Godine 2008. u Beogradu je u izdanju Instituta za noviju istoriju Srbije iza\u0161la knjiga Miroslava Peri\u0161i\u0107a pod naslovom Od Staljina k Sartru \u2013 formiranje jugoslovenske inteligencije na evropskim univerzitetima 1945-1958<\/i>. Knjiga je nastala kao plod rada na autorovoj disertaciji posve\u0107enoj kulturnoj i obrazovnoj politici jugoslavenskoga komunisti\u010dkog re\u017eima, pri \u010demu je posebna pozornost obra\u0107ena formiranju poslijeratne jugoslavenske inteligencije. Gra\u0111a koja je kori\u0161tena u istra\u017eivanju ove teme uglavnom je sastavljena od arhivskog materijala dr\u017eavnih institucija FNRJ (vlada, ministarstva prosvjete, znanosti i kulture, razne savezne komisije za znanost, obrazovanje, kulturu i umjetnost, komiteti za sveu\u010dili\u0161ta i znanstvene ustanove), partijske dokumentacije i memoarskih zapisa o \u017eivotu jugoslavenskih stipendista u \u010cehoslova\u010dkoj, Francuskoj i SSSR. Uz to, autor je koristio i \u010de\u0161ke arhive u Pragu koji se odnose na gradivo ministarstava \u010cehoslova\u010dke, kao i arhive visokoobrazovnih institucija na kojima se u toj zemlji \u0161kolovala tzv. \u201eplanirana elita\u201c.<\/p>\n
<\/span>U uvodu (27-51) pod naslovom \u201eIstorijska upu\u0107enost Balkana na Evropu: primer \u0161kolovanja srpskih i jugoslovenskih intelektualaca (1839-1939)<\/i>\u201c, autor prikazuje tradiciju odla\u017eenja inteligencije iz Srbije i drugih balkanskih dr\u017eava (Bugarska, Rumunjska, Gr\u010dka) na studije u europske zemlje (Francuska, Njema\u010dka i Austro-Ugarska) i njihovo zna\u010denje u modernizaciji postosmanskog Balkana u 19. i na po\u010detku 20. st. Kada je rije\u010d o prvoj polovici 20. stolje\u0107a i vremenu stvaranja prve jugoslavenske dr\u017eave, posebno su istaknuti francuski kulturni utjecaji i s tim povezana zna\u010dajna prisutnost jugoslavenskih studenata u Francuskoj izme\u0111u dva rata. <\/p>\n U drugom poglavlju, \u201eIdeologija i znanje<\/i>\u201c (51-115) prikazuje se odnos komunisti\u010dke vlasti i vladaju\u0107e ideologije spram znanosti, kulture i obrazovanja u prvim poslijeratnim godinama. Nakon konsolidiranja vlasti jedno od glavnih preokupacija partije bila je \u201enova prosvjetna politika\u201c koja je trebala temeljito izmijeniti \u201ebur\u017eoaski\u201c obrazovni sustav za koji se smatralo da je glavna prepreka na putu socijalisti\u010dke revolucije. Mjere prosvjetne politike bile su u znaku prvenstva ideologije nad obrazovanjem, \u0161to je pokazao projekt masovnog obrazovanja i program \u0161irenja pismenosti, koji se pretvorio u masovnu ideolo\u0161ku kampanju. Na sli\u010dan je na\u010din, forsiranje tehni\u010dke inteligencije trebalo stvoriti preduvjet za skoru industrijalizaciju zemlje i posljedi\u010dno tome stvaranje radni\u010dke klase, \u0161to je bio prioritet poslijeratnim komunisti\u010dkim vlastima. Nadalje, suo\u010deni s nedostatkom ljudske i materijalne infrastrukture u obrazovanju, ekonomiji i dr\u017eavnoj administraciji te potrebom stvaranja \u201enove\u201c inteligencije, koja je trebala biti lojalna partijskoj vlasti i ideolo\u0161kom programu marksizma-lenjinizma i istodobno biti nositelj izgradnje socijalizma, pokrenuli su slanje studenata i mladih stru\u010dnjaka na studije u inozemstvo. Glavna poslijeratna odredi\u0161ta jugoslavenske \u201eplanirane\u201c elite bile su Francuska i \u010cehoslova\u010dka kamo su studenti i\u0161li ve\u0107 u drugoj polovici 1945., te SSSR koji je pru\u017eio boravak studentima i stru\u010dnjacima iz Jugoslavije u kolovozu 1946. godine. Premda Partija nije bila, kako autor navodi \u201eposebno odu\u0161evljena\u201c odlaskom studenata u Francusku s obzirom na \u201eopasnost utjecaja dekadentne sredine\u201c, ipak je bila prisiljena nastaviti tradicionalne veze s Francuskom ba\u0161tinjene iz predratnog razdoblja budu\u0107i da sovjetska vlast zbog te\u0161kih materijalnih prilika nije bila u stanju primiti studente u ljeto 1945. godine.<\/p>\n Tre\u0107i dio knjige pod naslovom \u201eIskustvo sa Zapada<\/i>\u201c <\/i>(119-174) donosi podatke o \u017eivotu i boravku jugoslavenskih studenata u Francuskoj. Autor je posebnu pa\u017enju posvetio politi\u010dkoj, kulturnoj, dru\u0161tvenoj situaciji u poslijeratnoj Francuskoj, kao i do\u017eivljaju Pariza, najve\u0107eg sredi\u0161ta jugoslavenske inteligencije na Zapadu toga vremena. Ono \u0161to je posebno zabrinjavalo Partiju bila je \u010dinjenica da se polovica studenata koji su oti\u0161li u Francusku upisala na humanisti\u010dke studije, \u0161to je moglo imati za posljedicu odbacivanje marksisti\u010dke ideologije u susretu s obrazovnim sustavom jedne demokratske i kapitalisti\u010dke zemlje. \u017dal za propustom i inzistiranje partijskih rukovodilaca na tehni\u010dkom obrazovanju, osim uvjerenja da se tehni\u010dku inteligenciju mo\u017ee relativno lak\u0161e ideolo\u0161ki indoktrinirati, bila je i potreba zadovoljenja njihovih ambicioznih ekonomskih planova. Poku\u0161aj da se studenti u Francuskoj dr\u017ee pod partijskom stegom i izolacijom od utjecaja sredine i da se od njih napravi inteligencija po komunisti\u010dkom obrascu do\u017eivio je neuspjeh, tako da se na kraju studija velik broj studenata nije ni vratio u Jugoslaviju dok su neki od njih bili izba\u010deni iz Partije i SKOJ-a zbog \u201epoliti\u010dke neizgra\u0111enosti i indiferentizma\u201c. Psiholo\u0161ku atmosferu me\u0111u studentima opisuje jedan od podnaslova ovog poglavlja Zavodljivost Pariza i vernost Partiji<\/i> taj je podnaslov na simboli\u010dki na\u010din ilustrirao suprostavljeni sustav vrijednosti ponu\u0111en mladim studentima: nasuprot individualizmu i slobodi Pariza stajao je kolektivizam i stroga poslu\u0161nost Partiji. Zanimljivo je spomenuti i hrvatske \u010dlanove francuske generacije jugoslavenskih studenata koji su kasnije imali vi\u0161e ili manje poznate javne karijere: kazali\u0161ni glumac Sr\u0111an Flego, agronom i sveu\u010dili\u0161ni profesor Silvija Mileti\u0107, lije\u010dnik i sveu\u010dili\u0161ni profesor Milorad Mimica, glazbeni kriti\u010dar i novinar Branko Poli\u0107, knji\u017eevnik Dinko \u0160tambuk, slikar Marijan Talan, politi\u010dar i ekonomist Jakov Sirotkovi\u0107 i in\u017eenjer rudarstva i sveu\u010dili\u0161ni profesor Branko Bo\u017ei\u0107.<\/p>\n U \u010detvrtom poglavlju (177-329) \u201eStudije na Istoku<\/i>\u201c obra\u0111ena je grupa stipendista koji su bili na studiju, civilnoj i vojnoj specijalizaciji u SSSR-u od ljeta 1946. do prolje\u0107a 1948. kada su nakon Rezolucije Informbiroa i novonastale politi\u010dke situacije vra\u0107eni u Jugoslaviju. Mladi studenti i stru\u010dnjaci koji su u SSSR do\u0161li ispunjeni idealizmom o prvoj zemlji socijalizma i s uvjerenjem da je odlazak u tu zemlju bio golem privilegij do\u017eivjeli su razo\u010daranje katastrofalnim stanjem u sovjetskoj dr\u017eavi koje je vladalo zbog posljedica rata i Staljinove predratne ekonomske politike. Osim \u0161to je posve\u0107en prostor op\u0107im dru\u0161tvenim prilikama u SSSR-u, opisan je i poslijeratni ambijent dvaju glavnih mjesta boravka studenata i stru\u010dnjaka \u2013 Moskva i Lenjingrad. Za razliku od Francuske, studenti su u SSSR-u nai\u0161li na nemogu\u0107nost organiziranja svoje studentske udruge, nepovjerenje i \u0161pijuniranje od strane sovjetskih vlasti i prili\u010dnu neinformiranost o doga\u0111ajima u svojoj zemlji, kao i spre\u010davanje povezivanja sa svojim diplomatskim predstavni\u0161tvom. Ovakve prilike jo\u0161 su se vi\u0161e pogor\u0161ale za studente u vrijeme sukoba izme\u0111u dvaju partijskih rukovodstava u prolje\u0107e 1948. godine. Sudbina ove generacije studenata zajedno s vojnim i civilnim stru\u010dnjacima imala je razli\u010dite epiloge, dio ih je ostao u SSSR-u nakon Rezolucije, dio ih se vratio pa oti\u0161ao ponovno izvan zemlje u informbiroovsku emigraciju, tre\u0107i su pod progonom u vlastitoj zemlji zavr\u0161ili na Golom otoku, dok su najzad ostali nastavili \u0161kolovanje te postali ugledni stru\u010dnjaci i javni djelatnici u \u017eivotu socijalisti\u010dke Jugoslavije. Od potonjih hrvatski stipendisti te generacije su bili slijede\u0107i: ekonomistica i politi\u010darka Savka Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar, ekonomistica Ecija Ljubeti\u0107-Sirotkovi\u0107, filozof i sociolog Rudi Supek, filozof Gajo Petrovi\u0107, filozof i sveu\u010dili\u0161ni profesor Ivan Kuva\u010di\u0107, filozof Andrija Kre\u0161i\u0107, in\u017eenjer rudarstva Ivan Petru\u0161a, povjesni\u010darka knji\u017eevnosti Vi\u0161nja Barac, ekonomist, politi\u010dar i sveu\u010dili\u0161ni profesor Ivo Peri\u0161in, pedagog i sveu\u010dili\u0161ni profesor Mate Zaninovi\u0107, povjesni\u010darka knji\u017eevnosti i etnologinja Maja Bo\u0161kovi\u0107-Stulli, arhitekt, gra\u0111evinar i sveu\u010dili\u0161ni djelatnik Ivan Kordi\u0161, novinar Vjekoslav Ko\u0161ta i kemijski in\u017eenjer Anka Kuzmani\u0107.<\/p>\n Peto poglavlje (257-329) \u201eU zemlji srednjoevropske tradicije<\/i>\u201c prati jugoslavenske studente u \u010cehoslova\u010dkoj. Kao i u slu\u010daju Francuske i SSSR-a autor se upustio u analizu politi\u010dkog, dru\u0161tvenog i ekonomskog stanja u toj zemlji s posebnim prikazom poslijeratnoga Praga. Ono \u0161to je karakteriziralo \u010dehoslova\u010dku situaciju do velja\u010de 1948. godine bila je ideolo\u0161ka polarizacija na prozapadno i prosovjetski orijentirane dru\u0161tvene snage zboga \u010dega je Partija nastojala neutralizirati kontakte studenata s nekomunisti\u010dkim pokretima i idejama. Kad se o\u010dekivalo pobolj\u0161anje statusa jugoslavenskih studenata nakon dolaska na vlast komunista u velja\u010di 1948., uslijedili su napadi u tisku na studente iza \u010dega je stajala \u010dehoslova\u010dka komunisti\u010dka partija koja je stajala na sovjetskoj strani. Posljedica toga bila je deportacija jugoslavenskih studenata u kolovozu 1948. i prekid odnosa dviju zemalja. <\/p>\n U posljednjem poglavlju Nova politika: traganje za vlastitim putem<\/i> (333-436) <\/span><\/i>iznesena je situacija u Partiji i dr\u017eavi nakon razila\u017eenja sa SSSR-om i zemljama narodne demokracije. Na V. kongresu KPJ projekt odlaska \u201eplanirane elite\u201c u inozemstva definitivno je napu\u0161ten nakon previranja s Rezolucijom i lo\u0161eg francuskog iskustva. K tome je prekid slanja studenata na Zapad trebao uvjeriti komunisti\u010dki svijet da Titova Jugoslavija nakon 1948. ne sura\u0111uje s \u201eimperijalistima\u201c. Odlu\u010deno je okretanje doma\u0107im sveu\u010dili\u0161tima i s tim u vezi povedena je ideolo\u0161ka akcija, tako da su poo\u0161treni ideolo\u0161ki kriteriji za rad na sveu\u010dili\u0161tima na kojima su, po partijskim analizama iz tih godina, jo\u0161 uvijek dominirali \u201eideolo\u0161ki neprijatelji marksizma\u201c. Autor je kao presudnu godinu odbacivanja sovjetskoga modela socijalizma i bitno druga\u010dijeg vanjskopoliti\u010dkog pozicioniranja poslijeratne Jugoslavije postavio 1950. godinu, nakon \u010dega je slijedilo otvaranje Zapadu i poku\u0161aj kreiranja specifi\u010dno jugoslavenskog socijalizma izra\u017eenog u konceptu samoupravnog socijalizma. Taj obrat se prije svega ogledao u odbacivanju socrealizma kao sovjetskoga kulturnoga uzora i uop\u0107e sovjetskog promi\u0161ljanja kulturne politike, s \u010dime je bio omogu\u0107en ve\u0107i prostor slobode u kulturnom i umjetni\u010dkom stvarala\u0161tvu. U pitanju obrazovanja to je zna\u010dilo ve\u0107e inzistiranje na znanju, a manje na ideologiji \u0161to je do tada bio slu\u010daj, pa je organizirana institucionalizirana politika usavr\u0161avanja i specijalizacija mladih stru\u010dnjaka u zapadnoeuropskim zemljama tijekom 1950-ih godina. Osim znanstveno-tehni\u010dke suradnje, spomenuta je i argumentirana nadasve intenzivna kulturna i umjetni\u010dka razmjena sa Zapadom na podru\u010djima slikarstva, glazbe, folklora, baleta, muzike, kazali\u0161ta, kiparstva, literature i arhitekture. Isto tako, prilo\u017eeni su i podaci o prvim kulturnim kontaktima s zemljama Tre\u0107eg svijeta, na koje se kasnije nadovezala diplomatska i politi\u010dka suradnja socijalisti\u010dke Jugoslavije s tim zemljama u pokretu nesvrstanih.<\/p>\n I na kraju u prilozima knjizi <\/i>(451-527) nalazi se rubrika s fotografijama i popisima stipendista koji su od 1945. do 1948. boravili u trima spomenutim dr\u017eavama. Oni donose zanimljive pojedinosti o svakom pojedinom od njih, pa tako nalazimo razli\u010dite vrste podataka osim onih najelementarnije prirode (ime i prezime, mjesto i godina ro\u0111enja), tu su republika otkud su dolazili, nacionalnost, studij koji su polazili, mjesto studiranja, srednjo\u0161kolsko obrazovanje, socijalno porijeklo kao i informacije vezane uz \u010dlanstvo u KPJ i sudjelovanje u Narodnoslobodila\u010dkoj borbi.<\/p>\n U zaklju\u010dnom osvrtu mo\u017ee se ustanoviti da je jedna od glavnih Peri\u0161i\u0107evih teza ta da je prijelomna godina poslijeratne jugoslavenske povijesti bila 1950., a ne 1948. kako je \u010desto tvrdila politi\u010dka historiografija uzimaju\u0107i u obzir formalni akt prekida odnosa s Isto\u010dnim blokom. Prema tome godina 1949. je predstavljala kontinuirani proces koji se nadovezao na prethodne tri godine staljinisti\u010dke ere jugoslavenskog socijalizma, zbog \u010dinjenice da su sovjetski ideolo\u0161ki koncepti i dalje suvereno diktirali partijskim i javnim diskursom. Tek u nadolaze\u0107oj godini, pod pritiskom i izolacijom od strane sovjetskog bloka, KPJ je bila prisiljena izvr\u0161iti temeljitu reviziju dotada\u0161nje socijalisti\u010dke tradicije. To se kronolo\u0161ki najprije osjetilo, kao \u0161to autor knjige nagla\u0161ava, u popu\u0161tanju ideolo\u0161kih barijera u podru\u010djima kulture i obrazovanja koje su prethodile i na neki na\u010din pretpostavljale kasniji politi\u010dki, ekonomski i dru\u0161tveni obrat. Ubrzo zatim je slijedilo politi\u010dko povezivanje sa zapadnim zemljama i te\u017enja da se jugoslavenska kultura upozna s aktualnim duhovnim tendencijama u zapadnom svijetu. Na kraju je prona\u0111ena i dru\u0161tveno-ekonomska alternativa sovjetskom modelu, tako da se <\/span>lansiranjem projekta samoupravljanja legitimirala posebna esencijalnost jugoslavenskog socijalizma.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Stipe Kljai\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1938","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":1938,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":1938,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":1938,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":1938,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":1938,"position":4},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":1938,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1938"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1938\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}