{"id":19380,"date":"2020-02-29T16:52:33","date_gmt":"2020-02-29T16:52:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19380"},"modified":"2020-12-21T21:19:50","modified_gmt":"2020-12-21T21:19:50","slug":"umro-akademik-dubravko-jelcic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19380","title":{"rendered":"Umro akademik Dubravko Jel\u010di\u0107"},"content":{"rendered":"<p>U petak 28. velja\u010de 2020. u Zagrebu je 90. godini \u017eivota umro <strong>akademik Dubravko Jel\u010di\u0107<\/strong>, istaknuti hrvatski knji\u017eevnik i knji\u017eevni povjesni\u010dar te nekada\u0161nji saborski zastupnik, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n<p>Rodio se 6. studenoga 1930. u Po\u017eegi. Zbog \u0161irenja antikomunisti\u010dih letaka komunisti\u010dki re\u017eim ga je 1945. kao maloljetnika osudio na 18 mjeseci zatvora te je kaznu slu\u017eio u Staroj Gradi\u0161ki. Gimnaziju je poha\u0111ao u Novoj Gradi\u0161ki, Po\u017eegi i Slavonskom Brodu gdje je 1951 maturirao.<\/p>\n<p>Diplomirao je 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1974. doktorirao disertacijom o Josipu Kosoru i autohtonosti ekpresionizma u hrvatskoj knji\u017eevnosti. Od 1956. do 1960. bio je srednjo\u0161kolski profesor i zatim dramaturg Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta u Osijeku, potom srednjo\u0161kolski profesor u Travniku, a od 1960. do 1993. asistent, vi\u0161i znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Institutu (kasnije Zavodu) za knji\u017eevnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za redovitog \u010dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za knji\u017eevnost, izabran je 1992., a od 1983. bio je \u010dlan suradnik. Od 1998. do 2003. bio je tajnik Razreda za knji\u017eevnost, a od 2004. do 2010. \u010dlan Predsjedni\u0161tva HAZU. Bio je i urednik Akademijinog \u010dasopisa <em>Forum<\/em>. Od 2010. do smrti bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetni\u010dki rad HAZU u Po\u017eegi.<\/p>\n<p>Akademik Dubravko Jel\u010di\u0107 bio je zastupnik HDZ-a u Zastupni\u010dkom domu Hrvatskog dr\u017eavnog sabora od 1995. do 1999. Od 1990. do 1992. bio je potpredsjednik Matice hrvatske.<\/p>\n<p>Kao knji\u017eevnik, znanstvenik, publicist, bibliograf i urednik, akademik Jel\u010di\u0107 objavio je nekoliko stotina znanstvenih, stru\u010dnih i literaranih radova, od kojih su ve\u0107ina skupljeni u tridesetak samostalnih knjiga. Najva\u017enija djela su mu <em>August \u0160enoa njim samim <\/em>(1966.), <em>Hrvatski narodni i knji\u017eevni preporod<\/em> (1978.), monografije o hrvatskih knji\u017eevnicima objavljene 1984.: <em>\u0160enoa, Kranj\u010devi\u0107, Mato\u0161<\/em>, <em>Preporod knji\u017eevnosti i knji\u017eevnost preporoda<\/em> (1993.), <em>Povijest hrvatske knji\u017eevnosti:<\/em> <em>tisu\u0107lje\u0107e od Ba\u0161\u010danske plo\u010de do postmoderne<\/em> (1997. i 2004.), <em>Hrvatski knji\u017eevni romantizam<\/em> (2002.), <em>100 krvavih godina: XX. stolje\u0107e u hrvatskoj povijesti: eseji, polemike, epigrami <\/em>(2004.) te <em>Hrvatska knji\u017eevnost i prava\u0161tvo<\/em> (2011). Objavio je i nekoliko knjiga svojih uspomena, kao i zbirku poezije Poraz pobjednika (1962.) i roman <em>Strah: igre jave i sna<\/em> (1994.).<\/p>\n<p>Bio je urednik biblioteke <em>Izbor <\/em>u Nakladnom zavodu Znanje gdje je izme\u0111u ostalog u doba Hrvatskog prolje\u0107a uredio ciklus knjiga <em>Hrvatska politi\u010dka misao XIX. i XX. stolje\u0107a <\/em>(1970. \u2013 1971.). Tako\u0111er je bio urednik biblioteke <em>Vijenac <\/em>u Nakladnom zavodu Matice hrvatske u kojoj je izdano oko 40 djela hrvatskih i stranih klasika (1979. \u2013 1989.). Uredio je nekoliko svezaka u kriti\u010dkim izdanjima sabranih djela Tina Ujevi\u0107a, Antuna Gustava Mato\u0161a, Vladimira Nazora i Antuna Branka \u0160imi\u0107a. S Krstom \u0160poljarom uredio je izabrana djela Augusta \u0160enoe u 12 svezaka i uz njih sastavio dosad jedini zbornik kriti\u010dkih radova o \u0160enoi (<em>August \u0160enoa u o\u010dima kritike<\/em>, 1978.), kao i izabrana djela Tina Ujevi\u0107a i uz njih enciklopedijsku panoramu Ujevi\u0107evih ideja (<em>Opojnost uma<\/em>, 1986.; drugo izdanje 2004.). Priredio je drugo i tre\u0107e izdanje knjige <em>Misli i pogledi A. G. Mato\u0161a<\/em> (1988., 2004.), dopuniv\u0161i prvo izdanje koje je 1955. priredio Mate Ujevi\u0107. Bio je izvr\u0161ni, a zatim i glavni urednik edicije Matice hrvatske <em>Stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti<\/em> u kojoj je priredio i uvodnim esejima popratio <em>Knji\u017eevna djela Ante Star\u010devi\u0107a<\/em> (1995.), <em>Pripovijetke\/Ratno roblje, Ognji\u0161te I. i Ognji\u0161te II.<\/em> Mile Budaka (1995.), <em>Izabrana djela Vladimira Kova\u010di\u0107a i Vinka Nikoli\u0107a<\/em> (1997.), <em>Izabrane politi\u010dke spise Eugena Kvaternika<\/em> (1998.), <em>Izabrane politi\u010dke spise Milana \u0160ufflaya<\/em> (2000.), <em>Izabrane politi\u010dke eseje i Izabrane knji\u017eevne i politi\u010dke eseje Vinka Kri\u0161kovi\u0107a<\/em> (2003.), <em>Izabrana djela Antuna Nizetea<\/em> (2004.) te <em>Izabrane knji\u017eevne i politi\u010dke spise Josipa Jurja Strossmayera<\/em> (knjiga I., 2005., knjiga II. 2006.).<\/p>\n<p>Na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu predavao je kolegij Hrvatski nacionalni identitet.<\/p>\n<p>Godine 2016. dobio je Nagradu <em>Vladimir Nazor<\/em> za \u017eivotno djelo.<\/p>\n<p>Ispra\u0107aj akademika Dubravka Jel\u010di\u0107a bit \u0107e u srijedu 4. o\u017eujka u 13.35 sati na Krematoriju u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Marijan Lipovac<\/p>\n<p>Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/info.hazu.hr\/\">http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19381,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-19380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/jelcic.jpg?fit=1074%2C568&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":19380,"position":0},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":19380,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":19380,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":19380,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":19380,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":19380,"position":5},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19380"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19382,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19380\/revisions\/19382"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}