{"id":1937,"date":"2010-11-02T23:00:05","date_gmt":"2010-11-02T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1937"},"modified":"2010-11-02T23:00:05","modified_gmt":"2010-11-02T23:00:05","slug":"ana-zujic-franko-dota-zaraceno-porace-konfliktni-i-konkurentski-narativi-o-stradanju-i-iseljavanju-talijana-istre-srednja-europa-zagreb-2010-148-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1937","title":{"rendered":"Ana Zuji\u0107 &#8211; Franko Dota, Zara\u0107eno pora\u0107e: Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre, Srednja Europa, Zagreb 2010., 148 str."},"content":{"rendered":"<p><span style=\"font-weight: bold;\"><br \/><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\"><span style=\"font-weight: bold;\"><\/span>Knjiga <i style=\"\">Zara\u0107eno pora\u0107e: Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre<\/i> sadr\u017ei 7 poglavlja, biografske natuknice pojedinih li\u010dnosti XX. stolje\u0107a, kratak sa\u017eetak na talijanskom jeziku, bibliografiju, kazalo osobnih imena i geografskih pojmova, te bilje\u0161ku o autoru.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">U uvodu (str. 1-6) autor obja\u0161njava konceptualnu podjelu knjige na dva dijela. U prvom dijelu opisuje povijesne okolnosti, ideolo\u0161ki i politi\u010dki kontekst polo\u017eaja Talijana u Istri te doga\u0111aje koji su uslijedili na teritoriju Julijske krajine nakon kapitulacije Italije 1943., dok u drugome dijelu daje kratak presjek historiografije te navodi nekoliko hrvatskih historiografskih i publicisti\u010dkih djela u kojima se obra\u0111uje tema stradanja i iseljavanja Talijana iz Istre.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\"><i style=\"\">Definicija konstitutivnih koncepata <\/i>(str. 7-24) naslov je drugog poglavlja knjige koji se dalje dijeli na nekoliko daljnjih potpoglavlja. U njemu autor opisuje prirodno-geografski te politi\u010dki teritorij Venecije Giulie, odnosno Julijske krajine (slovenski i hrvatski nazivu za tu povijesnu regiju). Autor se prvenstveno bavi razvojem i politi\u010dkim okolnostima koje su se odvijale u toj regiji od 1863. kada je pojam nastao, pa sve do 1963. kada je teritorij koji je pripao Italiji pripojen regiji Furlanija-Julijska Venecija. Doga\u0111aje koji su uslijedili nakon kapitulacije Italije autor obja\u0161njava u poglavlju <i style=\"\">Istarski ustani\u010dki rujan <\/i>(str. 9-10). Tu stavlja naglasak na potrebu razlikovanja stradanja Talijana u Istri u rujnu 1943. kada je donesena odluka Okru\u017enog Narodnooslobodila\u010dkog odbora za Istru o sjedinjenju pokrajine s Hrvatskom, od onih u svibnju i lipnju 1945. kada je kapitulirala Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska, te kada su uslijedile sustavne likvidacije osoba pora\u017eene strane. U sklopu zavr\u0161nih ratnih operacija Jugoslavenska armija zauzela je ve\u0107inu Julijske krajine. Autor dalje obja\u0161njava da po zavr\u0161etku rata postaje aktualno pitanje razgrani\u010denja i iz toga proizlazi problem Tr\u0161\u0107anske krize, koji je u potpunosti rije\u0161en tek 1975. sporazumom u Osimu izme\u0111u Italije i Jugoslavije. U ovom poglavlju autor se bavi i problemom fojbi, odnosno kr\u0161kih jama koje su se koristile za bacanje politi\u010dkih neistomi\u0161ljenika, te su kao takve postale simbolom stradanja talijanske etni\u010dke zajednice u Istri i Slovenskom primorju. Tu upozorava na mistifikaciju navedenog pojma u talijanskoj historiografiji u svrhu propagande. Autor zaklju\u010duje da nema nikakve osnove za tvrdnju da se na smrt osu\u0111ivalo Talijane isklju\u010divo po nacionalnoj osnovi. Osvr\u0107e se i na broj stradalih Talijana u Istri te donosi rezultate istra\u017eivanja kako hrvatskih, tako i talijanskih povjesni\u010dara.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">U tre\u0107em poglavlju <i style=\"\">Legitimacije, komemoracije i spomendani: \u201ePobjeda nad fa\u0161izmom\u201c i \u201eDan sje\u0107anja\u201c<\/i> (str. 25-50) autor se bavi legitimacijom, komemoracijama i spomendanima koji su uslijedili nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata u zemljama pobjednicama i u zemljama koje su bile pora\u017eene. U Jugoslaviji tako nastaje premisa kako je me\u0111u svim nacijama bilo izdajnika i kolaboracionista, no isto tako da su i sve nacije percipirale i proporcionalno sudjelovale u borbama na strani Narodnooslobodila\u010dkog pokreta. Iako su u tome Istra i Slovensko primorje bili specifi\u010dni budu\u0107i da nisu bili dio izvornoga jugoslavenskog prostora nastalog 1918., doga\u0111anja na tom teritoriju tako\u0111er su interpretirana kao ustanak hrvatskog i slovenskog naroda protiv stranog okupatora. U tim interpretacijama dakako, kako s\u00e2m autor obja\u0161njava, nema ni govora o aneksiji ili okupaciji, ve\u0107 se taj prostor navodi kao teritorij koji prirodno pripada Jugoslaviji. Tek sredinom osamdesetih godina XX. stolje\u0107a dolazi do zaokreta u shva\u0107anjima o ulozi Narodnooslobodila\u010dke borbe za vrijeme i nakon rata, zahvaljuju\u0107i krizi legitimiteta jugoslavenske dr\u017eave koja je tada nastupila. Tada se izme\u0111u ostalog po\u010dinje kriti\u010dki preispitivati \u00abslu\u017ebena historija\u00bb Narodnooslobodila\u010dke borbe, a taj se proces posebice nastavlja nakon doga\u0111aja koji su uslijedili 1990. godine. Od tih godina kre\u0107e i ozbiljnije bavljenje povije\u0161\u0107u Talijana Istre. Autor se u ovom poglavlju osvr\u0107e i na Italiju, na cijenu koju je morala platiti zbog dvadeset godina fa\u0161izma i svega onog \u0161to je on nosio sa sobom (imperijalisti\u010dki kolonijalizam, okupacije u Africi, savezni\u0161tvo s III. Reichom i sl.), zatim na doga\u0111aje koji su uslijedili nakon kapitulacije 1943., te na poku\u0161aje dizanja iz pepela preko <i style=\"\">Resistenza<\/i> (Pokreta otpora). \u0160ezdesetih godina XX. stolje\u0107a ponovno dolazi do djelomi\u010dne rehabilitacije odnosno humanizacije fa\u0161isti\u010dkih ideja na politi\u010dkoj sceni i u publicistici. Usprkos tome, do devedesetih godina problemi julijske i jadranske povijesti bili su marginalizirani. Njima se bavila jedino talijanska nacionalisti\u010dka desnica. Promjenom vlasti koja je uslijedila po\u010detkom devedesetih pitanje stradavanja Talijana se ponovno aktualizira te se definira kao nacionalni genocid. U kontekstu toga pokrenuti su imovinsko i kazneno-pravni postupci te se poja\u010dao intenzitet komemorativnih ceremonija u \u010dast stradalnicima \u017ertava &#8220;fojbi i egzodusa&#8221;. Tako se od 2001. dan 27. sije\u010dnja obilje\u017eava kao spomendan stradalnika u Drugom svjetskom ratu, a od 2005. taj dan se slavi 10. velja\u010de kao &#8220;Dan sje\u0107anja&#8221;. Autor zaklju\u010duje da je u talijanskoj javnosti polarnost po pitanju doga\u0111aja iz Drugog svjetskog rata: jedan dio smatra da se radi o genocidu i etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju na teritoriju Julijske krajine, dok<span style=\"\">&nbsp; <\/span>drugi dio smatra da su ti doga\u0111aji uvelike bili posljedica talijanskog fa\u0161isti\u010dkog nasilja. Tu se zapravo radi o klasi\u010dnoj opreci izme\u0111u politi\u010dke ljevice i desnice.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">\u010cetvrto poglavlje nosi naslov <i style=\"\">\u201ePovijest povjesni\u010darima\u201c: Slovensko-talijanska povijesno-kulturna komisija<\/i> (str. 51-56). Prijedlogom op\u0107inskog vije\u0107a Trsta 1993. osnovane su Hrvatsko-talijanska kulturna komisija i Slovensko-talijanska povijesno kulturna komisija koje su imale zadatak da provedu istra\u017eivanje te da istra\u017ee aspekte politi\u010dkih i kulturnih odnosa u XX. stolje\u0107a. Autor rezultate tih istra\u017eivanja, kao i reakcije na iste, opisuje u ovom poglavlju knjige. Tako\u0111er, on donosi i dio izvje\u0161\u0107a koji obra\u0111uju stradanja i iseljavanje Talijana. Tim poglavljem tematski zavr\u0161ava prvi dio knjige.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">S petim poglavljem, <i style=\"\">Osvrt na hrvatsku historiografiju<\/i> (str. 57-102), zapo\u010dinje i drugi dio knjige gdje autor daje osvrt na hrvatsku historiografiju. Problematiku je podijelio na tri razdoblja. U prvom obra\u0111uje jugoslavenski tabu i tr\u0161\u0107anski mit koji je trajao od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do 1980. godine. Dok je jugoslavenska strana koristila strategiju u kojoj se pozivala na tezu da su svi ubijeni krivi za zlo\u010dine koje su po\u010dinili, u Italiji, tj. najvi\u0161e u Trstu se sve vi\u0161e po\u010dinju objavljivati djela u kojima se optu\u017euje Josip Broz Tito i njegov re\u017eim za egzodus i genocid koji je izvr\u0161en nad Talijanima. Po mi\u0161ljenju autora, nakon 1980. nastupa razdoblje tihe detabuizacije koje traje sve do 1992. godine. Problemom talijanskog pitanja u Istri po\u010dinju se baviti <span style=\"\">&nbsp;<\/span>knji\u017eevnici, novinari i publicisti, ali uz izostanak akademske historiografije. Naposljetku nastupa razdoblje triju osnovnih interpretativnih pristupa: kontekstualizacije, historicizacije i politizacije u nacionalnom klju\u010du (1992.-2009.). U tom razdoblju po\u010dinje se sustavnije istra\u017eivati i kompleksnije obja\u0161njavati navedena tematika. U svim obra\u0111enim razdobljima autor interpretira stav brojnih hrvatskih povjesni\u010dara i publicista te utjecaj njihovih stavova na javnost.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">U poglavlju <i style=\"\">Politi\u010dke upotrebe povijesti i polemike<\/i> (str. 103-113) autor je obradio opre\u010dna mi\u0161ljenja Petra Str\u010di\u0107a i Luciana Giuricina, zatim polemike koje su se vodile u slovenskoj, hrvatskoj i talijanskoj javnosti, stavljaju\u0107i naglasak na raspravu koja se odvila 2007. izme\u0111u hrvatskog predsjednika Stjepana Mesi\u0107a i talijanskog predsjednika Giorgija Napolitana. Na kraju poglavlja autor je obradio stav talijanskog i hrvatskog tiska i javnog mijenja zaklju\u010duju\u0107i da se trebaju priznati pogre\u0161ke i po\u010dinjeni zlo\u010dini, isti\u010du\u0107i potrebu depolitizacije povijesti te da se povijest treba prepustiti povjesni\u010darima. <\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">Sedmo poglavlje (str. 115-118) je ujedno i zaklju\u010dni dio knjige u kojem autor obja\u0161njava da su razli\u010diti narativi rezultat razli\u010ditih politika identiteta. Svaka od njih u kona\u010dnici posjeduje svoju historiju i ideologiju, koje kao takve \u010dine slu\u017ebenu historiju spleta doga\u0111aja. <\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">Iz svega navedenog mo\u017eemo zaklju\u010diti da je Franko Dota dao analizu razvoja hrvatskog i talijanskog povijesnog narativa, kao i analizu stradanja i iseljavanja Talijana od same zavr\u0161nice Drugog svjetskog rata pa do dana\u0161njih dana osvr\u0107u\u0107i se ne samo na historiografsku, ve\u0107 i na parahistoriografsku literaturu, kako i sam autor napominje. Iz tih razloga knjiga <i style=\"\">Zara\u0107eno pora\u0107e<\/i> daje bitan doprinos historiografiji koja se bavi prou\u010davanjem odnosa u Istri nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: right;\" align=\"right\"><b style=\"\">Ana Zuji\u0107<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: right;\" align=\"right\"><b style=\"\">doktorandica Hrvatskih studija<\/p>\n<p><\/b><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1937","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":1937,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1937,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":1937,"position":2},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":1937,"position":3},"title":"Gostuju\u0107e predavanje &#8211; Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":1937,"position":4},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":1937,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1937"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1937\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}