{"id":1934,"date":"2010-08-04T22:00:05","date_gmt":"2010-08-04T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1934"},"modified":"2010-08-04T22:00:05","modified_gmt":"2010-08-04T22:00:05","slug":"ivan-zagar-treci-medunarodni-znanstveni-skup-matija-vlacic-ilirik-malo-kazaliste-u-labinu-22-24-travnja-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1934","title":{"rendered":"Ivan \u017dagar – Tre\u0107i me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eMatija Vla\u010di\u0107 Ilirik\u201c, Malo kazali\u0161te u Labinu, 22.-24. travnja 2010."},"content":{"rendered":"

Tre\u0107i me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eMatija Vla\u010di\u0107 Ilirik\u201c odr\u017ean je od 22. do 24. travnja 2010. godine u Malom kazali\u0161tu u Labinu. Okupio je 18<\/font><\/font> <\/font><\/font><\/span>znanstvenika iz Hrvatske,<\/font><\/font> <\/font><\/font><\/span>Slovenije, Litve, Italije, Njema\u010dke i SAD, a susret je organizirao Grad Labin u suradnji s labinskim Narodnim muzejom i Pu\u010dkim otvorenim u\u010dili\u0161tem. Prigodnim govorom su ga otvorili zamjenica gradona\u010delnika Grada Labina Eni Modru\u0161an i do\u017eupanica Istarske \u017eupanije Viviana Benussi, a vezano uz temu skupa uvodni je govor odr\u017eao \u010dlan organizacijskog odbora i moderator prve radionice Josip Bratuli\u0107, koji je naglasio va\u017enost djela Matije Vla\u010di\u0107a Ilirika.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Prvi panel nosio je naslov <\/font><\/font>Flacius i moderna istra\u017eivanja<\/font><\/font><\/i>, a otvorila ga je Olja Vi\u0161kovi\u0107, djelatnica Narodnog muzeja u Labinu, izlo\u017eiv\u0161i referat <\/font><\/font>Labinski znanstveni skup o Vla\u010di\u0107u iz 1970. godine<\/font><\/font><\/i>. U njemu je iznijela prikaz prve od \u010detiri radionice na znanstvenom skupu posve\u0107enom Miji Mirkovi\u0107u (Mati Baloti), koja je nosila naslov <\/font><\/font>Zna\u010denje Matije Vla\u010di\u0107a u kulturnoj revoluciji Europe i njegova aktualnost danas<\/font><\/font><\/i>. Odr\u017eana je 1. listopada 1970. u Labinu, a bila je integrirana u znanstveni skup jer je i sam Mijo Mirkovi\u0107 za \u017eivota bio izu\u010davatelj Vla\u010di\u0107evog djela. Predstavljeno je osam referata, a tematski su obra\u0111ene <\/font><\/font>Magdebur\u0161ke centurije<\/font><\/font><\/i>, pitanja slobodne volje, sukobi flacianista i filipista te hermeneutika.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Vedran Kos, tako\u0111er djelatnik Narodnog muzeja u Labinu, izlo\u017eio je rad <\/font><\/font>Labinski znanstveni skup o Matiji Vla\u010di\u0107u Iliriku iz 1985. godine<\/font><\/font><\/i>. Odr\u017ean je u sklopu trinaestog znanstvenog skupa <\/font><\/font>Susreti na dragom kamenu<\/font><\/font><\/i>, kao prva radionica podijeljena u tri tematske cjeline: <\/font><\/font>Mirkovi\u0107eva monografija o Vla\u010di\u0107u<\/font><\/font><\/i>, <\/font><\/font>Odjeci reformacije u Hrvatskoj i Sloveniji <\/font><\/font><\/i>i<\/font><\/font> Labin i Istra u 16. stolje\u0107u<\/font><\/font><\/i>. Izlagalo je 28 znanstvenika, a znanstveni skup je imao okruglu obljetnicu, 25 godina od objavljivanja Mirkovi\u0107eve monografije <\/font><\/font>Matija Vla\u010di\u0107 Ilirik.<\/font><\/font>
<\/font><\/font><\/i>
<\/font><\/font>Drugim panelom pod radnim naslovom <\/font><\/font>Flacius i filozofska-teolo\u0161ka spoznaja <\/font><\/font><\/i>predsjedao je Henning P. J\u00fcrgens, a izlo\u017eena su tri referata. Jure Zovko s Hrvatskih studija u Zagrebu predstavio je rad <\/font><\/font>Koh\u00e4rentische Interpretation bei Flacius (Koherentisti\u010dka interpretacija kod Vla\u010di\u0107a)<\/font><\/font><\/i>, u kojem se osvr\u0107e na Vla\u010di\u0107evo djelo <\/font><\/font>Klju\u010d Svetog pisma<\/font><\/font><\/i>. Autor raspravlja o Vla\u010di\u0107u iz perspektive za\u010detnika hermeneutike, odnosno stavlja u odnos njegova promi\u0161ljanja o tuma\u010denju Biblije. Vla\u010di\u0107 se protivi neodgovaraju\u0107im i neozbiljnim interpretacijama Svetog pisma, odnosno pretpostavci o mnogostrukosti tuma\u010denja smisla teksta. Postupkom sinteti\u010dkog \u010ditanja autor zaklju\u010duje kako su pojedini dijelovi spisa nedvojbeno me\u0111usobno povezani te da ne idu u me\u0111usobno proturje\u010dje, \u010dime posti\u017eu koherentnost.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Zolt\u00e1n Rokay s budimpe\u0161tanskog <\/font><\/font>P\u00e9ter P\u00e1zm\u00e1ny Catholic University<\/font><\/font><\/i> predstavio je referat na temu <\/font><\/font>Die Metoden in der Clavis von Flacius<\/font><\/font><\/i> (Vla\u010di\u0107eva metodologija u djelu <\/font><\/font>Klju\u010d Svetog pisma<\/font><\/font><\/i>), u kojem se prenosi Vla\u010di\u0107evo obja\u0161njenje metoda kojima se slu\u017eio u svom teolo\u0161kom radu. Tri su osnovne: <\/font><\/font>methodus synthetica <\/font><\/font><\/i>(sastavba), <\/font><\/font>methodus analytica <\/font><\/font><\/i>(razlu\u010dba) i <\/font><\/font>definicija<\/font><\/font><\/i> (ome\u0111enje), a kroz tekst se uspore\u0111uju s metodolo\u0161kim pristupima kod Galena, Aristotela i Melanchtona. Autor donosi zaklju\u010dak da se Vla\u010di\u0107a mo\u017ee smatrati tvorcem novovjekovne teolo\u0161ke metodologije.<\/font><\/font>      <\/font><\/font><\/span> <\/font><\/font><\/span><\/i>          <\/font><\/font>
<\/font><\/font><\/span>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Zadnji rad u ovom panelu izlo\u017eio je Hans Peter Gro\u00dfhans s <\/font><\/font>Evangelisch-theologische Fakult\u00e4t der Universit\u00e4t in M\u00fcnster<\/font><\/font><\/i>, s naslovom <\/font><\/font>Flacius und das Wort Gottes. Die Auseinandersetzung mit Kaspar Schwenckfeld (Vla\u010di\u0107 i Bo\u017eja rije\u010d: spor s Casparom von Schwenckfeldom)<\/font><\/font><\/i>. Hermeneuti\u010dka problematika zaokupljala je teolo\u0161ke protestantske krugove u 16. stolje\u0107u, a spor izme\u0111u Vla\u010di\u0107a i Schwenckfelda koji se odvijao od 1551. do 1559. godine pokazuje kako je Ilirik i prije pisanja svog kapitalnog djela <\/font><\/font>Klju\u010d Svetog pisma<\/font><\/font><\/i> promi\u0161ljao o problematici tuma\u010denja utjecajnih teolo\u0161kih tekstova.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Tre\u0107im panelom koji je nosio naslov <\/font><\/font>Flacius i teologija<\/font><\/font><\/i> predsjedao je Hans Peter Gro\u00dfhans, a prvi referat je izlo\u017eio Stanko Jambrek s Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Naslov njegovog rada <\/font><\/font>Antikrist u Vla\u010di\u0107evoj misli <\/font><\/font><\/i>daje odre\u0111ene smjernice o osnovnim Ilirikovim teolo\u0161kim promi\u0161ljanjima u odnosu Krista i antikrista. Daje se pregled Vla\u010di\u0107evih djela: <\/font><\/font>Kratki pregled<\/font><\/font><\/i> <\/font><\/font>vjere Isusa Krista i Antikrista (Breves summae Religionis Iesu Christi et Antichristi), Spis protiv Papina primata (Scriptum contra primatum papae) <\/font><\/font><\/i>i <\/font><\/font>Katalog svjedoka istine (Catalogus testium veritatis)<\/font><\/font><\/i>, na temelju kojih autor vr\u0161i usporedbu onih dijelova koji govore o antikristu, a napravljen je i pregled katoli\u010dke teolo\u0161ke misli o istoj temi. <\/font><\/font>  <\/font><\/font><\/span><\/i> <\/font><\/font>
<\/font><\/font><\/span>
<\/font><\/font>Fanika Kranjc Vre\u010dko s Teolo\u0161kog fakulteta u Ljubljani iznijela je referat <\/font><\/font>Flacianer Mathias Klombner zwischen Kroaten und Slowenen des 16. Jahrhunderts (Vla\u010di\u0107evac Matija Klombner me\u0111u Hrvatima i Slovencima 16. stolje\u0107a)<\/font><\/font><\/i>. U njemu je naglasila utjecaj ovog reformatora u slovenskom dru\u0161tvu ranog novog vijeka, te njegov sukob s Primo\u017eom Trubarom. Iako se zna da je Klombner bio u osobnim kontaktima s Vla\u010di\u0107em, od kojega je imao prilike direktno primati reformatorske ideje, autorica zaklju\u010duje kako je njegova li\u010dnost jo\u0161 uvijek nedovoljno istra\u017eena me\u0111u slovenskim znanstvenicima koji se bave protestantizmom.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Izlaganje Josipa Bratuli\u0107a <\/font><\/font>Odnosi hrvatskih i slovenskih protestanata te djelatnost slovenskih stale\u017ea <\/font><\/font><\/i>govori o odnosima izme\u0111u velika\u0161a u hrvatskim zemljama koje su se u 16. stolje\u0107u dijelom nalazile pod Kranjskom te slovenske vlastele. Autor izvodi zaklju\u010dak da su se visoki stale\u017ei u ovoj regiji ponajvi\u0161e brinuli o nemirnoj granici prema Osmanskom carstvu, te su u tom smjeru bili otvoreni prema reformatorskim idejama, posebno luteranstvu. Misao vodilja je bila prihva\u0107anje evan\u0111elja kao \u0161tita prema turskom proboju u Europu, pa su podr\u017eavane ideje Primo\u017ea Trubara i hrvatskih protestanata glagolja\u0161a da se izda <\/font><\/font>Novi zavjet<\/font><\/font><\/i>.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>U sklopu ovog panela izlaganje o nedavno objavljenom hrvatskom izdanju djela <\/font><\/font>Matija Vla\u010di\u0107 i opstanak Lutherove reforme<\/font><\/font><\/i> odr\u017eao je autor knjige Oliver K. Olson, umirovljeni sveu\u010dili\u0161ni profesor (Hamburg, Philadelphia, Milwaukee) i jedan od poznatijih \u017eivu\u0107ih flaciologa. Knjiga govori o Vla\u010di\u0107evom \u017eivotu, od djetinjstva koje je proveo u rodnom Labinu, do predava\u010da u Jeni. Raspravlja se o njegovom sukobu s Philippom Melanchthonom unutar reformatorske struje s jedne, te s Katoli\u010dkom crkvom i papinstvom s druge strane. Hrvatsko izdanje je tiskano u 350 primjeraka, a originalno izdanje na engleskom jeziku pod naslovom <\/font><\/font>Matthias Flacius and the Survival of Luther\u2019s Reform<\/font><\/font><\/span><\/i> <\/font><\/font><\/span>izdano je jo\u0161 2002. godine u redakciji <\/font><\/font>njema\u010dke izdava\u010dke ku\u0107e <\/font><\/font>Harrassowitz Verlag<\/font><\/font><\/i> iz Wiesbadena.<\/font><\/font>
<\/font><\/font><\/span>
<\/font><\/font>Naslov \u010detvrtog panela je bio <\/font><\/font>Flacius i teolo\u0161ki sporovi<\/font><\/font><\/i>, a predsjedao je Jure Zovko. Prvi rad s naslovom <\/font><\/font>Matthias Flacius and the Reformation in the Grand Duchy of Lithuania (Matija Vla\u010di\u0107 i reformacija u Velikom vojvodstvu Litvi)<\/font><\/font><\/i> izlo\u017eila je Dainora Pociute sa sveu\u010dili\u0161ta u Vilniusu. Glavno istra\u017eiva\u010dko pitanje u njezinom radu zauzima djelovanje zapadnih reformatora (augsbur\u0161ki i \u0161vicarski krug) i njihovo me\u0111usobno natjecanje u ostvarivanju utjecaja na protestantske krugove u Velikom vojvodstvu Litvi. Mikolaj Radzwi\u0142\u0142 \u201eCrni\u201c kao preobra\u0107enik i osniva\u010d litavske Evangeli\u010dke crkve bio je podvrgnut pritiscima ne samo iz redova reformacije, ve\u0107 i od strane papinih legata koji su mu predlagali vra\u0107anje na katoli\u010danstvo. Jedan od reformatora koji je nastojao ostvariti utjecaj na njega je i Vla\u010di\u0107, posvetiv\u0161i mu djelo <\/font><\/font>Sacrae Historiae a Mundi exordio ad sua usque tempora deductae<\/font><\/font><\/i>, unutar kojega mu upu\u0107uje i osobno pismo u svibnju 1556. godine. Zaklju\u010duje se da je, potaknut Ilirikovim nastojanjima, Radzwi\u0142\u0142 donio odluku o otvorenoj polemici i ubrzo \u017eestokoj kritici Rimokatoli\u010dke crkve.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Henning P. J\u00fcrgens s njema\u010dkog <\/font><\/font>Institut f\u00fcr Europ\u00e4ische Geschichte Mainz <\/font><\/font><\/i>predstavio je rad <\/font><\/font>Philipp Melanchthon and Matthias Flacius Illyricus \u2013 reevaluation of a relationship (Filip Maelanchthon i Matija Vla\u010di\u0107 Ilirik \u2013 ponovno vrednovanje jednog odnosa)<\/font><\/font><\/i>. Osnovni istra\u017eiva\u010dki diskurs je preispitivanje odnosa dvojice protestantskih teologa na temelju dokumenata iz 1548. godine. To su Vla\u010di\u0107eva pisma upu\u0107ena Melanchthonu 16. prosinca 1548. i 8. lipnja 1549. godine, pamfleti <\/font><\/font>Apologia ad scholam Wittebergensem, Responsio ad epistolam Melanthonis<\/font><\/font><\/i> od 20. listopada 1549., te dva pisma od 1. i 16. rujna 1556. godine. Melanchthon je Vla\u010di\u0107u pak uputio 2 pisma, prvo 1. listopada 1549., a drugo 5. rujna 1556. godine. Me\u0111u obra\u0111enim dokumentima autor isti\u010de i pisma koja su slana drugim ljudima a u kojima se spominje Vla\u010di\u0107, te se na temelju njih vr\u0161i rekonstrukcija odnosa.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Luka Ili\u0107 s <\/font><\/font>The Lutheran Theological Seminary at Philadelphia<\/font><\/font><\/i> predstavio je referat <\/font><\/font>Der heilige Mann und thewre held: Vla\u010di\u0107evo vi\u0111enje Lutera<\/font><\/font><\/i>. U njemu se pribli\u017eava Vla\u010di\u0107eva fasciniranost ostarjelim Lutherom, kojega je nerijetko citirao u svojim djelima, a \u010dijim \u0107e teolo\u0161kim idejama ostati vjeran do smrti. Kao glavno istra\u017eiva\u010dko pitanje postavlja se na\u010din na koji je Ilirik interpretirao svog u\u010ditelja. Nakon Lutherove smrti Vla\u010di\u0107 je neke njegove rukopise objavio, dodav\u0161i im predgovore, pa se autor rada usredoto\u010dio na utjecaj tih djela na budu\u0107e generacije protestantskih teologa.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Petim panelom predavanja pod naslovom <\/font><\/font>Flacius i povijest 1 <\/font><\/font><\/i>predsjedao je Luka Ili\u0107, a prvi izlaga\u010d bio je Phillip Haberkern sa <\/font><\/font>Stewart Fellow and Lecturer in Religion \u2013 Princeton University <\/font><\/font><\/i>s radom <\/font><\/font>The Human Face of Doctrine: Flacius and the Role of the Witness in Church History (Ljudsko lice nauka: Vla\u010di\u0107 i uloga svjedoka u povijesti Crkve)<\/font><\/font><\/i>. Autor je poku\u0161ao prenijeti Vla\u010di\u0107evo shva\u0107anje crkvene povijesti u razdoblju nakon Schmalkaldskog rata, kada je u njegovim djelima nagla\u0161ena fascinacija \u010de\u0161kim propovjednikom Janom Husom. Godine 1558. Ilirik objavljuje dva velika sveska, <\/font><\/font>Historia<\/font><\/font><\/i> i <\/font><\/font>Monumenta<\/font><\/font><\/i>, u kojima se nalazi 45 tekstova \u0161to ih je posvetio Husu, ili djela koja je \u010de\u0161ki teolog sam napisao. U radu je dat i pregled drugih utjecajnih crkvenih otaca \u2013 svjedoka, koji su bili sudionicima unutarnjih sukoba u crkvi kroz povijest.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Tullio Vorano iz Narodnog muzeja u Labinu izlo\u017eio je rad <\/font><\/font>Labin Vla\u010di\u0107eva doba u spisima notara Bartolomea Gervasia<\/font><\/font><\/i>. Na temelju 112 spisa ovog labinskog sve\u0107enika, suca i notara u razdoblju od 1525. do 1550. godine, autor razla\u017ee pojedine segmente labinske svakodnevice 16. stolje\u0107a. Isti\u010de Vla\u010di\u0107evu obitelj koja se spominje isklju\u010divo pod prezimenom Frankovi\u0107, te veliki broj obrtnika koji su \u010dini se ponajvi\u0161e zaslu\u017eni za gospodarski uzlet Ilirikovog rodnog grada.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Lucijan Mohorovi\u0107, labinski lije\u010dnik, predstavio je referat <\/font><\/font>Matija Vla\u010di\u0107 Ilirik Mla\u0111i<\/font><\/font><\/i>, u kojem je biografski obradio va\u017enije \u010dinjenice iz \u017eivota najstarijeg sina labinskog teologa i protestanta Matije Vla\u010di\u0107a. Autor u radu konstatira kako je jo\u0161 uvijek premalo podataka o nekim dijelovima njegova \u017eivota, a posebno o onima koji se odnose na lije\u010dni\u010dku i profesorsku karijeru. Zahvaljuju\u0107i kontaktima sa stru\u010dnjacima iz Njema\u010dke te izvorima iz tamo\u0161njih knji\u017enica, rasvijetljena su pitanja o vremenu i mjestu njegovog \u0161kolovanja, a demantirani su i navodi iz <\/font><\/font>Medicinske enciklopedije <\/font><\/font><\/i>M. D. Grmeka gdje je zapisano da je Vla\u010di\u0107 mla\u0111i za \u017eivota objavio svega jedan rad, dok Mohorovi\u0107 na temelju novootkrivenih izvora donosi podatak da ih je objavio \u010dak jedanaest.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>\u0160esti panel pod naslovom <\/font><\/font>Flacius i povijest 2 <\/font><\/font><\/i>kojim je tako\u0111er predsjedao Luka Ili\u0107, zapo\u010deo je predavanjem Vere fon der Osten-Sacken s <\/font><\/font>Institut f\u00fcr Europ\u00e4ische Geschichte Mainz <\/font><\/font><\/i>na temu <\/font><\/font>Die kleine Herde der 7000 \u2013 Die aufrechten Bekenner in M. Flacius Illyricus konzeptionallen Beitr\u00e4gen zur Neuformulierung der Kirchengeschichte aus protestantischer Sicht (Malo stado od 7000 ljudi \u2013 pravi ispovjedatelji u konceptualnim doprinosima M. Vla\u010di\u0107a Ilirika novoj formulaciji crkvene povijesti s protestantskog gledi\u0161ta)<\/font><\/font><\/i>. Na samom po\u010detku djela Magdebur\u0161ke centurije Vla\u010di\u0107 istupa s tezom o 7000 svjedoka u kontekstu pravih boraca za istinu nasuprot antikristu \u2013 papi koji Rimsku kuriju predstavlja jedinom pravom Bo\u017ejom crkvom na zemlji. Autorica rada je u tekstu razmotrila poistovje\u0107ivanje \u201emalog stada\u201c s istinskom Bo\u017ejom crkvom u Ilirikovom djelu, kompariraju\u0107i ga s interpretacijama nekih drugih autora poput Johannesa Wiganda.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Francesca Tasca Dirani iz Bergama predstavila je referat s naslovom <\/font><\/font>\u201eSicut et hoc tempore accisse vidimus\u201c. Das biblische Profil von Waldes aus Lyon im Catalogus testium veritatis von Matthias Flacius Illyricus (Biblijski profil Valda iz Liona u Katalogu svjedoka istine Matije Vla\u010di\u0107a Ilirika)<\/font><\/font><\/i>. Autorica je poku\u0161ala pribli\u017eiti na\u010din na koji je Vla\u010di\u0107 u svom djelu <\/font><\/font>Katalog svjedoka istine <\/font><\/font><\/i>prikazao Valda iz Lyona, te razliku u interpretaciji dvaju izdanja ovog djela, iz 1552. i 1556. godine.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Posljednje izlaganje na slu\u017ebenom dijelu ovog znanstvenog skupa imao je Harald Bollbuck, zaposlenik <\/font><\/font>Herzog August Bibliothek Wolfenb\u00fcttel<\/font><\/font><\/i>. Izlo\u017eio je rad <\/font><\/font>Die Magdeburger Zenturien \u2013 Entstehung und Arbeitstechnik (Magdebur\u0161ke centurije \u2013 nastanak i metodologija rada)<\/font><\/font><\/i>, u kojem je analizirao i usporedio metodologiju rada kod pojedinih crkvenih djela s Vla\u010di\u0107evim <\/font><\/font>Centurijama<\/font><\/font><\/i>, kod kojih je ukazao na razvoj filolo\u0161ke i povijesne kritike.<\/font><\/font>
<\/font><\/font>
<\/font><\/font>Svoje prisustvo na znanstvenom skupu otkazali su Alojz Jembrih s Hrvatskih studija u Zagrebu, koji je trebao predstaviti rad <\/font><\/font>Flacius u sredi\u0161tu znanstvenih interesa u Hrvatskoj i Njema\u010dkoj 20. stolje\u0107a<\/font><\/font><\/i>, Ivan Kordi\u0107 iz Zagreba s temom <\/font><\/font>Vla\u010di\u0107eva teolo\u0161ka antropologija<\/font><\/font><\/i>, Robert J. Christman s <\/font><\/font>Luther College Decorah, Iowa<\/font><\/font><\/i>, koji je trebao izlo\u017eiti referat na temu <\/font><\/font>\u201eWir sindt nichts den eytel sunde\u201c: The Impact of Flacius’s Theology of Original Sin on the German Territory of Mansfeld (Utjecaj Vla\u010di\u0107eve teologije isto\u010dnoga grijeha na njema\u010dkom teritoriju Mansfelda)<\/font><\/font><\/i>, Luther D. Peterson s <\/font><\/font>State University of New York at Oswego<\/font><\/font><\/i> s temom <\/font><\/font>A War of Words: The Adiaphora Controversy Treatises between Johann Pfeffinger and Matthias Flacius Illyricus (Rat rije\u010di: traktati Johanna Pfeffingera i Matije Vla\u010di\u0107a Ilirika o adijafori\u010dnom sporu)<\/font><\/font><\/i>, Douglas Grandon s <\/font><\/font>Bradley<\/font><\/font><\/i> <\/font><\/font>University Peoria Illinois<\/font><\/font><\/i>, koji je trebao predstaviti rad <\/font><\/font>Flacius and the Fathers: Cross-examining His Earliest Witnesses (Vla\u010di\u0107 i crkveni oci: preispitivaje njegovih najranijih svjedoka<\/font><\/font><\/i>, te Stjepan Damjanovi\u0107 s <\/font><\/font>Filozofskog fakulteta u Zagrebu<\/font><\/font><\/i> s radom <\/font><\/font>\u201eOsvje\u017eavanje jezika\u201c u glagolji\u010dnom ura\u0161kom izdanju Biblije<\/font><\/font><\/i>.<\/font><\/font> <\/font><\/font>
<\/font><\/font><\/span>
<\/font><\/font>Prvi znanstveni skup posve\u0107en Iliriku odr\u017ean je 2001., drugi 2006. godine, a naredni \u010detvrti po redu su organizatori najavili za 2020. godinu, kada \u0107e biti okrugla obljetnica \u2013 500 godina od ro\u0111enja Matije Vla\u010di\u0107a Ilirika. <\/font><\/font><\/p>\n

Ivan \u017dagar<\/font><\/font><\/strong><\/font>
<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/font><\/p>\n

 <\/font><\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1934","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":1934,"position":0},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":1934,"position":1},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1934,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52556","url_meta":{"origin":1934,"position":3},"title":"ZagrebDox 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma 19. - 26. travnja 2026. Kaptol Boutique Cinema, Zagreb Program i dodatne obavijesti: https:\/\/zagrebdox.net\/hr","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":1934,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":1934,"position":5},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1934"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1934\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}