{"id":1937,"date":"2010-11-02T23:00:05","date_gmt":"2010-11-02T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1937"},"modified":"2010-11-02T23:00:05","modified_gmt":"2010-11-02T23:00:05","slug":"ana-zujic-franko-dota-zaraceno-porace-konfliktni-i-konkurentski-narativi-o-stradanju-i-iseljavanju-talijana-istre-srednja-europa-zagreb-2010-148-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1937","title":{"rendered":"Ana Zuji\u0107 &#8211; Franko Dota, Zara\u0107eno pora\u0107e: Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre, Srednja Europa, Zagreb 2010., 148 str."},"content":{"rendered":"<p><span style=\"font-weight: bold;\"><br \/><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\"><span style=\"font-weight: bold;\"><\/span>Knjiga <i style=\"\">Zara\u0107eno pora\u0107e: Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre<\/i> sadr\u017ei 7 poglavlja, biografske natuknice pojedinih li\u010dnosti XX. stolje\u0107a, kratak sa\u017eetak na talijanskom jeziku, bibliografiju, kazalo osobnih imena i geografskih pojmova, te bilje\u0161ku o autoru.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">U uvodu (str. 1-6) autor obja\u0161njava konceptualnu podjelu knjige na dva dijela. U prvom dijelu opisuje povijesne okolnosti, ideolo\u0161ki i politi\u010dki kontekst polo\u017eaja Talijana u Istri te doga\u0111aje koji su uslijedili na teritoriju Julijske krajine nakon kapitulacije Italije 1943., dok u drugome dijelu daje kratak presjek historiografije te navodi nekoliko hrvatskih historiografskih i publicisti\u010dkih djela u kojima se obra\u0111uje tema stradanja i iseljavanja Talijana iz Istre.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\"><i style=\"\">Definicija konstitutivnih koncepata <\/i>(str. 7-24) naslov je drugog poglavlja knjige koji se dalje dijeli na nekoliko daljnjih potpoglavlja. U njemu autor opisuje prirodno-geografski te politi\u010dki teritorij Venecije Giulie, odnosno Julijske krajine (slovenski i hrvatski nazivu za tu povijesnu regiju). Autor se prvenstveno bavi razvojem i politi\u010dkim okolnostima koje su se odvijale u toj regiji od 1863. kada je pojam nastao, pa sve do 1963. kada je teritorij koji je pripao Italiji pripojen regiji Furlanija-Julijska Venecija. Doga\u0111aje koji su uslijedili nakon kapitulacije Italije autor obja\u0161njava u poglavlju <i style=\"\">Istarski ustani\u010dki rujan <\/i>(str. 9-10). Tu stavlja naglasak na potrebu razlikovanja stradanja Talijana u Istri u rujnu 1943. kada je donesena odluka Okru\u017enog Narodnooslobodila\u010dkog odbora za Istru o sjedinjenju pokrajine s Hrvatskom, od onih u svibnju i lipnju 1945. kada je kapitulirala Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska, te kada su uslijedile sustavne likvidacije osoba pora\u017eene strane. U sklopu zavr\u0161nih ratnih operacija Jugoslavenska armija zauzela je ve\u0107inu Julijske krajine. Autor dalje obja\u0161njava da po zavr\u0161etku rata postaje aktualno pitanje razgrani\u010denja i iz toga proizlazi problem Tr\u0161\u0107anske krize, koji je u potpunosti rije\u0161en tek 1975. sporazumom u Osimu izme\u0111u Italije i Jugoslavije. U ovom poglavlju autor se bavi i problemom fojbi, odnosno kr\u0161kih jama koje su se koristile za bacanje politi\u010dkih neistomi\u0161ljenika, te su kao takve postale simbolom stradanja talijanske etni\u010dke zajednice u Istri i Slovenskom primorju. Tu upozorava na mistifikaciju navedenog pojma u talijanskoj historiografiji u svrhu propagande. Autor zaklju\u010duje da nema nikakve osnove za tvrdnju da se na smrt osu\u0111ivalo Talijane isklju\u010divo po nacionalnoj osnovi. Osvr\u0107e se i na broj stradalih Talijana u Istri te donosi rezultate istra\u017eivanja kako hrvatskih, tako i talijanskih povjesni\u010dara.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">U tre\u0107em poglavlju <i style=\"\">Legitimacije, komemoracije i spomendani: \u201ePobjeda nad fa\u0161izmom\u201c i \u201eDan sje\u0107anja\u201c<\/i> (str. 25-50) autor se bavi legitimacijom, komemoracijama i spomendanima koji su uslijedili nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata u zemljama pobjednicama i u zemljama koje su bile pora\u017eene. U Jugoslaviji tako nastaje premisa kako je me\u0111u svim nacijama bilo izdajnika i kolaboracionista, no isto tako da su i sve nacije percipirale i proporcionalno sudjelovale u borbama na strani Narodnooslobodila\u010dkog pokreta. Iako su u tome Istra i Slovensko primorje bili specifi\u010dni budu\u0107i da nisu bili dio izvornoga jugoslavenskog prostora nastalog 1918., doga\u0111anja na tom teritoriju tako\u0111er su interpretirana kao ustanak hrvatskog i slovenskog naroda protiv stranog okupatora. U tim interpretacijama dakako, kako s\u00e2m autor obja\u0161njava, nema ni govora o aneksiji ili okupaciji, ve\u0107 se taj prostor navodi kao teritorij koji prirodno pripada Jugoslaviji. Tek sredinom osamdesetih godina XX. stolje\u0107a dolazi do zaokreta u shva\u0107anjima o ulozi Narodnooslobodila\u010dke borbe za vrijeme i nakon rata, zahvaljuju\u0107i krizi legitimiteta jugoslavenske dr\u017eave koja je tada nastupila. Tada se izme\u0111u ostalog po\u010dinje kriti\u010dki preispitivati \u00abslu\u017ebena historija\u00bb Narodnooslobodila\u010dke borbe, a taj se proces posebice nastavlja nakon doga\u0111aja koji su uslijedili 1990. godine. Od tih godina kre\u0107e i ozbiljnije bavljenje povije\u0161\u0107u Talijana Istre. Autor se u ovom poglavlju osvr\u0107e i na Italiju, na cijenu koju je morala platiti zbog dvadeset godina fa\u0161izma i svega onog \u0161to je on nosio sa sobom (imperijalisti\u010dki kolonijalizam, okupacije u Africi, savezni\u0161tvo s III. Reichom i sl.), zatim na doga\u0111aje koji su uslijedili nakon kapitulacije 1943., te na poku\u0161aje dizanja iz pepela preko <i style=\"\">Resistenza<\/i> (Pokreta otpora). \u0160ezdesetih godina XX. stolje\u0107a ponovno dolazi do djelomi\u010dne rehabilitacije odnosno humanizacije fa\u0161isti\u010dkih ideja na politi\u010dkoj sceni i u publicistici. Usprkos tome, do devedesetih godina problemi julijske i jadranske povijesti bili su marginalizirani. Njima se bavila jedino talijanska nacionalisti\u010dka desnica. Promjenom vlasti koja je uslijedila po\u010detkom devedesetih pitanje stradavanja Talijana se ponovno aktualizira te se definira kao nacionalni genocid. U kontekstu toga pokrenuti su imovinsko i kazneno-pravni postupci te se poja\u010dao intenzitet komemorativnih ceremonija u \u010dast stradalnicima \u017ertava &#8220;fojbi i egzodusa&#8221;. Tako se od 2001. dan 27. sije\u010dnja obilje\u017eava kao spomendan stradalnika u Drugom svjetskom ratu, a od 2005. taj dan se slavi 10. velja\u010de kao &#8220;Dan sje\u0107anja&#8221;. Autor zaklju\u010duje da je u talijanskoj javnosti polarnost po pitanju doga\u0111aja iz Drugog svjetskog rata: jedan dio smatra da se radi o genocidu i etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju na teritoriju Julijske krajine, dok<span style=\"\">&nbsp; <\/span>drugi dio smatra da su ti doga\u0111aji uvelike bili posljedica talijanskog fa\u0161isti\u010dkog nasilja. Tu se zapravo radi o klasi\u010dnoj opreci izme\u0111u politi\u010dke ljevice i desnice.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">\u010cetvrto poglavlje nosi naslov <i style=\"\">\u201ePovijest povjesni\u010darima\u201c: Slovensko-talijanska povijesno-kulturna komisija<\/i> (str. 51-56). Prijedlogom op\u0107inskog vije\u0107a Trsta 1993. osnovane su Hrvatsko-talijanska kulturna komisija i Slovensko-talijanska povijesno kulturna komisija koje su imale zadatak da provedu istra\u017eivanje te da istra\u017ee aspekte politi\u010dkih i kulturnih odnosa u XX. stolje\u0107a. Autor rezultate tih istra\u017eivanja, kao i reakcije na iste, opisuje u ovom poglavlju knjige. Tako\u0111er, on donosi i dio izvje\u0161\u0107a koji obra\u0111uju stradanja i iseljavanje Talijana. Tim poglavljem tematski zavr\u0161ava prvi dio knjige.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">S petim poglavljem, <i style=\"\">Osvrt na hrvatsku historiografiju<\/i> (str. 57-102), zapo\u010dinje i drugi dio knjige gdje autor daje osvrt na hrvatsku historiografiju. Problematiku je podijelio na tri razdoblja. U prvom obra\u0111uje jugoslavenski tabu i tr\u0161\u0107anski mit koji je trajao od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do 1980. godine. Dok je jugoslavenska strana koristila strategiju u kojoj se pozivala na tezu da su svi ubijeni krivi za zlo\u010dine koje su po\u010dinili, u Italiji, tj. najvi\u0161e u Trstu se sve vi\u0161e po\u010dinju objavljivati djela u kojima se optu\u017euje Josip Broz Tito i njegov re\u017eim za egzodus i genocid koji je izvr\u0161en nad Talijanima. Po mi\u0161ljenju autora, nakon 1980. nastupa razdoblje tihe detabuizacije koje traje sve do 1992. godine. Problemom talijanskog pitanja u Istri po\u010dinju se baviti <span style=\"\">&nbsp;<\/span>knji\u017eevnici, novinari i publicisti, ali uz izostanak akademske historiografije. Naposljetku nastupa razdoblje triju osnovnih interpretativnih pristupa: kontekstualizacije, historicizacije i politizacije u nacionalnom klju\u010du (1992.-2009.). U tom razdoblju po\u010dinje se sustavnije istra\u017eivati i kompleksnije obja\u0161njavati navedena tematika. U svim obra\u0111enim razdobljima autor interpretira stav brojnih hrvatskih povjesni\u010dara i publicista te utjecaj njihovih stavova na javnost.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">U poglavlju <i style=\"\">Politi\u010dke upotrebe povijesti i polemike<\/i> (str. 103-113) autor je obradio opre\u010dna mi\u0161ljenja Petra Str\u010di\u0107a i Luciana Giuricina, zatim polemike koje su se vodile u slovenskoj, hrvatskoj i talijanskoj javnosti, stavljaju\u0107i naglasak na raspravu koja se odvila 2007. izme\u0111u hrvatskog predsjednika Stjepana Mesi\u0107a i talijanskog predsjednika Giorgija Napolitana. Na kraju poglavlja autor je obradio stav talijanskog i hrvatskog tiska i javnog mijenja zaklju\u010duju\u0107i da se trebaju priznati pogre\u0161ke i po\u010dinjeni zlo\u010dini, isti\u010du\u0107i potrebu depolitizacije povijesti te da se povijest treba prepustiti povjesni\u010darima. <\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">Sedmo poglavlje (str. 115-118) je ujedno i zaklju\u010dni dio knjige u kojem autor obja\u0161njava da su razli\u010diti narativi rezultat razli\u010ditih politika identiteta. Svaka od njih u kona\u010dnici posjeduje svoju historiju i ideologiju, koje kao takve \u010dine slu\u017ebenu historiju spleta doga\u0111aja. <\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">Iz svega navedenog mo\u017eemo zaklju\u010diti da je Franko Dota dao analizu razvoja hrvatskog i talijanskog povijesnog narativa, kao i analizu stradanja i iseljavanja Talijana od same zavr\u0161nice Drugog svjetskog rata pa do dana\u0161njih dana osvr\u0107u\u0107i se ne samo na historiografsku, ve\u0107 i na parahistoriografsku literaturu, kako i sam autor napominje. Iz tih razloga knjiga <i style=\"\">Zara\u0107eno pora\u0107e<\/i> daje bitan doprinos historiografiji koja se bavi prou\u010davanjem odnosa u Istri nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 200%;\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: right;\" align=\"right\"><b style=\"\">Ana Zuji\u0107<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: right;\" align=\"right\"><b style=\"\">doktorandica Hrvatskih studija<\/p>\n<p><\/b><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1937","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54089","url_meta":{"origin":1937,"position":0},"title":"Snimka predavanja Darjana Godi\u0107a &#8220;Zbivanja na Petrova\u010dkoj i Prijedorskoj cesti u kolovozu 1995. \u010cinjenice i narativi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na YouTube kanalu Hrvatskog instituta za povijest objavljena je snimka predavanja povjesni\u010dara Darjana Godi\u0107a \u201eZbivanja na Petrova\u010dkoj i Prijedorskoj cesti u kolovozu 1995. \u010cinjenice i narativi\u201c koje je odr\u017eano u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. u sklopu Festivala povijesti Kliofest. https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=laIkJIv4oEA","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":1937,"position":1},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":1937,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53659,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53659","url_meta":{"origin":1937,"position":3},"title":"Predstavljanje 20. broja \u010dasopisa &#8220;Pro tempore&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Redakcija \u010dasopisa studenata povijesti \"Pro tempore\" poziva na predstavljanje njegovoga 20. broja. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine, s po\u010detkom u 17 sati, u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Ivana Lu\u010di\u0107a 3, Zagreb). Novi broj \u010dasopisa posve\u0107en je temi Mitovi i narativi. Osim glavne urednice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":1937,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":1937,"position":5},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1937"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1937\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}