevanje potrebno posegnuti ne samo za pravnopovijesnom, nego i za pozitivnopravnim strukama (poglavito ustavnim i upravnim pravom), naravno i za historiografskim, politolo\u0161kim te filozofskim pristupima razli\u010ditih predznaka. Da na to valja stalno podsje\u0107ati, vjerujem, govori uvijek iznova i \u010du\u0111enje s kojim \u010dak i pojedini du\u017enosnici i \u201cmladih\u201d i \u201cstarih\u201d demokracija primaju neuspjeh tolikih suvremenih poku\u0161aja da se kakav-takav konstitucionalizam usprkos nesklonim mu dominantnim obrascima pravne i politi\u010dke kulture u pojedinim zemljama implementira kao zbiljska, \u017eiva praksa a ne samo skup papirnatih proklamacija.<\/p>\n

    Kada govorimo o du\u017enosnicima, na mjestu je zna\u010di dodatni popularizacijski napor \u2013 upravo prema takvim, a i ostalim ve\u0107im ili manjim laicima o kojima upravo zbog spomenute doktrine narodnoga suvereniteta toliko toga ovisi (doma\u0107i mediji nerijetko ih i prete\u017eno neprikladno apostrofiraju kao neki totalitet ponajprije ekonomski racionalnih poreznih obveznika). U svakom slu\u010daju, zbog svoje internetske objave u okviru cijeloga niza, predmetno je djelo ostvarilo bitan iskorak i na toj razini.<\/p>\n

    U svemu, hrvatskim prire\u0111iva\u010dima valja odati priznanje ne samo za temeljito obavljen posao na ispunjenju preduvjeta za sustavni pristup povijesti ustavnosti i s njom povezanih na\u010dela u na\u0161oj zemlji, nego i za uspje\u0161no ostvarenu \u2013 ina\u010de tako rijetku \u2013 me\u0111unarodnu suradnju, u kojoj napose krajnji nakladni\u010dki plasman ima zna\u010dajke pravoga proboja.
<\/font><\/div>\n


<\/font><\/p>\n

Filip Hamer\u0161ak<\/span>, Pravni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu
<\/font><\/div>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1942","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":1942,"position":0},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":1942,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1942,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":1942,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":1942,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":1942,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1942","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1942"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1942\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1942"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1942"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1942"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}