{"id":1939,"date":"2010-11-25T23:00:05","date_gmt":"2010-11-25T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1939"},"modified":"2010-11-25T23:00:05","modified_gmt":"2010-11-25T23:00:05","slug":"ida-ograjsek-gorenjak-marina-vujnovic-forging-the-bubikopf-nation-journalism-gender-and-modernity-in-interwar-yugoslavia-peter-lang-publishing-inc-new-york-2009-229-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1939","title":{"rendered":"Ida Ograj\u0161ek Gorenjak &#8211; Marina Vujnovic, Forging the Bubikopf Nation. Journalism, Gender, and Modernity in Interwar Yugoslavia, Peter Lang Publishing Inc., New York 2009, 229 str."},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\">\u00abBubikopf\u00bb je kratka \u017eenska frizura. Modni detalj koji je u me\u0111uratnom razdoblju osvojio zapadni modni svijet, izazvao brojne dru\u0161tvene polemike i nametnuo se kao simbol modernog dru\u0161tva. Revolucionarno \u0161i\u0161anje duge kose, vi\u0161estoljetnog simbola \u017eenstvenosti, zorno je prikazivalo radikalni rez kojim je novo vrijeme dokidalo tradicionalni na\u010din \u017eivota. Na krilima logike kapitalisti\u010dkog gospodarstva, liberalnog tr\u017ei\u0161ta, razvoja lake industrije i za\u010detaka globalne ekonomije stvarala se \u00abbubikopf nacija\u00bb, zajednica modernog, kapitalisti\u010dkog, potro\u0161a\u010dkog, globalnog svijeta koji nadilazi ograni\u010denja nacionalnih partikularizmima. Veliki doprinos \u0161irenju potro\u0161a\u010dkog mentaliteta i univerzalnog stila \u017eivota dali su mediji, koji postaju sve prisutniji kulturni, ekonomski i dru\u0161tveni \u010dimbenik. <\/p><\/div>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"line-height: normal; text-align: justify;\">Marina Vujnovi\u0107 zanima se za specifi\u010dnosti i univerzalnosti razvoja potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva u Kraljevini Jugoslaviji. Temelj njezinog istra\u017eivanja je <i style=\"\">\u017denski list<\/i>, popularni zagreba\u010dki \u017eenski magazin koji se pod uredni\u0161tvom Marije Juri\u0107 Zagorke uspio odr\u017eati na tr\u017ei\u0161tu od 1925.-1939. godine. Nakon toga je pod promijenjenim imenom i znatno konzervativnijom orijentacijom nastavio izlaziti jo\u0161 pet godina. Marina Vujnovi\u0107 polazi od pretpostavke da se kulturni produkti nalaze u dinami\u010dnom me\u0111uodnosu s ekonomskim i politi\u010dkim \u010dimbenicima, pri \u010demu se utjecaji vr\u0161e u oba smjera. Stoga autorica analizira globalne i specifi\u010dno hrvatske ekonomske i politi\u010dke faktore koji su utjecali na osnivanje lista, njegove razvojne faze, promjene u stajali\u0161tima i kona\u010dno ukidanje. No, zanima je i utjecaj koji je list imao na svakodnevni \u017eivot, obi\u010daje, potrebe i shva\u0107anje \u017eena i time posredno utjecao na razvoj gospodarstva i \u0161irenje politi\u010dkih ideja. Odgovore je potra\u017eila na stranicama <i style=\"\">\u017denskog lista<\/i> te u arhivskoj gra\u0111i: vladinim uredbama, policijskim i sudbenim izvje\u0161tajima, osobnim ostav\u0161tinama, pismima, autobiografijama Marije Juri\u0107 Zagorke i posebno vrijednom otkri\u0107u neobjavljenih pisama \u010ditateljica urednici lista. Zaklju\u010dke je iznijela u \u010detiri poglavlja: 1. <i style=\"\">Interwar Yugolsavia, Gender, and History of Women\u00b4s Magazines,<\/i> 2.<i style=\"\"> The Becoming of Zagorka: Life, Works, and Heritage, <\/i>3. <i style=\"\">A Feminist Political-Economic Analysis of \u00ab\u017denski list\u00bb: From its Rise to the Transformation and Demise, <\/i>4.<i style=\"\"> \u00ab\u017denski list\u00bb: The Making and Re-making oft he Alternative Public Sphere<\/i>.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"line-height: normal; text-align: justify;\">U prvom poglavlju Marina Vujnovi\u0107 <i style=\"\">\u017denski list<\/i> smje\u0161ta u kontekst politi\u010dke i ekonomske situacije u Kraljevini Srba, Hrvata u Slovenaca, razvoja doma\u0107eg \u017eenskog pokreta i povijesti hrvatskog novinarstva. Zaklju\u010duje da je Kraljevina bila nova dr\u017eavna tvorevina koju je karakteriziralo socijalno homogeno, ali etni\u010dki vrlo diferencirano dru\u0161tvo. Nacionalizam, ekonomska nerazvijenost, veliki utjecaj \u017didova na gospodarstvo, uspon Hrvatske selja\u010dke stranke i razvoj potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva glavne su odrednice me\u0111uratnih politi\u010dkih prilika u Hrvatskoj koje su u kona\u010dnici bitno utjecale na nastanak i razvoj <i style=\"\">\u017denskog lista<\/i>. \u017denska scena bila je optere\u0107ena problemima koje je nametao novi i neure\u0111eni dr\u017eavni okvir. Poseban problem predstavljali su me\u0111unacionalni odnosi, neujedna\u010deno zakonodavstvo, ograni\u010deno profesionalno napredovanje i \u010dinjenica da je Jugoslavija bila jedna od rijetkih zemalja u regiji koje \u017eenama nisu dozvolile nikakvo izborno pravo tijekom \u010ditavog me\u0111uratnog razdoblja. Ipak, \u017eenske nacionalne, gra\u0111anske i feministi\u010dke organizacije tra\u017eile su zajedni\u010dki jezik u borbi protiv patrijarhalnog pristupa te sklapale brojne saveze. U nakladni\u010dkoj industriji prevladavao je strani kapital, a predvodio ih je njema\u010dki nakladni\u010dki div: Hous of Ullstein<i style=\"\">.<\/i> Ipak, i doma\u0107i kapital bilje\u017ei znakove uspona pri \u010demu se isti\u010du dvije izdava\u010dke ku\u0107e: Tipografija d.d. i Jugo\u0161tampa. Veliki poticaj razvoju novinarstva pru\u017eala je pojava demokratskog dru\u0161tva, demokratski zakon o \u0161tampi iz 1925. godine i \u010dinjenica da pra\u0107enje \u0161tampe postaje va\u017ean dio svakodnevnog \u017eivota gra\u0111anske klase. U tom procesu na tr\u017ei\u0161tu se javljaju i brojni naslovi \u017eenskih listova, ali su oni ve\u0107inom strukovno usmjereni, politi\u010dki izrazito obojani ili su na stranom, naj\u010de\u0161\u0107e njema\u010dkom jeziku. Zbog nekomercijalne strategije i neprepoznavanja ciljane publike ve\u0107ina doma\u0107ih \u017eenskih \u010dasopisa ne pre\u017eivljava dulje od dvije godine. Izuzetak \u010dine zagreba\u010dki populisti\u010dki <i style=\"\">\u017denski list <\/i>(1925.-1944.) i njegov beogradski pandan, elitisti\u010dka <i style=\"\">\u017dena i svet<\/i> (1925.-1941.) koji zbog popularnog sadr\u017eaja i prilagodbe potrebama potro\u0161a\u010dke ekonomije uspijevaju pridobiti \u010dak 60.000 pretplatnika i pretplatnica te opstaju gotovo \u010ditavo me\u0111uratno razdoblje.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"line-height: normal; text-align: justify;\">Smatraju\u0107i da se <i style=\"\">\u017denski list<\/i> razvijao pod sna\u017enim utjecajem li\u010dnosti i uvjerenja njegove urednice, Marina Vujnovi\u0107 drugo poglavlje knjige posve\u0107uje analizi \u017eivota i naslje\u0111a Marije Juri\u0107 Zagorke. Pri tome u Zagorkinim autobiografijama tra\u017ei odgovor na pitanja: kako je \u017eivot i rad Marije Juri\u0107 Zagorke pridonio emancipaciji \u017eena u medijima i novinarstvu, te u kojoj mjeri je Zagorka kao urednica utjecala na razvoj <i style=\"\">\u017denskog lista<\/i>? Zaklju\u010duje kako su glavne smjernice Marije Juri\u0107 Zagorke \u2013 socijalizam, nacionalizam i nekonvencionalni feminizam ostavile sna\u017ean biljeg na novine koje je ure\u0111ivala, a komercijalni uspjeh <i style=\"\">\u017denskog lista<\/i> velikim dijelom proizlazi iz uredni\u010dinog razumijevanja i prihva\u0107anja snage masovne kulture. Marija Juri\u0107 Zagorka prigrlila je alate potro\u0161a\u010dke ekonomije i poku\u0161ala ih iskoristiti u svrhu promocije vlastite koncepcije patriotizma, rodnih uloga i klasne solidarnosti. <\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"line-height: normal; text-align: justify;\">U tre\u0107em, najop\u0161irnijem poglavlju, Marina Vujnovi\u0107 prati pojavu, razvoj i propast <i style=\"\">\u017denskog lista<\/i>. Povod pokretanju novog lista bio je rodoljubni prkos Marije Juri\u0107 Zagorke. Naime, ona je odbila uredni\u010dko mjesto planirane hrvatske ina\u010dice \u010dasopisa za doma\u0107ice u izdanju njema\u010dke izdava\u010dke ku\u0107e Ullstein. Godinu dana kasnije Zagorka je u suradnji sa \u017eidovskim bra\u010dnim parom Schwartz, dioni\u010darima zagreba\u010dkog dioni\u010darskog dru\u0161tva Me\u0111unarodnog prometnog, novinskog i oglasnog zavoda, pokrenula autonomni hrvatski <i style=\"\">\u017denski list<\/i>. Ipak, novi list nije izbjegao utjecaj njema\u010dkog izdava\u010da. Neposredno prije izlaska prvog broja predstavnik Ullsteina ulazi u odbor Me\u0111unarodnog prometnog, novinskog i oglasnog zavoda, a sam magazin je preuzeo koncepciju i neke ideje sli\u010dnih njema\u010dkih \u010dasopisa. Rad <i style=\"\">\u017denskog lista<\/i> Marina Vujnovi\u0107 dijeli u nekoliko faza: \u00abzlatne godine\u00bb (1925.-1930.), \u00absilazne\u00bb godina (1930.-1935.) i godine politi\u010dkih promjena (1935.-1938.). Prvo razdoblje karakteriziralo je osvajanje tr\u017ei\u0161ta i definiranje ciljane publike. Koncepcijski je <i style=\"\">\u017denski list<\/i> bio magazin za doma\u0107ice i nudio je brojne sadr\u017eaje namijenjene ovom sloju \u017eena: savjete za ekonomi\u010dno vo\u0111enje ku\u0107anstva, modne ilustracije popra\u0107ene krojevima, upute za postizanje atraktivnog izgleda i neobavezne knji\u017eevne uratke. Zalagali su se za profesionalizaciju rada u ku\u0107i, ali su se zanimali i za polo\u017eaj i probleme zaposlenih profesionalki. Otvarali su rasprave o \u017eenskom polo\u017eaju u dru\u0161tvu, participaciji \u017eena u politi\u010dkom \u017eivotu i izazivali tradicionalne rodne obrasce. Nastojali su izgraditi dinami\u010dan odnos sa svojim \u010ditateljicama od kojih su zahtijevali redovito i odgovorno pla\u0107anje pretplate, ali i povratnu informaciju o potrebama i temama o kojima bi \u017eeljele diskutirati. \u010citateljice i \u010ditatelji su pozivani da sudjeluju u anketama, raspravama i korespondenciji lista i njihovi tekstovi predstavljali su zna\u010dajan dio sadr\u017eaja \u010dasopisa. Zalet <i style=\"\">\u017denskog lista<\/i> dokinuo je po\u010detak ekonomske krize i uvo\u0111enje diktature u Kraljevini Jugoslaviji nakon \u010dega se ukida liberalni zakon o \u0161tampi iz 1925. godine. Sljede\u0107e razdoblje obilje\u017eila je ekonomska kriza koja se odra\u017eavala kako u sadr\u017eaju lista tako i u financijskim te\u0161ko\u0107ama s kojima se sam <i style=\"\">\u017denski list<\/i> suo\u010dio. Modernost vi\u0161e nije bila isklju\u010divo pozitivan pojam, a \u010ditateljice se nastoje pripremiti za \u017eivot u modernom dru\u0161tvu u kojem su \u017eene suo\u010dene s vi\u0161estrukim ulogama. Protestira se protiv tendencije vra\u0107anja \u017eena u ku\u0107u u ime o\u010duvanja poslova za mu\u0161karce, po\u010dinje se idealizirati seoski \u017eivot kao izvori\u0161te narodne kulture, a vi\u0161e prostora dobivaju i crtice iz \u017eivota kraljevske obitelji. Veliki financijski udarac listu zadao je zakon o distribuciji stranih novina i \u010dasopisa iz 1933. godine nakon \u010dega dr\u017eava uspostavlja monopol nad izdavanjem novina. Desile su se i odre\u0111ene promjene u upravi lista. Zbog bolesti Ignjata Schwarza, njegova supruga Jozefina preuzima posao, a zna\u010dajno mjesto u listu zauzela je i novinarka Olga Baldi\u0107 koja ponekad mijenja Zagorku na uredni\u010dkoj poziciji. Tre\u0107e razdoblje je u znaku dolaska novinarke Side Ko\u0161uti\u0107 i njezine povjerenice Dragice Ivan\u010devi\u0107, koje su doprinijele sna\u017enom zaokretu lista u desno prema hrvatskom nacionalizmu, feministi\u010dkom konzervatizmu i velikom interesu za politi\u010dka zbivanja. Bra\u010dni par Schwartz gubi kontrolu, a 1938. godine list mijenja ime u <i style=\"\">Novi \u017eenski list<\/i> u \u010dijoj registraciji obitelj Schwartz vi\u0161e ne sudjeluje. Zagorka ostaje urednica jo\u0161 godinu dana, nakon \u010dega daje ostavku zbog velikog pritiska klerikalnih elemenata. Nakon Zagorkinog odlaska <i style=\"\">\u017denski list<\/i> u potpunosti napu\u0161ta liberalnu orijentaciju, a 1939. godine mijenja i ime u <i style=\"\">Hrvatski \u017eenski list<\/i>. Ovo je bio jedan od rijetkih \u010dasopisa koji su izlazili i za vrijeme Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, pri \u010demu je naravno veli\u010dao nacionalisti\u010dke, konzervativne i fa\u0161isti\u010dke ideje. Zadnji broj iza\u0161ao je 1944. godine. Marina Vujnovi\u0107 nagla\u0161ava kako je <i style=\"\">\u017denski list<\/i><span style=\"\">&nbsp; <\/span>sudjelovao u procesu formiranja globalnog, potro\u0161a\u010dkog, \u00abmodernog\u00bb svijeta, ali je njegov rad bio obilje\u017een i specifi\u010dnostima regije u kojoj je izlazio. On promi\u010de univerzalne vrijednosti novog liberalnog, demokratskog kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva, zala\u017ee se za odbacivanje starih rodnih obrasca i usprkos otporu prema germanskom kulturnom imperijalizmu prihva\u0107a njema\u010dki pojam \u00abbubikopf\u00bb kao simbol nove generacije. S druge strane, <i style=\"\">\u017denski list<\/i> se ne mo\u017ee orijentirati samo na gra\u0111ansko tr\u017ei\u0161te kao njegovi pandani u razvijenim zemljama, poku\u0161ava obraditi teme etniciteta i patriotizma, zapo\u010dinje borbu s jezi\u010dnim imperijalizmom, a multinacionalnost novog dr\u017eavnog okvira sprje\u010dava ga da promovira poziciju \u017eena-majka nacije kao \u0161to su to \u010dinili \u017eenski \u010dasopisi u Poljskoj ili \u010cehoslova\u010dkoj. Napokon, kroz gotovo dvadeset godina <i style=\"\">\u017denskog lista <\/i>mogu se pratiti politi\u010dke i ekonomske promjene hrvatskog dru\u0161tva. Dvojaka uloga <i style=\"\">\u017denskog lista<\/i> uzrokovala je brojne paradokse. Tako se <i style=\"\">\u017denski list <\/i>istovremeno bori protiv uvoza i dominacije stranih kulturnih produkata i idealizira i promovira ameri\u010dki na\u010din \u017eivota. U kona\u010dnici, stranice <i style=\"\">\u017denskog lista<\/i> govore nam o procesu formiranja potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva na hrvatski na\u010din.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"line-height: normal; text-align: justify;\">Posljednje poglavlje Marina Vujnovi\u0107 posve\u0107uje pitanju korelacije <i style=\"\">\u017denskog lista<\/i> i njezinog \u010ditateljstva. Zanima je tko je \u010ditao <i style=\"\">\u017denski list<\/i> i na koji na\u010din su ove novine utjecale na svakodnevnicu i poimanje hrvatskih \u017eena. Odgovore tra\u017ei u objavljenoj i neobjavljenoj korespondenciji lista te u objavljenim anketama i diskusijama u kojima su \u010ditatelji i \u010ditateljice sudjelovali. Nagla\u0161ava kako je dinami\u010dan odnos s \u010ditateljstvom odr\u017eavala Marija Juri\u0107 Zagorka, te se za vrijeme njezinog odsustva prepiska nije objavljivala ili je objavljena u znatno manjoj mjeri. Zagorka je ovaj zadatak shva\u0107ala vrlo ozbiljno i gotovo su sva prona\u0111ena neobjavljena pisma bila otvorena i imala su bilje\u0161ke na marginama. Marina Vujnovi\u0107 zaklju\u010duje kako su <i style=\"\">\u017denski list<\/i> \u010ditale i \u017eene i mu\u0161karci. Pri tome mu\u0161ki \u010ditatelji \u010dine dru\u0161tveno homogenu skupinu: oni su ve\u0107inom mla\u0111i, visokoobrazovani mu\u0161karci koji sami \u017eele sudjelovati u kreiranju novog dru\u0161tva, nadaju se da \u0107e suradnjom s listom zaraditi besplatne primjerke za svoje supruge, tra\u017ee modne savjete ili se osje\u0107aju ugro\u017eeni procesom modernizacije. Presjek \u017eenske \u010ditateljske publike je znatno vi\u0161e heterogen. \u010citateljice dolaze iz svih dobnih i klasnih skupina. Najaktivnije sura\u0111uju mlade profesionalke, ali javljaju se i ku\u0107anice, pismene seljanke i starije \u017eene. U po\u010detku je list pokrivao \u0161ire tr\u017ei\u0161te \u0161to svjedo\u010de pisma iz Bosne ili Makedonije, da bi se u kasnijim godinama krug utjecaja suzio na Zagreb i okolicu. \u010citateljice se obra\u0107aju Zagorki s povjerljivim pri\u010dama, molbama za pomo\u0107, savjetima i komentarima o sadr\u017eaju lista. Pri tome <i style=\"\">\u017denski list <\/i>nazivaju svojom \u00abBiblijom\u00bb, \u00abpartnerom\u00bb i \u00abdragim prijateljem\u00ab koji im pru\u017ea putokaz u snala\u017eenju u suvremenom dru\u0161tvu i vo\u0111enju modernog ku\u0107anstva. Uz to <i style=\"\">\u017denski list<\/i> pokre\u0107e niz provokativnih anketa u kojima \u010ditatelje i \u010ditateljice poziva da odgovore: koji im je idealni tip mu\u0161karca ili \u017eene, \u017eale li \u0161to su se udale, \u017eele li biti mu\u0161karci i smatraju li da \u017eene trebaju dobiti pravo glasa. Na taj na\u010din <i style=\"\">\u017denski list<\/i> otvara prostor za propitivanje postoje\u0107ih i kreiranje alternativnih dru\u0161tvenih obrazaca. Marina Vujnovi\u0107 zaklju\u010duje da je <i style=\"\">\u017denski list<\/i> imao va\u017enu ulogu u razumijevanju rodnih, etni\u010dkih, klasnih i ekonomskih diverziteta nove dr\u017eave, kao i u formiranju stava tada\u0161njih \u017eena prema Kraljevini, me\u0111uljudskim odnosima i ulozi \u017eena u procesu stvaranja jugoslavenske nacije.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"line-height: normal; text-align: justify;\">Ovo nije prvo istra\u017eivanje koje prepoznaje potencijal \u017eenske \u0161tampe kao bogatog izvora za povijest roda, svakodnevnice i kulturne povijesti Kraljevine Jugoslavije. No, ono \u0161to knjigu Marine Vujnovi\u0107 odvaja od ostalih sli\u010dnih radova je \u010dinjenica da <i style=\"\">\u017denski list<\/i> ne sagledava samo u kontekstu nacionalnih, feministi\u010dkih i politi\u010dkih procesa, ve\u0107 isti\u010de i njegovu ulogu u izgradnji potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva i zanima se za korelaciju izme\u0111u rastu\u0107eg, mladog kapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta i pojave popularne \u017eenske kulture. Na taj na\u010din \u00abForging the Bubikopf Nation\u00bb odgovara na pitanja \u017eenske povijesti, ali i pru\u017ea alternativni pogled na modernizacijske, kulturne, ekonomske i politi\u010dke procese hrvatskog me\u0111uratnog dru\u0161tva.<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">  <\/div>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"margin-bottom: 0.0001pt; line-height: normal; font-weight: bold; color: #CC0000; text-align: justify;\">Ida Ograj\u0161ek Gorenjak<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">\n<p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1939","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":1939,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":1939,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":1939,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":1939,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1939,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":1939,"position":5},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1939"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1939\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}