{"id":193,"date":"2011-12-22T17:17:00","date_gmt":"2011-12-22T17:17:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2020-12-21T21:06:01","modified_gmt":"2020-12-21T21:06:01","slug":"09-09-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=193","title":{"rendered":"In memoriam Ivan Knezovi\u0107 (1977-2011)"},"content":{"rendered":"

In memoriam<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

Ivan Knezovi\u0107 (1977-2011)<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Pisati
\nnekrolog mladom znanstveniku koji se pribli\u017eavao zavr\u0161etku va\u017enog koraka na
\nsvom profesionalnom putu, dovr\u0161enju doktorata, kao i kolegi s kojim ste
\ndijelili isto zaposleni\u010dko mjesto, i znaju\u0107i da je rije\u010d o dobroj i vedroj osobi
\nte, pored ostalog, mladom ocu \u2013 zaista je tu\u017ena prigoda. Sve koji su ga
\npoznavali i s njime sura\u0111ivali iskreno je rastu\u017eila vijest da je Ivan Knezovi\u0107,
\nznanstveni novak Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u
\nZagrebu, iznenadno preminuo 7. kolovoza 2011. u 34. godini \u017eivota. Premda to
\nnjegovoj obitelji i znancima, Katedri za staru povijest i Odsjeku za povijest,
\nkao i hrvatskoj historiografiji i arheologiji, ne mo\u017ee umanjiti gubitak, najmanje
\n\u0161to kao njegovi kolege mo\u017eemo pritom poku\u0161ati u\u010diniti je nastojati iznijeti brojna
\nstru\u010dna i znanstvena podru\u010dja na kojima je iznimno anga\u017eirano radio.<\/span><\/p>\n

Ivan
\nKnezovi\u0107 rodio se 1977. u Zagrebu, gdje je polazio Klasi\u010dnu gimnaziju i
\nstudirao povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu. Nakon diplomiranja
\n2002. upisao je ak. god. 2003\/2004. poslijediplomski doktorski studij arheologije
\nna istom fakultetu. Od 2004. do 2007. radio je kao kustos arheolo\u0161ke zbirke u
\nMuzeju Turopolja u Velikoj Gorici. Godine 2008. zaposlio se na Odsjeku za povijest
\nFilozofskog fakulteta u Zagrebu, pri Katedri za staru povijest, kao znanstveni
\nnovak na projektu \u201eStara povijest u hrvatskim povijesnim znanostima: teorija, praksa,
\npriru\u010dnici\u201c, voditeljice prof. dr. sc. Brune Kunti\u0107-Makvi\u0107. Na Odsjeku za
\npovijest izvodio je na preddiplomskom studiju povijesti od ak. god. 2008\/2009. i
\npod vodstvom profesorice Kunti\u0107-Makvi\u0107 nastavu iz obveznih kolegija \u201eHrvatski
\npovijesni prostor u prapovijesti i antici\u201c i \u201ePovijest Gr\u010dke i Rima sa starom
\npovije\u0161\u0107u hrvatskih zemalja\u201c. Za te je kolegije pripremio nastavne materijale
\nkoji su objavljeni na internetskim stranicama Omege, sustava u\u010denja na daljinu
\nFilozofskog fakulteta. Bio je posebno anga\u017eiran u provo\u0111enju razli\u010ditih oblika terenske
\nnastave za studente Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Splitu, koja je
\nobuhva\u0107ala posjete, izme\u0111u ostalog, Krapini, Andautoniji, Muzeju Turopolja,
\nArheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu, Topuskom, Skradinu, Bribirskoj glavici, Splitu. <\/span><\/p>\n

Njegovi
\nstru\u010dno-znanstveni interesi bili su usredoto\u010deni na povijest hrvatskih krajeva
\nu antici, napose rimske provincije Panonije. Posebno se zanimao za rimsko
\ngraditeljstvo i vojsku, kao i anti\u010dka in\u017eenjersko-tehni\u010dka dostignu\u0107a. Arheolo\u0161ka
\nistra\u017eivanja obavljao je na razli\u010ditim lokalitetima, me\u0111u kojima su se isticali
\nAndautonija (\u0160\u010ditarjevo) i Lukavec<\/span>. <\/span><\/p>\n

Suautor
\nje, uz Tatjanu Pintari\u0107, kataloga arheolo\u0161ke zbirke Muzeja Turopolja Arheologija <\/i>(Velika Gorica: Muzej
\nTuropolja, 2005). Objavljivao je kra\u0107e tekstove i radove o Andautoniji (s
\nTatjanom Pintari\u0107, Hrvatski arheolo\u0161ki
\ngodi\u0161njak <\/i>2004), op\u0107inama Kravarsko i Pokupsko (s Tatjanom Pintari\u0107, Hrvatski arheolo\u0161ki godi\u0161njak<\/i> 2004,
\n2005, Obavijesti \u2013 Hrvatsko arheolo\u0161ko
\ndru\u0161tvo<\/i> 2006), anti\u010dkoj arheolo\u0161koj topografiji \u0110akov\u0161tine (Zbornik Muzeja \u0110akov\u0161tine<\/i> 2005), arheolo\u0161kom
\nistra\u017eivanju polo\u017eaja Rupa kod sela Mraclin (s Leom \u010cataj i Tatjanom Pintari\u0107, Hrvatski arheolo\u0161ki godi\u0161njak<\/i> 2005), arheolo\u0161kom
\nistra\u017eivanju starog grada Lukavca (Hrvatski
\narheolo\u0161ki godi\u0161njak<\/i> 2005; Obavijesti
\n\u2013 Hrvatsko arheolo\u0161ko dru\u0161tvo<\/i> 2006, 2007; Ljetopis Grada Velike Gorice<\/i> 2007), Katan\u010di\u0107evom istra\u017eivanju
\nAndautonije u 18. st. (Radovi Zavoda za
\nhrvatsku povijest<\/i> 2008), Katan\u010di\u0107evom pisanju o turopoljskim uglednicima<\/span>
\n(Ljetopis Grada Velike Gorice<\/span><\/i> 2009),
\npotrazi za miljokazom iz Sela kod Siska (Godi\u0161njak
\nGradskog muzeja Sisak<\/i> 2009). U slovenskom \u010dasopisu Arheolo\u0161ki vestnik <\/i>(2010) objavio je na engleskom jeziku
\n\u010dlanak  <\/span>\u201eThe worship of Savus and Nemesis
\nin Andautonia\u201c. Nekoliko njegovih drugih radova nalazi se u tisku. Prikazao je
\nknjigu Massima Pallotina Etru\u0161\u0107ani:
\netruskologija<\/i> (Zagreb 2008; Obavijesti
\n\u2013 Hrvatsko arheolo\u0161ko dru\u0161tvo<\/i> 2008) i znanstveno savjetovanje Bellum
\nBatonianum MM (Zagreb 2009; Latina et
\nGraeca<\/i> 2009). <\/span><\/p>\n

Stru\u010dno
\nje sura\u0111ivao na pripremi knjige Luje Matutinovi\u0107a Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori<\/i> (Zagreb 2009) i dvojezi\u010dnog
\nkomentiranog izdanja opisa Andautonije Matije Petra Katan\u010di\u0107a (u tisku).<\/span><\/p>\n

Sudjelovao
\nje na Tre\u0107em kongresu hrvatskih povjesni\u010dara (Supetar, 1-5. listopada 2008)
\npriop\u0107enjem \u201eTopografija kultova u rimskome gradu \u2013 primjer Andautonije\u201c i
\nznanstvenom savjetovanju Bellum Batonianum MM \u2013 Rat protiv Batona: Dvije tisu\u0107e
\ngodina (Zagreb, 5-7. studenog 2009) izlaganjem \u201eGeografske i strate\u0161ke
\nodrednice panonskog dijela batonskog rata\u201c (u tisku).<\/span><\/p>\n

Pripremao
\nje disertaciju iz anti\u010dke arheologije pod naslovom \u201ePovijest rimskog
\ngraditeljstva u ju\u017enome dijelu panonskih pokrajina u svjetlu gra\u0111evinskih materijala
\ni tehnika u Andautoniji\u201c, uz mentorstvo prof. dr. sc. Brune Kunti\u0107-Makvi\u0107.<\/span><\/p>\n

Dok
\nsu za izno\u0161enje ocjene Knezovi\u0107evog doprinosa na tim podru\u010djima pozvaniji arheolozi
\ni stru\u010dnjaci stare povijesti, osobno bih \u017eelio posebno naglasiti njegov zna\u010dajan
\ni svestran organizacijski rad. Uz ve\u0107 spomenuto izvo\u0111enje kolegija i raznolikih
\noblika terenske nastave, Knezovi\u0107 je svoje organizacijske sposobnosti pokazivao
\nna razli\u010ditim poslovima, od kojih \u0107u ovdje mo\u0107i izdvojiti samo neke. Tako je
\nprimjerice pripremao prijavu na me\u0111unarodni natje\u010daj projekta o topuskoj
\nspomeni\u010dkoj ba\u0161tini, pri \u010demu je koordinirao suradnju s nizom institucija. Bio
\nje i suorganizator znanstvenog savjetovanja Bellum Batonianum MM \u2013 Rat protiv
\nBatona: Dvije tisu\u0107e godina (Zagreb, 5-7. studenog 2009). Od 2009. bio je
\nsatni\u010dar Odsjeka za povijest. Ne treba posebno isticati koliko je zahtjevan
\nposao satni\u010dara na velikom Odsjeku za povijest, kao i na Filozofskom fakultetu \u010dije
\nsu potrebe za prostorom uvijek znatne, \u0161to je sve dodatno uslo\u017enjeno strukturom
\nnastave koju tra\u017ei provedba bolonjske reforme. Knezovi\u0107 je odgovorno radio i na
\nrazli\u010ditim drugim poslovima koje su predvi\u0111ali projekt na kojem je bio
\nznanstveni novak, Katedra za staru povijest i Odsjek za povijest.<\/span><\/p>\n

Nasuprot
\n\u010destoj praksi po kojoj su dio znanstvenika i znanstvenica skloniji puno ve\u0107em ulaganju
\nvremena za bavljenje vlastitim znanstvenim radom i drugim dru\u0161tvenim obavezama
\nod onog koje su spremni utro\u0161iti na organizacijski rad u mati\u010dnoj instituciji i
\nstruci, Ivan Knezovi\u0107 predstavljao je mladog znanstvenika, nastavnika i osobu koja
\nje iznimno mnogo vremena i rada ulagala za uspje\u0161no funkcioniranje i daljnje razvijanje
\nmati\u010dne Katedre i Odsjeka. Premda sam ga poznavao tek dvije godine i nismo,
\nprirodom razli\u010ditih znanstvenih podru\u010dja, historiografski sura\u0111ivali, nije bilo
\nte\u0161ko primijetiti da je rado pomagao u takvim organizacijskim poslovima i rado
\nizlazio u susret svakome tko bi mu se obratio s kakvom molbom. Svi dobro znamo
\nda instituti i odsjeci, kao i historiografija u cjelini, te\u0161ko mogu uspje\u0161no funkcionirati
\ni unapre\u0111ivati svoje djelovanje bez takvog nesebi\u010dnog organizacijskog rada
\nbrojnih pojedinaca, \u0161to nerijetko ostaje nezabilje\u017eeno u biobibliografijama.<\/span><\/p>\n

S
\ntim u vezi, dok se u dijelu hrvatske javnosti i dru\u0161tva te znanstvenih i
\nnastavnih krugova mogu \u010duti razmi\u0161ljanja i navodi koje primjerice donosi nacrt
\nprijedloga zakona o visokom obrazovanju (travanj 2011) o \u201enepostojanju
\nkonkurencije izme\u0111u suradnika (asistenata, znanstvenih novaka), unutar samog
\nvisokog u\u010dili\u0161ta\u201c te stoga potrebi poticanja \u201ekompetitivnosti izme\u0111u akademskih
\nnastavnika unutar jednog visokog u\u010dili\u0161ta\u201c i \u201eizme\u0111u samih visokih u\u010dili\u0161ta\u201c,
\nza mene osobno Ivan Knezovi\u0107 \u0107e, uz podsje\u0107anje na spomenuti samozatajni i
\nnu\u017eni organizacijski rad, jo\u0161 jednom uvjerljivo svjedo\u010diti da su znanost i
\nobrazovanje primarno mjesta kolegijalne suradnje kako nastavnika i studenata
\ntako i nastavnika me\u0111usobno.<\/span><\/p>\n

Imaju\u0107i
\nna umu cjelokupno Knezovi\u0107evo djelovanje, vjerujem da je te\u0161ko dovoljno istaknuti
\nkoliko \u0107e takva osoba, nastavnik i znanstvenik nedostajati arheologiji i staroj
\npovijesti, Katedri za staru povijest i Odsjeku za povijest, kao i njegovim
\nkolegicama i kolegama. <\/span><\/p>\n

Branimir
\nJankovi\u0107 <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/span><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-193","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53989,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53989","url_meta":{"origin":193,"position":0},"title":"Umro Edgar Morin","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 104. godini umro je istaknuti francuski intelektualac Edgar Morin (1921-2026), \u010dija su mnoga djela prevedena na hrvatski jezik, primjerice \"Kako izi\u0107i iz XX stolje\u0107a\", \"Misliti Europu\", \"Moderni svijet i \u017eidovsko pitanje\", \"Europska kultura i europsko barbarstvo\" i niz drugih. Obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12372726 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/umro-je-utjecajni-francuski-filozof-edgar-morin\/2797588.aspx https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/francuski-filozof-i-sociolog-edgar-morin-bio-je-advokat-boljeg-drustva\/?meta_refresh=true https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/umro-edgar-morin-legendarni-francuski-filozof-i-jedan-od-najvecih-mislilaca-20-stoljeca-20260530 https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/preminuo-edgar-morin-tvorac-kompleksne-misli-15713581 https:\/\/www.portalnovosti.com\/in-memoriam-edgar-morin-i-u-potpunoj-nemoci-preostaje-borba https:\/\/bibliotekaxxvek.com\/edgar-moren-1921-1926\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":193,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":193,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53183,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53183","url_meta":{"origin":193,"position":3},"title":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107 (Zagreb, 9. 12. 1938. \u2013 Zagreb, 16. 10. 2025.), istaknutu povjesni\u010darku umjetnosti, znanstvenu savjetnicu, knji\u017eevnu prevoditeljicu i radijsku urednicu, odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 13. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00 sati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Jela\u010di\u0107a 3\/1). O znanstvenom, umjetni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53084,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53084","url_meta":{"origin":193,"position":4},"title":"Novo izdanje memoarskih zapisa Slave Ogrizovi\u0107 “Zagreb se bori”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"I vi\u0161e od dokumenta o povijesti pokreta otpora u okupiranom Zagrebu (1941. - 1945.), knjiga memoarskih zapisa Zagreb se bori Slave Ogrizovi\u0107, prvi put objavljena 1977., potresno je svjedo\u010danstvo o svakodnevici ljudi koji poku\u0161avaju pre\u017eivjeti u surovim vremenima. Izdava\u010d: Media bar Godina izdanja: 2026. Op\u0161irnije: https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/17881\/zagreb-se-bori-posveta-slobodi-i-nepokorenom-gradu Dodatne obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12343812 https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/zagreb-se-bori\/73771\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ogrizovic.jpg?fit=300%2C462&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":193,"position":5},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=193"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/193\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24206,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/193\/revisions\/24206"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}