<\/p>\n
Knjiga donosi gra\u0111u vrlo vrijednu za istra\u017eivanje povijesti druge polovice 20. stolje\u0107a, posebno 50-ih i 60-ih godina. U njoj su pisma i crte\u017ei poznatog hrvatskog arheologa i sveu\u010dili\u0161nog profesora Stojana Dimitrijevi\u0107a supruzi Miri Kolar iz razdoblja 1955.-1964. Svojim pismima, koja je pisao u povremenim razdobljima razdvojenosti od supruge, i crte\u017eima, kojima je popratio ve\u0107inu pisama, Dimitrijevi\u0107 je ostavio vrijedno svjedo\u010danstvo o vremenu i prostoru u kojem je \u017eivio i stvarao. Knjigu je priredila poznata hrvatska povjesni\u010darka i sveu\u010dili\u0161na profesorica u mirovini Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107, njegova nekada\u0161nja supruga (1954.-1966.) kojoj su pisma i bila upu\u0107ena, te njezina k\u0107i Elizabeta Wagner. Mira Kolar pisma je popratila bilje\u0161kama bez kojih bi brojni navodi i podaci iz pisama ostali nejasni, a Elizabeta Wagner je prepisala tekst, kompletirala bilje\u0161ke i priredila ilustracije.<\/p>\n
Stojan Dimitrijevi\u0107 ro\u0111en je 1928. u Horgo\u0161-Kamara\u0161u pokraj Sente (Vojvodina), a umro u Zagrebu 1981., u dobi od samo 53 godine. Nakon o\u010deve smrti s majkom je preselio u njezine rodne Vinkovce, gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu i maturirao 1947. kao jedan od najboljih u generaciji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je studij arheologije i povijest umjetnosti, a kasnije prelazi na jednopredmetnu arheologiju \u2013 taj je studij i diplomirao 1952. Dvije godine kasnije postao je asistent na Filozofskom fakultetu. Doktorirao je 1960., u zvanje docenta izabran je 1961., izvanrednog profesora 1968., a redovnog profesora 1975. Unato\u010d preranoj smrti, Dimitrijevi\u0107 je ostavio dubok trag u hrvatskoj arheologiji, a najvi\u0161e \u0107e ostati zapam\u0107en po definiranju prapovijesnih kultura u Hrvatskoj (lasinjske, sopotske i vinkova\u010dke).<\/p>\n
Predgovor knjizi napisala je Mira Kolar i u njemu donosi najzna\u010dajnije podatke i iz Dimitrijevi\u0107eve biografije, obja\u0161njava kontekst u kojem su pisma nastajala, ali i izra\u017eava svoju motivaciju za objavljivanje ovog djela. Njezin osnovni motiv jest sprije\u010diti nestanak Stojana Dimitrijevi\u0107a iz povijesnog sje\u0107anja. Isti\u010de da je on bio \u201cotac slavonskog neolita\u201c (str. VII) i smatra da za razdoblje od 1954. do 1966. godine, u kojem se \u2013 prema njezinim rije\u010dima \u2013 definitivno formirao i kao znanstvenik i kao \u010dovjek, nema boljeg poznavatelja od nje, koja mu je u tom razdoblju bila supruga. Smatra da se o Dimitrijevi\u0107u mo\u017ee razmi\u0161ljati ne samo kao o arheologu, nego i kao o velikom filmofilu i filmskom kriti\u010daru, umjetni\u010dkom fotografu, numizmati\u010daru, crta\u010du, skuplja\u010du po\u0161tanskih maraka, odnosno kao o \u010dovjeku \u0161irokih interesa i brojnih kreativnih hobija. <\/p>\n
U predgovoru saznajemo mno\u0161tvo podataka o Dimitrijevi\u0107u kao osobi, njegove interese, obiteljsko porijeklo i veze (ujak mu je bio poznati kipar Vanja Radau\u0161). Zanimljiv je podatak vezan za njegov stil odijevanja \u2013 obla\u010dio se neuobi\u010dajeno za tada\u0161nje vrijeme, nosio je uvijek leptir-ma\u0161ne koje se u socijalizmu nisu nosile jer su bile simbol snobizma, bur\u017eujske dekadencije i gra\u0111anske pro\u0161losti. Brojni su podaci i o studiju arheologije za koji saznajemo da je u po\u010detku bio malen i nerazvijen te uglavnom \u201epripadao\u201c Dalmatincima. Mira Kolar navodi da je Vanja Radau\u0161 (koji je u\u017eivao velik ugled kod nove vlasti) intervenirao kod Grge Novaka da za asistenta na studiju arheologije uzme Dimitrijevi\u0107a, \u0161to je Novak nerado i u\u010dinio. Ona navodi i imena brojnih intelektualaca, Dimitrijevi\u0107evih prijatelja s kojima se \u010desto dru\u017eio (\u017deljko Bujas, Vanja Drach, Milan Kangrga, Ivo Petriciolli i dr.). Zanimljiva je i ljubavna pri\u010da bra\u010dnog para Dimitrijevi\u0107-Kolar. Sudbonosan je bio znanstveni izlet u Gr\u010dku 1954. kad su se zaljubili te iste godine i vjen\u010dali. Taj brak je bio sretan, ali i ispunjen brojnim radnim, stambenim, a nadasve materijalnim problemima (za \u010ditavog braka nisu imali ni usisava\u010d, ni stroj za pranje rublja jer se sav raspolo\u017eivi novac tro\u0161io na kino, kazali\u0161te, fotografski papir, \u010dasopise, novine i sl.). <\/p>\n
Mira Kolar dosta pi\u0161e i o sebi, pa tako saznajemo da je dvije godine nakon zavr\u0161etka studija (1958.) neuspje\u0161no tra\u017eila posao, da je bila uglavnom doma\u0107ica. Otvoreno pi\u0161e da ju Duje Rendi\u0107-Mio\u010devi\u0107 nije simpatizirao i da joj nije htio dati mjesto na studiju arheologije na Filozofskom fakultetu. Ona otvoreno priznaje da puno duguje Stojanu Dimitrijevi\u0107u, te da je ova knjiga njen poku\u0161aj da ga spasi od zaborava i da ga prika\u017ee ne samo kao arheologa, nego i kao \u010dovjeka, sina, mu\u017ea, oca i umjetnika. Ona progovara i o nacionalnom pitanju i navodi da se s Dimitrijevi\u0107em nikad nije sukobila na nacionalnoj osnovi, ali nagla\u0161ava da su me\u0111u njima ipak postojale duboke razlike u shva\u0107anjima \u017eivota i da to ne treba negirati. \u201eIako ga je odgojila majka katolkinja, Stojan je sebe izgradio kao liberalnog Srbina, koji je inzistirao na odre\u0111enom pravopisu, ali nikada nije bio prema meni, katolkinji isklju\u010div. (\u2026) Stojanova otvorenost svijetu nadvladala je njegovu u\u017eu pripadnost i mislim da je bio gra\u0111anin svijeta.\u201c (str. XXVI-XXVII). Ona dr\u017ei da Dimitrijevi\u0107 nikada nije bio diplomat i da mu je to ote\u017eavalo \u017eivot u sredini koja nije imala razumijevanja za njegov \u017eivotni stil i njegove hobije. Prema njenu mi\u0161ljenju, Dimitrijevi\u0107 nije bio zlonamjeran, ali je bio jako ironi\u010dan i o sebi imao visoko mi\u0161ljenje. Mislio je da je pametniji od drugih, pa je bila u dvojbi da li da objavi ova pisma jer je u njima previ\u0161e subjektivnih razmi\u0161ljanja, otvorenosti, stvarne slike o doga\u0111ajima i ljudima iz toga vremena. Mira Kolar napominje da ih s velikom bojazni objavljuje, pritom se prisje\u0107aju\u0107i kako se Dragojla Jarnevi\u0107 ogradila od svog dnevnika i svoje pro\u0161losti tra\u017ee\u0107i da se dnevnik ne objavi mnogo godina poslije njezine smrti. Za objavu se ipak odlu\u010dila jer smatra da javnost treba upoznati Stojana Dimitrijevi\u0107a i kao obi\u010dnog, ali svestranog \u010dovjeka \u0161iroke kulture, koji je i u socijalisti\u010dkim uvjetima uspio pro\u017eivjeti izvanredno buran znanstveni i emocionalni \u017eivot. Svoj predgovor zavr\u0161ila je svojevrsnim apelom: \u201eAko mene ne vrije\u0111aju [pisma], molim i one koji se eventualno budu osjetili pogo\u0111enima da mi oproste.\u201c (str. XXVIII).<\/p>\n
Prvo od predstavljenih Dimitrijevi\u0107evih pisama naslovljeno je \u201ePrilog prou\u010davanju \u017eivotnog standarda u Slavoniji i Sriemu s posebnim osvrtom na pribosutsko podru\u010dje\u201c (str. 1-20). Taj tekst Dimitrijevi\u0107 je kao pismo poslao svojoj supruzi Miri 1960. godine. Iako je po kronolo\u0161kom kriteriju ovo pismo trebalo staviti negdje u sredinu knjige, Mira Kolar stavila ga je na po\u010detak jer smatra da se iz njegovog sadr\u017eaja razaznaje kontekst u kojem se odvijala ve\u0107ina doga\u0111aja iz ostalih pisama, ali istodobno i shva\u0107a u kakvim je kulturolo\u0161kim i mentalnim okvirima djelovao Dimitrijevi\u0107. Iako naslov sugerira da se radi o \u201ehladnom\u201c znanstvenom tekstu, rije\u010d je o ironi\u010dnom prikazu povijesti Slavonije i Srijema, od prapovijesti, preko Rima, srednjega vijeka, turskog, austrijskog, austro-ugarskog razdoblja, pa do Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske i kona\u010dno socijalisti\u010dke Jugoslavije. Svako od tih povijesnih razdoblja popra\u0107eno je i satiri\u010dnim crte\u017eom. Iz ovog nadasve duhovitog teksta ve\u0107 se dade nazrijeti da se radi o intelektualcu britka jezika i pera s vrlo velikim smislom za analizu i sintezu.<\/p>\n
\u201ePisma iz 1955. i 1956. godine\u201c (str. 21-46) najstarija su ovdje predstavljena pisma i prikazuju mladog, energi\u010dnog, povremeno i zaljubljenog Dimitrijevi\u0107a. Mno\u0161tvo je emotivnih, intimnih, a povremeno i erotskih misli. Tako prvo pismo po\u010dinje s: \u201eDrago moje, malo, balavo Bamby\u201c \u0161to je bio nadimak kojim je Dimitrijevi\u0107 od milja zvao suprugu Miru Kolar (ona je njega zvala Jeeppy). U pismima ima mnogo komentara i razmi\u0161ljanja o zaposlenicima Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pa tako \u010dujemo da je \u201eKlai\u0107ka pobenavila\u201c (str. 23), da je u komisiji bio \u201epedantni \u0160idak\u201c (str. 23), a Mira Kolar u jednoj od bilje\u0161ki navodi da je Grga Novak studentima \u201evrlo malo davao, a mnogo tra\u017eio\u201c (str. 43, bilj. 11). \u201ePisma iz vojne rezerve 1957. godine\u201c (str. 47-56) sa\u017eimaju Dimitrijevi\u0107eve dojmove iz ljeta 1957. kad se odazvao pozivu za vojnu vje\u017ebu u Sloveniji. Tu se na\u0161ao izdvojen u posebnim okolnostima kojima se morao prilagoditi. Nakon vojnih vje\u017ebi u drugoj polovici 1957. boravio je u Vinkovcima, a supruga u Zagrebu pa su iz te razdvojenosti nastala \u201ePisma iz Vinkovaca od rujna do prosinca 1957. godine\u201c (str. 57-73). U ovim, kao i u drugim pismima dosta pi\u0161e o raznim svakodnevnim stvarima: stambenim pitanjima, higijeni, spavanju, pecanju, lovu, a ponajvi\u0161e o hrani, posebno o pili\u0107ima, te se stje\u010de dojam kao da je stalno bio gladan. Razdvojeni su bili i po\u010detkom 1958. kada su nastala \u201ePisma iz Zagreba u Vinkovce u sije\u010dnju i velja\u010di 1958. godine\u201c (str. 75-94). U njima je posebno mnogo pisao o stru\u010dnim stvarima iz podru\u010dja arheologije, ali i o filmovima, stripovima, \u010dasopisima itd. Iz ovih, kao i iz ve\u0107ine drugih pisama, mo\u017ee se i\u0161\u010ditati koliko je truda Dimitrijevi\u0107 ulagao u svoje samoobrazovanje jer se njegovi interesi nisu ograni\u010davali samo na arheolo\u0161ku struku. Taj znanstvenik strastveno se zanimao i za numizmatiku, kinematografiju i fotografiju (najvi\u0161e je fotografirao \u017eenske aktove). Sli\u010dno donose i \u201ePisma iz Vinkovaca od prolje\u0107a do jeseni 1959. godine\u201c (str. 95-132). U bilje\u0161kama Mira Kolar ne\u0161to vi\u0161e pi\u0161e o svom \u017eivotu nakon ste\u010dene diplome. Saznajemo kako nije mogla dobiti zaposlenje u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu jer je tada\u0161nji direktor Bernard Stulli nije htio zaposliti po\u0161to nije bila \u010dlan Saveza komunista. Tako\u0111er, ova pisma slikovito ocrtavaju vinkova\u010dku dru\u0161tvenu scenu. \u201ePisma iz jeseni 1959. i iz 1960. godine\u201c (str. 133-148) izme\u0111u ostalog donose informacije o iskapanjima u Danilu kod \u0160ibenika, a zanimljive su i opservacije o Mati Sui\u0107u, Dimitrijevi\u0107evu \u0161efu koji je \u201eugodan i duhovit\u201c (str. 134). <\/p>\n
Zbog poslovnih obaveza opet su bili razdvojeni 1961. godine. Ona je u Zagrebu spremala stru\u010dni ispit, on joj je pisao iz Vinkovaca, a pisma su predstavljena u poglavlju \u201eCronica vincovciensis<\/i> \u2013 pisma iz 1961. godine\u201c (str. 149-166). Obavijesti o arheologiji je sve manje, a prevladavaju filmski i tra\u010derski sadr\u017eaji \u0161to je pokazatelj da je do\u0161lo do nove faze u njihovim odnosima jer ih skupa po\u010dinju dr\u017eati sve vi\u0161e samo obiteljski motivi. Obiteljska tematika prevladava i u pismima iz 1962. kad im se rodila k\u0107er Bojana \u0161to je izdvojeno u posebnom poglavlju \u201ePisma iz 1962. i ro\u0111enje k\u0107eri Bojane\u201c (str. 167-180). <\/p>\n
Po mom osobnom mi\u0161ljenju, najzanimljivija su \u201eStojanova pisma iz Njema\u010dke (od studenog 1962. do srpnja 1963)\u201c (str. 181-236), koja pokazuju kako je izgledao \u017eivot jednog stipendista Humbldtove fondacije 1962.\/63. u Heidelbergu. Mira Kolar izra\u017eava \u017ealjenje \u0161to nije po\u0161la s njim kao \u0161to su i\u0161le druge \u017eene za svojim mu\u017eevima, ali tu odluku opravdava \u010dinjenicom da je bila mlada majka i da se bojala ostaviti posao u Zagrebu. Dimitrijevi\u0107 ovim svojim pismima daje zanimljive opservacije o Njema\u010dkoj, uspore\u0111uje je s Jugoslavijom i svjedo\u010di o brojnim kulturnim razlikama, posebno u svakodnevnom \u017eivotu (o hranidbenim navikama, cijenama, ljepoti \u017eena, putovanju bez viza, no\u0107nom \u017eivotu, odijevanju, itd.). Iz tih pisama zamjetna je i pozitivna promjena Dimitrijevi\u0107eva materijalnog statusa i \u017eivotnog standarda. Dimitrijevi\u0107eva razmi\u0161ljanja i usporedbe kapitalisti\u010dkog sa socijalisti\u010dkim sustavom slikovito pokazuju da su tada\u0161nji jugoslavenski intelektualci znali itekako kriti\u010dki promi\u0161ljati dru\u0161tvo u kojem su \u017eivjeli pa sam dojma da bi za neke svoje opservacije, da su kojim slu\u010dajem izi\u0161le u javnosti, imao nemalih problema s predstavnicima \u201epravovjerne\u201c politi\u010dke ideologije. \u201ePisma iz Vinkovaca u Zagreb 1963. i 1964. godine\u201c (str. 237-251) ve\u0107 najavljuju promjenu u bra\u010dnim odnosima. Pisma postaju sve kra\u0107a, ali i sve manje intimna. Sve ve\u0107e profesionalno udaljavanje i razli\u010dit stil \u017eivota koje su njihova zvanja sa sobom nosila (npr. njegovo relativno slobodno, a njeno striktno radno vrijeme) uz jo\u0161 neke druge okolnosti doveli su i do rastave braka.<\/p>\n
Na kraju knjige uvr\u0161ten je \u201eMali leksikon\u201c (str. 253-275) s mno\u0161tvom natuknica o osobama koje je Dimitrijevi\u0107 spominjao u pismima. Mira Kolar je ovaj leksikon u velikoj mjeri napravila u memoarskom obliku jer uz osnovne informacije o osobama donosi vi\u0161e svojih razmi\u0161ljanja i ocjena predstavljenih osoba.<\/p>\n
Ova knjiga zasigurno \u0107e pobuditi interes razli\u010ditih \u010ditala\u010dkih skupina. Arheolozi \u0107e ova pisma pro\u010ditati s velikim zanimanjem jer se radi o jednom od najzna\u010dajnijih hrvatskih arheologa druge polovice 20. stolje\u0107a. Pisma \u0107e jo\u0161 zanimljivija biti povjesni\u010darima, prvenstveno onima koji istra\u017euju 50-e i 60-e godine 20. stolje\u0107a jer u njima ima pregr\u0161t materijala o vremenu o kojem se u Hrvatskoj dosad nije previ\u0161e pisalo. Knjiga sadr\u017ei mno\u0161tvo podataka iz arheolo\u0161ke struke, reminiscencija na svijet povjesni\u010dara Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sje\u0107anja na \u017eivot u lokalnoj zajednici (Vinkovci), a prati povijest jedne obitelji sastavljene od slavonsko-srpskog (Dimitrijevi\u0107) i podravsko-hrvatskog dijela (Kolar). <\/p>\n
Zaklju\u010dno bih istaknuo da pisma Stojana Dimitrijevi\u0107a treba promatrati kao svjedo\u010danstvo jednog intelektualca, kozmopolita, koji je u postoje\u0107oj socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji nastojao izbje\u0107i ograni\u010denja \u0161to ih je nametala tada\u0161nja socijalisti\u010dka praksa i dru\u0161tveni okvir. Ona su slikovito svjedo\u010danstvo o sazrijevanju jednog \u010dovjeka, intelektualca i znanstvenika. Iz njih izvire nezadovoljstvo postoje\u0107im dru\u0161tvenim stanjem, ali ne na razini buntovnosti, ve\u0107 kriti\u010dnosti na osnovu duboke analize. Iako je odbijao svako uklju\u010divanje u politiku, uo\u010davao je sve probleme i gre\u0161ke koje su \u010dinjene u kulturi, prosvjeti i jugoslavenskom dru\u0161tvu op\u0107enito, pa je u privatnoj korespondenciji sa svojom suprugom sve analizirao s nadasve duhovitim sarkazmom. Pisma su sjajan izvor za povjesni\u010dare razli\u010ditih istra\u017eiva\u010dkih interesa, pa \u0107e tako u njihovu i\u0161\u010ditavanju svoj interes na\u0107i i autori koji se bave intelektualnom povije\u0161\u0107u, povije\u0161\u0107u mentaliteta, povije\u0161\u0107u svakodnevice, povije\u0161\u0107u obitelji, pa i povije\u0161\u0107u filma. Promatraju\u0107i je u cjelini knjiga je izuzetno zanimljiva, \u010dita se u dahu, a Miri Kolar zaista treba odati priznanje \u0161to je \u201erazodjenula\u201c svoju obiteljsku povijest i \u0161to je dopustila da provirimo u stvarni i intimni svijet jednog intelektualca druge polovice 20. stolje\u0107a.<\/p>\n
Josip Mihaljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1941","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":1941,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":1941,"position":1},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":1941,"position":2},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":1941,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":1941,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":1941,"position":5},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1941","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1941"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1941\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1941"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1941"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1941"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}