Sve\u010danom skup\u0161tinom odr\u017eanom 21. velja\u010de 2020. u Sve\u010danoj dvorani Tone Peru\u0161ka na Sveu\u010dili\u0161tu Jurja Dobrile u Puli Istarsko povijesno dru\u0161tvo obilje\u017eilo je desetu godi\u0161njicu osnivanja. Bila je to prigoda da se \u010dlanovi Dru\u0161tva prisjete brojnih aktivnosti koje su provedene kroz proteklo desetlje\u0107e. Predsjednik Dru\u0161tva Maurizio Levak podsjetio je na okolnosti u kojima je osnovano, istaknuv\u0161i kako se potreba za njegovim pokretanjem pojavila kao prirodna posljedica osnutka (1994.) i vi\u0161egodi\u0161njega djelovanja Odsjeka za povijest na pulskom Filozofskom fakultetu. Na pulskom studiju povijesti \u0161kolovali su se i stasali novi nara\u0161taji istarskih povjesni\u010dara, oja\u010dav\u0161i ipak malobrojne starije koji su u prethodnim desetlje\u0107ima na svojim ple\u0107ima nosili prou\u010davanje regionalne pro\u0161losti. Treba istaknuti da su osnivanju Dru\u0161tva dale podr\u0161ku sve stru\u010dne ustanove koje su tada djelovale u Istri: Dr\u017eavni arhiv u Pazinu, pulska podru\u010dna jedinica Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci, rovinjski Centar za povijesna istra\u017eivanja, Povijesni i pomorski muzej Istre i pulski centar Instituta Ivo Pilar. Dru\u0161tvo je osnovano s ciljem okupljanja ne samo profesionalnih povjesni\u010dara, ve\u0107 i svih prou\u010davatelja i ljubitelja istarske povijesti, a uspje\u0161nost njegova ostvarivanja potvr\u0111uje broj od trenutno 84 \u010dlana.<\/p>\n
Istarsko povijesno dru\u0161tvo djeluje kao neprofitna udruga, pokre\u0107u\u0107i i ostvaruju\u0107i razne projekte financirane putem javnih natje\u010daja. Kao prvi i najva\u017eniji projekt istaknuto je pokretanje znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Histria, koji od 2011. izlazi u jednogodi\u0161njem ritmu objavljuju\u0107i znanstvene radove iz povijesti i povijesti bliskih znanosti (arheologije, povijesti umjetnosti, etnologije i dr.), kao i brojne prikaze i izvje\u0161\u0107a, okupljaju\u0107i velik broj suradnika. Histria je tako u stru\u010dnoj javnosti postala prepoznatljiva i stekla zavidan ugled. Glavni urednik Maurizio Levak zahvalio je na podr\u0161ci i suizdava\u010dima \u010dasopisa, Sveu\u010dili\u0161tu Jurja Dobrile, Povijesnom i pomorskom muzeju Istre i Arheolo\u0161kom muzeju Istre.<\/p>\n
Dru\u0161tvo od samih po\u010detaka djelovanja ima i svoju mre\u017enu stranicu, o \u010demu je govorio dopredsjednik Dru\u0161tva Milan Rado\u0161evi\u0107, a njezin autor Aldo \u0160uran o tehni\u010dkim izazovima njezina pokretanja i razvoja. Uz nju je pokrenut i profil na Facebooku, koji ure\u0111uje Nik\u0161a Mini\u0107. \u0160uran je predstavio projekt Fotohist(o)rija, kojim se prikupljaju stare fotografije istarskih naselja i spomenika na mre\u017enoj stranici, a Mini\u0107 je govorio o sli\u010dnom projektu, Cinehistriji, kojim se na mre\u017enim stranicama objavljuju kratki filmski zapisi, uglavnom dokumentarnog tipa, iz istarske pro\u0161losti. Luka Tidi\u0107 je urednik rubrike Istarski vremeplov koja prenosi vijesti iz starih novina, svakodnevno ih a\u017euriraju\u0107i da bi bile vezane za aktualan datum.<\/p>\n
Ivan \u017dagar bio je, uz Davida Orlovi\u0107a, voditelj projekta predstavljanja knjiga stru\u010dne povijesne problematike, kojim je javno predstavljen velik broj novih publikacija koje se bave istarskom povije\u0161\u0107u. Igor Jovanovi\u0107 i Igor \u0160aponja ve\u0107 cijelo desetlje\u0107e vode projekt Istarske sudbine, tijekom kojega su prikupili videosvjedo\u010danstva vi\u0161e od 120 Istrana i Istranki koji su pre\u017eivjeli nacisti\u010dke koncentracijske logore, a zadnjih godina prikupljaju i svjedo\u010danstva ljudi koji su u prvom poratnom desetlje\u0107u iz razli\u010ditih razloga ilegalno emigrirali preko tada dobro \u010duvane granice prema zapadu. \u017dagar je vodio i projekt digitalizacije historiografske literature, kada je digitalizirano nekoliko znanstveno-stru\u010dnih \u010dasopisa i njihov sadr\u017eaj u\u010dinjen daleko dostupnijim. Dru\u0161tvo je organiziralo i dva me\u0111unarodna znanstvena skupa (2011. povodom 150. godi\u0161njice uspostave Istarskog pokrajinskog sabora i 2016. o stradavanju istarskog civilnog stanovni\u0161tva u Prvom svjetskom ratu), i izdalo zbornik radova \u201eU sjeni Velikoga rata. Odraz ratnih zbivanja na \u017eivot istarskoga civilnog stanovni\u0161tva\u201c 2019. godine, koji su uredili Mihovil Dabo i Milan Rado\u0161evi\u0107. Organizirano je i nekoliko izlo\u017ebi \u2013 o povijesti pulskih nogometnih igrali\u0161ta (Anton Percan), crkvama baljanskoga podru\u010dja (Milan Rado\u0161evi\u0107 i Aldo \u0160uran) te izuzetno uspje\u0161nu Pale\u017e u sje\u0107anjima, koja je dosad gostovala na dvadesetak mjesta u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji (koju je predstavio jedan od njezinih suautora \u017deljko Cetina). O suradnji s pulskom Udrugom antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista govorio je Rado\u0161evi\u0107, istaknuv\u0161i suorganizaciju znanstvenoga skupa \u201e(Anti)fa\u0161izam u pro\u0161losti i sada\u0161njosti\u201c 2014., kao i izdavanje istoimenoga zbornika (2015.). Rado\u0161evi\u0107 je, uz Renata Mati\u0107a, i nositelj projekta Stolje\u0107e europskog antifa\u0161izma \u2013 Istra izme\u0111u lokanog i globalnog pokrenutoga 2017. koji za cilj ima fenomen antifa\u0161izma interdisciplinarnim pristupom promatrati u njegovoj slojevitosti i interakciji niza \u010dimbenika i struktura: radni\u0161tva, gra\u0111anstva, nacionalnih manjina, \u017eena i \u017eenskog mirovnog aktivizma, Crkve, emigracije, istovremeno uzimaju\u0107i u obzir globalne geopoliti\u010dke i geostrate\u0161ke mijene i procese. Time nastoji doprinijeti znanstveno utemeljen(ij)oj interpretaciji antifa\u0161izma u Istri i susjednim krajevima, posebice njegova formativnoga razdoblja. Uz nove spoznaje rezultati su putem javnih predavanja i predstavljanja novih knji\u017enih izdanja predstavljeni \u0161iroj javnosti s posebnim fokusom na u\u010denike i studente u sklopu nastavnih i vannastavnih aktivnosti. Na projektu sura\u0111uju Anita Dremel, Vedran Dukovski, Igor Jovanovi\u0107, David Orlovi\u0107, Alen Tafra, Stipan Trogrli\u0107 i Igor \u0160aponja te vi\u0161e vanjskih suradnika i volontera.<\/p>\n
Jedna od aktivnosti IPD-a je i ure\u0111ivanje Istrapedije, istarske internetske enciklopedije, \u0161to traje od kraja 2016., o \u010demu je izvijestio glavni urednik Goran Prodan. Unose se nove natuknice te dopunjavaju i a\u017euriraju postoje\u0107e, a Prodan je pozvao \u010dlanove da se uklju\u010de pisanjem natuknica, kao i prijavom dopuna postoje\u0107ih. Od iste godine traje i suradnja s nekoliko pulskih mjesnih odbora (Stari grad, Gregovica, Stoja i \u0160ijana), u sklopu koje Dru\u0161tvo organizira predavanja vezana za povijest odre\u0111enih dijelova grada za \u0161iru javnost. Pri uspostavi te suradnje, ali i na drugim projektima, Dru\u0161tvo se posebno zahvalilo Aniti Flego Sponza, kojoj je tom prigodom sve\u010dano dodijeljeno po\u010dasno \u010dlanstvo u Dru\u0161tvu.<\/p>\n
<\/p>\n