{"id":193,"date":"2011-12-22T17:17:00","date_gmt":"2011-12-22T17:17:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2020-12-21T21:06:01","modified_gmt":"2020-12-21T21:06:01","slug":"09-09-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=193","title":{"rendered":"In memoriam Ivan Knezovi\u0107 (1977-2011)"},"content":{"rendered":"

In memoriam<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

Ivan Knezovi\u0107 (1977-2011)<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Pisati
\nnekrolog mladom znanstveniku koji se pribli\u017eavao zavr\u0161etku va\u017enog koraka na
\nsvom profesionalnom putu, dovr\u0161enju doktorata, kao i kolegi s kojim ste
\ndijelili isto zaposleni\u010dko mjesto, i znaju\u0107i da je rije\u010d o dobroj i vedroj osobi
\nte, pored ostalog, mladom ocu \u2013 zaista je tu\u017ena prigoda. Sve koji su ga
\npoznavali i s njime sura\u0111ivali iskreno je rastu\u017eila vijest da je Ivan Knezovi\u0107,
\nznanstveni novak Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u
\nZagrebu, iznenadno preminuo 7. kolovoza 2011. u 34. godini \u017eivota. Premda to
\nnjegovoj obitelji i znancima, Katedri za staru povijest i Odsjeku za povijest,
\nkao i hrvatskoj historiografiji i arheologiji, ne mo\u017ee umanjiti gubitak, najmanje
\n\u0161to kao njegovi kolege mo\u017eemo pritom poku\u0161ati u\u010diniti je nastojati iznijeti brojna
\nstru\u010dna i znanstvena podru\u010dja na kojima je iznimno anga\u017eirano radio.<\/span><\/p>\n

Ivan
\nKnezovi\u0107 rodio se 1977. u Zagrebu, gdje je polazio Klasi\u010dnu gimnaziju i
\nstudirao povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu. Nakon diplomiranja
\n2002. upisao je ak. god. 2003\/2004. poslijediplomski doktorski studij arheologije
\nna istom fakultetu. Od 2004. do 2007. radio je kao kustos arheolo\u0161ke zbirke u
\nMuzeju Turopolja u Velikoj Gorici. Godine 2008. zaposlio se na Odsjeku za povijest
\nFilozofskog fakulteta u Zagrebu, pri Katedri za staru povijest, kao znanstveni
\nnovak na projektu \u201eStara povijest u hrvatskim povijesnim znanostima: teorija, praksa,
\npriru\u010dnici\u201c, voditeljice prof. dr. sc. Brune Kunti\u0107-Makvi\u0107. Na Odsjeku za
\npovijest izvodio je na preddiplomskom studiju povijesti od ak. god. 2008\/2009. i
\npod vodstvom profesorice Kunti\u0107-Makvi\u0107 nastavu iz obveznih kolegija \u201eHrvatski
\npovijesni prostor u prapovijesti i antici\u201c i \u201ePovijest Gr\u010dke i Rima sa starom
\npovije\u0161\u0107u hrvatskih zemalja\u201c. Za te je kolegije pripremio nastavne materijale
\nkoji su objavljeni na internetskim stranicama Omege, sustava u\u010denja na daljinu
\nFilozofskog fakulteta. Bio je posebno anga\u017eiran u provo\u0111enju razli\u010ditih oblika terenske
\nnastave za studente Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Splitu, koja je
\nobuhva\u0107ala posjete, izme\u0111u ostalog, Krapini, Andautoniji, Muzeju Turopolja,
\nArheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu, Topuskom, Skradinu, Bribirskoj glavici, Splitu. <\/span><\/p>\n

Njegovi
\nstru\u010dno-znanstveni interesi bili su usredoto\u010deni na povijest hrvatskih krajeva
\nu antici, napose rimske provincije Panonije. Posebno se zanimao za rimsko
\ngraditeljstvo i vojsku, kao i anti\u010dka in\u017eenjersko-tehni\u010dka dostignu\u0107a. Arheolo\u0161ka
\nistra\u017eivanja obavljao je na razli\u010ditim lokalitetima, me\u0111u kojima su se isticali
\nAndautonija (\u0160\u010ditarjevo) i Lukavec<\/span>. <\/span><\/p>\n

Suautor
\nje, uz Tatjanu Pintari\u0107, kataloga arheolo\u0161ke zbirke Muzeja Turopolja Arheologija <\/i>(Velika Gorica: Muzej
\nTuropolja, 2005). Objavljivao je kra\u0107e tekstove i radove o Andautoniji (s
\nTatjanom Pintari\u0107, Hrvatski arheolo\u0161ki
\ngodi\u0161njak <\/i>2004), op\u0107inama Kravarsko i Pokupsko (s Tatjanom Pintari\u0107, Hrvatski arheolo\u0161ki godi\u0161njak<\/i> 2004,
\n2005, Obavijesti \u2013 Hrvatsko arheolo\u0161ko
\ndru\u0161tvo<\/i> 2006), anti\u010dkoj arheolo\u0161koj topografiji \u0110akov\u0161tine (Zbornik Muzeja \u0110akov\u0161tine<\/i> 2005), arheolo\u0161kom
\nistra\u017eivanju polo\u017eaja Rupa kod sela Mraclin (s Leom \u010cataj i Tatjanom Pintari\u0107, Hrvatski arheolo\u0161ki godi\u0161njak<\/i> 2005), arheolo\u0161kom
\nistra\u017eivanju starog grada Lukavca (Hrvatski
\narheolo\u0161ki godi\u0161njak<\/i> 2005; Obavijesti
\n\u2013 Hrvatsko arheolo\u0161ko dru\u0161tvo<\/i> 2006, 2007; Ljetopis Grada Velike Gorice<\/i> 2007), Katan\u010di\u0107evom istra\u017eivanju
\nAndautonije u 18. st. (Radovi Zavoda za
\nhrvatsku povijest<\/i> 2008), Katan\u010di\u0107evom pisanju o turopoljskim uglednicima<\/span>
\n(Ljetopis Grada Velike Gorice<\/span><\/i> 2009),
\npotrazi za miljokazom iz Sela kod Siska (Godi\u0161njak
\nGradskog muzeja Sisak<\/i> 2009). U slovenskom \u010dasopisu Arheolo\u0161ki vestnik <\/i>(2010) objavio je na engleskom jeziku
\n\u010dlanak  <\/span>\u201eThe worship of Savus and Nemesis
\nin Andautonia\u201c. Nekoliko njegovih drugih radova nalazi se u tisku. Prikazao je
\nknjigu Massima Pallotina Etru\u0161\u0107ani:
\netruskologija<\/i> (Zagreb 2008; Obavijesti
\n\u2013 Hrvatsko arheolo\u0161ko dru\u0161tvo<\/i> 2008) i znanstveno savjetovanje Bellum
\nBatonianum MM (Zagreb 2009; Latina et
\nGraeca<\/i> 2009). <\/span><\/p>\n

Stru\u010dno
\nje sura\u0111ivao na pripremi knjige Luje Matutinovi\u0107a Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori<\/i> (Zagreb 2009) i dvojezi\u010dnog
\nkomentiranog izdanja opisa Andautonije Matije Petra Katan\u010di\u0107a (u tisku).<\/span><\/p>\n

Sudjelovao
\nje na Tre\u0107em kongresu hrvatskih povjesni\u010dara (Supetar, 1-5. listopada 2008)
\npriop\u0107enjem \u201eTopografija kultova u rimskome gradu \u2013 primjer Andautonije\u201c i
\nznanstvenom savjetovanju Bellum Batonianum MM \u2013 Rat protiv Batona: Dvije tisu\u0107e
\ngodina (Zagreb, 5-7. studenog 2009) izlaganjem \u201eGeografske i strate\u0161ke
\nodrednice panonskog dijela batonskog rata\u201c (u tisku).<\/span><\/p>\n

Pripremao
\nje disertaciju iz anti\u010dke arheologije pod naslovom \u201ePovijest rimskog
\ngraditeljstva u ju\u017enome dijelu panonskih pokrajina u svjetlu gra\u0111evinskih materijala
\ni tehnika u Andautoniji\u201c, uz mentorstvo prof. dr. sc. Brune Kunti\u0107-Makvi\u0107.<\/span><\/p>\n

Dok
\nsu za izno\u0161enje ocjene Knezovi\u0107evog doprinosa na tim podru\u010djima pozvaniji arheolozi
\ni stru\u010dnjaci stare povijesti, osobno bih \u017eelio posebno naglasiti njegov zna\u010dajan
\ni svestran organizacijski rad. Uz ve\u0107 spomenuto izvo\u0111enje kolegija i raznolikih
\noblika terenske nastave, Knezovi\u0107 je svoje organizacijske sposobnosti pokazivao
\nna razli\u010ditim poslovima, od kojih \u0107u ovdje mo\u0107i izdvojiti samo neke. Tako je
\nprimjerice pripremao prijavu na me\u0111unarodni natje\u010daj projekta o topuskoj
\nspomeni\u010dkoj ba\u0161tini, pri \u010demu je koordinirao suradnju s nizom institucija. Bio
\nje i suorganizator znanstvenog savjetovanja Bellum Batonianum MM \u2013 Rat protiv
\nBatona: Dvije tisu\u0107e godina (Zagreb, 5-7. studenog 2009). Od 2009. bio je
\nsatni\u010dar Odsjeka za povijest. Ne treba posebno isticati koliko je zahtjevan
\nposao satni\u010dara na velikom Odsjeku za povijest, kao i na Filozofskom fakultetu \u010dije
\nsu potrebe za prostorom uvijek znatne, \u0161to je sve dodatno uslo\u017enjeno strukturom
\nnastave koju tra\u017ei provedba bolonjske reforme. Knezovi\u0107 je odgovorno radio i na
\nrazli\u010ditim drugim poslovima koje su predvi\u0111ali projekt na kojem je bio
\nznanstveni novak, Katedra za staru povijest i Odsjek za povijest.<\/span><\/p>\n

Nasuprot
\n\u010destoj praksi po kojoj su dio znanstvenika i znanstvenica skloniji puno ve\u0107em ulaganju
\nvremena za bavljenje vlastitim znanstvenim radom i drugim dru\u0161tvenim obavezama
\nod onog koje su spremni utro\u0161iti na organizacijski rad u mati\u010dnoj instituciji i
\nstruci, Ivan Knezovi\u0107 predstavljao je mladog znanstvenika, nastavnika i osobu koja
\nje iznimno mnogo vremena i rada ulagala za uspje\u0161no funkcioniranje i daljnje razvijanje
\nmati\u010dne Katedre i Odsjeka. Premda sam ga poznavao tek dvije godine i nismo,
\nprirodom razli\u010ditih znanstvenih podru\u010dja, historiografski sura\u0111ivali, nije bilo
\nte\u0161ko primijetiti da je rado pomagao u takvim organizacijskim poslovima i rado
\nizlazio u susret svakome tko bi mu se obratio s kakvom molbom. Svi dobro znamo
\nda instituti i odsjeci, kao i historiografija u cjelini, te\u0161ko mogu uspje\u0161no funkcionirati
\ni unapre\u0111ivati svoje djelovanje bez takvog nesebi\u010dnog organizacijskog rada
\nbrojnih pojedinaca, \u0161to nerijetko ostaje nezabilje\u017eeno u biobibliografijama.<\/span><\/p>\n

S
\ntim u vezi, dok se u dijelu hrvatske javnosti i dru\u0161tva te znanstvenih i
\nnastavnih krugova mogu \u010duti razmi\u0161ljanja i navodi koje primjerice donosi nacrt
\nprijedloga zakona o visokom obrazovanju (travanj 2011) o \u201enepostojanju
\nkonkurencije izme\u0111u suradnika (asistenata, znanstvenih novaka), unutar samog
\nvisokog u\u010dili\u0161ta\u201c te stoga potrebi poticanja \u201ekompetitivnosti izme\u0111u akademskih
\nnastavnika unutar jednog visokog u\u010dili\u0161ta\u201c i \u201eizme\u0111u samih visokih u\u010dili\u0161ta\u201c,
\nza mene osobno Ivan Knezovi\u0107 \u0107e, uz podsje\u0107anje na spomenuti samozatajni i
\nnu\u017eni organizacijski rad, jo\u0161 jednom uvjerljivo svjedo\u010diti da su znanost i
\nobrazovanje primarno mjesta kolegijalne suradnje kako nastavnika i studenata
\ntako i nastavnika me\u0111usobno.<\/span><\/p>\n

Imaju\u0107i
\nna umu cjelokupno Knezovi\u0107evo djelovanje, vjerujem da je te\u0161ko dovoljno istaknuti
\nkoliko \u0107e takva osoba, nastavnik i znanstvenik nedostajati arheologiji i staroj
\npovijesti, Katedri za staru povijest i Odsjeku za povijest, kao i njegovim
\nkolegicama i kolegama. <\/span><\/p>\n

Branimir
\nJankovi\u0107 <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/span><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-193","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":193,"position":0},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":193,"position":1},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52556","url_meta":{"origin":193,"position":2},"title":"ZagrebDox 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma 19. - 26. travnja 2026. Kaptol Boutique Cinema, Zagreb Program i dodatne obavijesti: https:\/\/zagrebdox.net\/hr","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":193,"position":3},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":193,"position":4},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":193,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=193"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/193\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24206,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/193\/revisions\/24206"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}