{"id":1935,"date":"2010-09-24T22:00:05","date_gmt":"2010-09-24T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1935"},"modified":"2010-09-24T22:00:05","modified_gmt":"2010-09-24T22:00:05","slug":"stipe-mlikotic-viii-medunarodni-znanstveni-skup-hrvati-i-bugari-kroz-stoljeca-povijest-kultura-umjetnost-i-jezik-zagreb-23-rujna-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1935","title":{"rendered":"Stipe MLIKOTI\u0106 – VIII. me\u0111unarodni znanstveni skup HRVATI I BUGARI KROZ STOLJE\u0106A: povijest, kultura, umjetnost i jezik, Zagreb, 23. rujna 2010."},"content":{"rendered":"

 <\/font><\/o:p><\/span><\/span><\/p>\n

VIII. me\u0111unarodni znanstveni skup <\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/b><\/span><\/p>\n

HRVATI I BUGARI KROZ STOLJE\u0106A: povijest, kultura, umjetnost i jezik <\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/b><\/span><\/p>\n

Zagreb, 23. rujna 2010.<\/strong><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/font><\/o:p><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>U organizaciji Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Balkanolo\u0161kog instituta Bugarske akademije nauka odr\u017ean je u dvorani Knji\u017enice HAZU 23. rujna 2010. VIII. Me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eHrvati i Bugari kroz stolje\u0107a\u201c. Kao i prethodni skupovi, odr\u017eani u Sofiji, Dubrovniku, Zagrebu i Zadru, ovaj skup rezultat je znanstvene suradnje me\u0111u djelatnicima dviju krovnih nacionalnih znanstvenih institucija. Do sada je objavljeno \u0161est zbornika koji sadr\u017ee rezultate istra\u017eivanja s podru\u010dja povijesti, jezika, kulture i gospodarstva prezentirane na ranijim skupovima, a u pripremi je i sedmi zbornik radova. Ove je godine pripremljeno 19 izlaganja.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Budu\u0107i da su predsjednik HAZU akademik Milan Mogu\u0161 i voditelj Odsjeka za povijesne znanosti akademik Tomislav Raukar bili sprije\u010deni, pozdravne rije\u010di prisutnima je uputio upravitelj Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU Ante Gulin. Podsjetio je na petnaestogodi\u0161nju suradnju dviju akademija na ovom podru\u010dju, te se zahvalio prisutnom Dragutinu Pavli\u010devi\u0107u \u0161to ga je uputio na Rumjanu Bo\u017eilovu, koja je u uspostavljanju suradnje imala klju\u010dnu ulogu. Rije\u010d je zatim uzeo predstavnik bugarskog veleposlanstva u Zagrebu, koji je ukazao na va\u017enost sada ve\u0107 tradicionalnih (prvi je odr\u017ean 1998. godine) me\u0111uakademijskih skupova u duhovnom zbli\u017eavanju dvaju naroda. Predstavnik Balkanolo\u0161kog instituta Svetlozar Eldarev upozorio je na vi\u0161estoljetne prijateljske odnose izme\u0111u dvaju naroda kao pozitivan primjer u balkanskim, ali i europskim odnosima. Akademik Josip Bratuli\u0107 izrazio je zadovoljstvo zbog prilike da se ovaj skup odr\u017ei u novoure\u0111enim prostorijama Akademijine knji\u017enice i pozvao okupljene da minutom \u0161utnje odaju po\u010dast preminulom akademiku Daliboru Brozovi\u0107u koji je sudjelovao u ranijim skupovima. <\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Predavanja su odr\u017eana na hrvatskom i bugarskom jeziku. Unato\u010d srodnosti, me\u0111u tim jezicima ipak postoji barijera, a kako organizatori nisu predvidjeli makar pisane prijevode sa\u017eetaka izlaganja na oba jezika (ili nekom tre\u0107em), u nastavku \u0107e biti tek nazna\u010dena predavanja bugarskih predstavnika, dok \u0107e hrvatskim biti posve\u0107eno ne\u0161to vi\u0161e pozornosti.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>U prvom izlaganju \u2013 Bugari, Franci i ju\u017ena Panonija u IX. stolje\u0107u <\/i>\u2013 Hrvoje Gra\u010danin ponudio je reinterpretaciju povijesnih vrela koja daju obavijesti o frana\u010dko-bugarskim odnosima na podru\u010dju donje Panonije (dana\u0161nja Slavonija i Srijem) tijekom 9. stolje\u0107a. Nasuprot uvrije\u017eenim zaklju\u010dcima historiografije, smatra da je bugarska vlast na ovom podru\u010dju tek kratkotrajno uspostavljena (od 827. do 829.), nakon \u010dega je do\u0161lo do restauracije frana\u010dkog vrhovni\u0161tva preko lokalnih slavenskih predstavnika.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Zrinka Nikoli\u0107 Jakus u predavanju Bugari u Splitu? Pri\u010da o porijeklu jedne srednjovjekovne plemi\u0107ke obitelji <\/i>osvrnula se na nekoliko dokumenata sa\u010duvanih u ostav\u0161tini Ivana Lu\u010di\u0107a Luciusa koji govore o bijegu \u010dlanova bugarske carske obitelji iz Trnave na jadransku obalu i njihovim vjerskim zadud\u017ebinama na splitsko-solinskom podru\u010dju. Ti su dokumenti i ranije privla\u010dili pa\u017enju histori\u010dara koji su opovrgnuli autenti\u010dnost datacije (od kraja 10. do prve pol. 13. st.), kao i sadr\u017eaja. Dokumenti su nastali u drugoj polovici 13. i prvoj polovici 14. st., no kao jedan od ranih poku\u0161aja konstrukcije identiteta, ali i kao svjedo\u010danstvo o bugarskim izbjeglicama na isto\u010dnojadranskoj obali, ostaju historiografski zna\u010dajni.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Slijedila su izlaganja Ljudmile Mindove Kristalizacija tuge. Forme pla\u010da u hrvatskoj baroknoj knji\u017eevnosti<\/i>, Jordanke Ge\u0161eve Slobodne hrvatske zemlje \u2013 nova domovina obitelji Peja\u010devi\u0107 (kraj XVII. \u2013 po\u010detak XVIII. stolje\u0107a)<\/i>, dok je Rumjana Bo\u017eilova bila sprije\u010dena da do\u0111e u Zagreb, pa je njen referat Franjo Ra\u010dki i Ante Star\u010devi\u0107 \u2013 dvije hrvatske vizije o isto\u010dnom pitanju i sudbini Balkana<\/i> pro\u010ditala Irina Ognjanova. Nakon toga predavanje Crtice k fenomenu bajronizma u bugarskoj i hrvatskoj knji\u017eevnosti <\/i>odr\u017eala je Antoaneta Bal\u010deva. Rumjana Koneva na hrvatskom se jeziku ispri\u010dala \u0161to rad Ivan \u0160i\u0161manov, Hrvati i paneuropska ideja <\/i>mora iznijeti na bugarskom jeziku, uz napomenu kako se nada da \u0107e ve\u0107 slijede\u0107e godine biti u mogu\u0107nosti izlagati na hrvatskom.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Ivica Zvonar zapo\u010deo je izlaganje \u201eObzor\u201c o Prvom balkanskom ratu <\/i>s obavijestima o povijesnom kontekstu na europskom jugoistoku u predve\u010derje svjetskog sukoba. Novosti iz Prvog balkanskog rata bile su glavne vijesti na stranicama zagreba\u010dkog Obzora<\/i>, pri \u010demu je glavnina pozornosti posve\u0107ivana vijestima s rati\u0161ta, dok su diplomatske igre bile u drugom planu. \u010clanci su bili mahom nepotpisani, a pobjede saveznika izazivale su euforiju, no rano je izra\u017eavana zabrinutost zbog opasnosti od podjela.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Referat Igora Despota Diplomatski incident Bugarske i Austro-Ugarske 1913. godine. Slu\u010daj Mileti\u0107 <\/i>bavio se prijeporima koji su uslijedili nakon o\u0161te\u0107enja austro-ugarskog trgova\u010dkog broda pri uplovljavanju u luku Varnu u rujnu 1913. godine. Mornari\u010dki inferiorni osmanskom protivniku u Prvom balkanskom ratu, Bugari su minirali prilaze svojim crnomorskim lukama, a o\u0161te\u0107eni brod nije slijedio slu\u017ebene upute za uplovljavanje. Ipak, u tako osjetljivom trenutku zao\u0161travanje odnosa nije bilo u interesu ni jedne strane, te je austrijski zahtjev za od\u0161tetom uskoro povu\u010den.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Milena Georgieva odr\u017eala je predavanje naslovljeno Jedan primjer hrvatskog simbolizma iz kolekcije Nacionalnog muzeja inozemne umjetnosti u Sofiji \u2013 \u201eInocenzije\u201c Bele \u010ciko\u0161a.<\/o:p><\/i><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Izlaganjem Djelovanje \u010dasnih sestara sv. Kri\u017ea na podru\u010dju zdravstva u Bugarskoj<\/i> Estera Radi\u010devi\u0107 dala je kratki pregled anga\u017emana pripadnica ovoga reda u Klementinskoj bolnici u Sofiji, bolnici Marije Lujze u Varni i dje\u010djem sanatoriju na obali Crnog mora tijekom prve polovice 20. st., nakon \u010dega su sestre koje nisu bile podrijetlom iz Bugarske morale napustiti zemlju.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Svetlozar Eldarov s referatom Hrvatski apostolat sv. \u0106irila i Metodija i Bugari 1910.-1919. <\/i>bio je posljednji govornik prije stanke.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

Nastavak je otvorila Suzana Le\u010dek, koja je izlo\u017eila rezultate istra\u017eivanja o prisutnosti bugarske emigracije na podru\u010dju Savske banovine, odnosno Zagreba tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Zahvaljuju\u0107i detaljnoj evidenciji bugarskih doseljenika koju nakon atentata na kralja Aleksandra vode policijski organi, u izlaganju Problemati\u010dni useljenici. Bugari u Kraljevini Jugoslaviji <\/i>mogla je ponuditi detaljnu analizu socijalne strukture bugarskih imigranata. U pitanju je bila strogo specijalizirana i privremena migracija, mahom sa\u010dinjena od vrtlara i studenata, pri \u010demu iznena\u0111uje visok postotak studentica.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

Rad Aleksandra Kostova Hrvatski doprinos formiranju bugarskih stru\u010dnjaka u domenu tehni\u010dkih znanosti (do Drugog svjetskog rata) <\/i>ukratko je iznijela Ljudmila Mindova.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

Jadranka Grbi\u0107 osvrnula se na tradiciju etnolo\u0161kog istra\u017eivanja u Hrvatskoj, te na koncepte identiteta i manjina. Zatim je iznijela preliminarne rezultate vlastitog, prvog etnolo\u0161kog istra\u017eivanja o Bugarima u Hrvatskoj, pa je izlaganje stoga naslovljeno Perspektive etnolo\u0161kog istra\u017eivanja identiteta Bugara u Zagrebu<\/i>. Bugarima je u Hrvatskoj priznat status nacionalne manjine, a od po\u010detka ovoga stolje\u0107a dolazi do revitalizacije njihovog kolektivnog identiteta kroz razne oblike institucionalizacije koji olak\u0161avaju kontakte s domovinom.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

Osnovne crte rada Nikole Ko\u010dankova Stvaranje Hrvatske pravoslavne crkve 1942. godine i Bugari <\/i>iznio je Svetlozar Eldarov.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

Kre\u0161imir Belo\u0161evi\u0107 govorio je o vezama hrvatskih i bugarskih vegetarijanaca krajem tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a u izlaganju Hrvatski vegetarac me\u0111u bugarskim prijateljima. Dr. Ivo Hengster u Bugarskoj<\/i>. Kao odgovor na posjet dr. Stoj\u010deva Zagrebu po\u010detkom 1939., dr. Hengstar nekoliko mjeseci kasnije otputovao je u Bugarsku. Najprije se zadr\u017eao u Sofiji, zatim posjetio kamp prista\u0161a mistika Petra Danova na planini Rila i naposljetku grad Plovdiv. Belo\u0161evi\u0107 se osvrnuo i na izvje\u0161taje o  <\/span>ovim posjetima u suvremenom tisku.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

Irina Ognjanova izlagala je na temu Reakcija Katoli\u010dke crkve na komunisti\u010dki pritisak u Hrvatskoj u prvim poslijeratnim godinama<\/i>.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

Posljednji referat, Uloga nacionalnog identiteta u bugarskom i hrvatskom manjinskom \u0161kolstvu u Ma\u0111arskoj \u2013 sli\u010dnosti i razlike<\/i>, iznijela je Sanja Vuli\u0107. Godine 1999. u organizaciji Saveza Hrvata u Ma\u0111arskoj osnovana je Naklada Croatica, koja je zahvaljuju\u0107i uspje\u0161nom radu osim hrvatskih uskoro po\u010dela tiskati i druge manjinske ud\u017ebenike. To je potaknulo autoricu da usporedi sadr\u017eaje ud\u017ebenika za manjinske nastavne programe unutar predmeta Narodopis. Smatra kako je bugarski program s izra\u017eenijim naglaskom na nacionalnim sadr\u017eajima primjereniji od hrvatskog, a razloge navodno treba tra\u017eiti me\u0111u prilikama u mati\u010dnim dr\u017eavama.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

Nakon kra\u0107e diskusije skup je zaklju\u010den. Sudionici su pozvani da sudjeluju u sutra\u0161njoj stru\u010dnoj ekskurziji, u sklopu koje je predvi\u0111en posjet katedrali, samostanu i crkvi sv. Kri\u017ea u \u0110akovu, razgledavanje tamo\u0161nje ergele lipicanaca, te posjet dvorcu Peja\u010devi\u0107 u Na\u0161icama. <\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

Ovim me\u0111unarodnim (to\u010dnije bilateralnim) skupom nastavljena je vi\u0161egodi\u0161nja plodna suradnja izme\u0111u hrvatskih i bugarskih znanstvenika s podru\u010dja dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti. Najva\u017eniji prigovor mo\u017ee se uputiti organizatorima zbog neorganiziranja prijevoda izlaganja, zbog \u010dega na samom skupu nije bila mogu\u0107a ozbiljnija komunikacija, samim time ni diskusija. Ipak, taj \u0107e nedostatak djelomi\u010dno biti ispravljen pripremom zbornika koji \u0107e sadr\u017eavati iznesene referate, s op\u0161irnijim sa\u017eecima na oba jezika.<\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/font><\/o:p><\/span><\/span><\/p>\n

Stipe Mlikoti\u0107<\/o:p><\/i><\/font><\/font><\/span><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1935","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1935,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":1935,"position":1},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":1935,"position":2},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":1935,"position":3},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":1935,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":1935,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1935","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1935"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1935\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1935"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1935"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1935"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}