Etnografski muzej u Zagrebu poziva u srijedu, 4. o\u017eujka 2020. u 18 sati na drugo u nizu predavanja uz izlo\u017ebu “Hrvati \u2013 ljudi iza mita: Janko \u0160ajatovi\u0107 Krabat i hrvatske garde u Europi”. Tomislav Aralica predstavit \u0107e usko\u010dko naoru\u017eanje 16. i 17. stolje\u0107a kao i oru\u017eje hrvatskih konjanika u vrijeme Tridesetogodi\u0161njeg rata (1618.-1648.).<\/p>\n
<\/p>\n
Oru\u017eje uskoka i Hrvata<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Usko\u010dka epopeja trajala je stotinjak godina, od po\u010detka 16. st. pa do 1617. s tim da slijede nastavci u vidu zametka Hrvatske vojne krajine i daljnjih doga\u0111aja i ratova. Kroz to vrijeme naoru\u017eanje uskoka je evoluiralo. Njihovo osnovno naoru\u017eanje tijekom \u010ditavog ovog razdoblja bila je pu\u0161ka sa sustavom opaljenja na fitilj. Ru\u010dne pu\u0161ke izvori 16. st. nazivaju pixides manuales. One su bile manje i lak\u0161e od tvr\u0111avskih pu\u0161aka kuka\u010da. Nije se sa\u010duvala niti jedna cjelovita ali zato \u0161irom Hrvatske ima dosta nalaza serpentina, kokota njihovog mehanizma, rije\u0111en cijevi koje mogu biti \u017eeljezne ili bron\u010dane. Opaljenje se vr\u0161ilo pomo\u0107u palca kojim je pritiskano jedno dugme koje bi otpustilo serpentinu s fitiljem.<\/p>\n Krajem 16. st. nastaju suvremenije fitilja\u010de s klasi\u010dnim obara\u010dem. Javljaju se i pu\u0161ke sa sustavom opaljenja na kolo. Primjer takve pu\u0161ke je kola\u0161ica koja se \u010duvala u zbirci Vlatkovi\u0107 iz Novigrada, a navodno je pripadala obiteljskom pretku, \u010duvenom usko\u010dkom vojvodi Ivana Vlatkovi\u0107u \u2013 Ivi Senjaninu. Ugledni uskoci boljeg imovnog stanja mogli su nositi i pi\u0161tolje na kolo.<\/p>\n Od hladnog oru\u017eja uskoci nose ponajprije velike borbene no\u017eeve zvane korde, a oni boljeg imovnog stanja i sablje hrvatsko-ugarskog tipa zvane husarskim, turske sablje razli\u010ditih tipova te karakteristi\u010dne dalmatinske ma\u010deve tipa schiavona.<\/p>\n Hrvatski konjanici u vrijeme Tridesetogodi\u0161njeg rata (1618.-1648.) odjeveni su i naoru\u017eani na husarski na\u010din, po uzoru na turske konjanike, ali s nizom specifi\u010dnosti. Oni su nosili \u010ditav arsenal oru\u017eja: dva pi\u0161tolja na kolo u kuburlucima obje\u0161ena o unka\u0161 sedla, pu\u0161ku na kolo zvanu arkebuza obje\u0161enu pomo\u0107u karabin kop\u010de za remen preba\u010den preko ramena, dugo koplje, te\u0161ki palo\u0161 namijenjen borbi protiv oklopljenog protivnika obje\u0161en za sedlo i kolan, kon\u010dar \u2013 ma\u010d za probijanje oklopa s druge strane sedla i kolana, te oru\u017eje na kratkoj motki: na\u0111ak, buzdovan ili sjekiru.<\/p>\n <\/p>\n O autoru:<\/p>\n Tomislav Aralica po zanimanju je sudac, a iz hobija se bavi prou\u010davanjem povijesnog oru\u017eja i hrvatske vojne povijesti. O tome je do danas napisao 25 knjiga, izlo\u017ebenih kataloga i sli\u010dnih publikacija, te preko stotinu \u010dlanaka u razli\u010ditim \u010dasopisima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19211,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-19334","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/hrvati-ljudi-iza-mita.jpg?fit=1920%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55607","url_meta":{"origin":19334,"position":0},"title":"Documenta: Odr\u017eana spomen-\u0161etnja na temu Antiratne kampanje i Arkzina","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom otvaranja izlo\u017ebe Arkzin foto arhiva, 26. rujna odr\u017eali smo spomen-\u0161etnju Antiratna kampanja i Arkzin na ulicama Zagreba: ljudska prava za vrijeme rata. Uz svoja svjedo\u010danstva, sje\u0107anja i refleksije \u0161etnju su vodile Vesna Ter\u0161eli\u010d, suosniva\u010dica Antiratne kampanje Hrvatske (ARK), Vesna Jankovi\u0107, glavna urednica Arkzina te Aida Bagi\u0107, voditeljica programa mirovne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Spomen-setnja.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Spomen-setnja.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Spomen-setnja.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Spomen-setnja.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Spomen-setnja.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":19334,"position":1},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","url_meta":{"origin":19334,"position":2},"title":"Gostovanje predstave – George Bernard Shaw, “Oru\u017eje i \u010dovjek” – u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu Petak 04.09.2026. u 19:30Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska) George Bernard Shaw Oru\u017eje i \u010dovjek Prijevod: Stojan \u010caprazov i Rajko \u010caprazov Re\u017eija: John Malkovich Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch Kostimografija: Jordan Mihalev Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin Asistentica re\u017eije:\u2026","rel":"","context":"U "Kazali\u0161ne predstave"","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1.5x"},"classes":[]},{"id":55363,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55363","url_meta":{"origin":19334,"position":3},"title":"\u201eHrvatska revija\u201c (2-2026) \u2013 Tema broja: Izidor Kr\u0161njavi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (2-2026) sadr\u017ei temu broja \u201eIzidor Kr\u0161njavi\u201c. KAZALO Tema broja: Izidor Kr\u0161njavi 3\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Filip \u0160imetin \u0160egvi\u0107Izidor Kr\u0161njavi: obzorja europskog intelektualca 9\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Stjepan Matkovi\u0107Kr\u0161njavi na prava\u0161koj pozornici 13\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160tefka Batini\u0107\u00bbJesam li hrvatski narod osramotio dok sam bio predstojnikom Kr. zemaljske vlade, Odjela za bogo\u0161tovlje i nastavu?\u00ab \u0160kolske reforme\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/hrvatska_revija_2026-02.jpg?fit=300%2C410&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55430,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55430","url_meta":{"origin":19334,"position":4},"title":"Documenta: Izlo\u017eba fotografija, \u0161etnja i radionica o Antiratnoj kampanji i Arkzinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U posljednjim danima ovoga mjeseca organiziramo tri doga\u0111aja: izlo\u017ebu fotografija i ilustracija iz novina Arkzin 25. rujna, \u0161etnju Zagrebom vezanu za Antiratnu kampanju i novine 26. rujna, te radionicu nenasilne komunikacije 28. i 30. rujna. U petak, 25. rujna 2026. u 18 sati u dvorani Ku\u0107e ljudskih prava otvorit \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55544,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55544","url_meta":{"origin":19334,"position":5},"title":"Od valonskih ugljenokopa do suvremenih europskih institucija \u2013 odr\u017eano predavanje o hrvatskoj zajednici u Belgiji","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U prostoru Knji\u017enice Dalmatina u Splitu 28. rujna 2026. g. odr\u017eano je sve\u010dano predavanje posve\u0107eno stogodi\u0161njoj povijesti i ba\u0161tini hrvatske zajednice u Kraljevini Belgiji, ususret obilje\u017eavanju Dana europske ba\u0161tine 2026., blagdana svetoga Jeronima te Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije. Doga\u0111anje su zajedni\u010dki organizirali Hrvatska udruga Benedikt i splitski ogranak Hrvatske paneuropske unije,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19334","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19334"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19334\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19335,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19334\/revisions\/19335"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19211"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19334"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19334"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19334"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}