Znanstveni skup povodom proslave 65. godi\u0161njice osnivanja <\/p>\n
Jadranskog instituta na Su\u0161aku<\/p>\n
U gradskoj vije\u0107nici Grada Rijeke odr\u017ean je 28. svibnja 2010. godine znanstveni skup povodom proslave 65. godi\u0161njice osnivanja Jadranskog instituta na Su\u0161aku. Taj je institut osnovan neposredno nakon zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata odlukom hrvatske vlade 28.5.1945. godine te je bio prvi znanstveni institut u Hrvatskoj.<\/p>\n Zbog \u010dega se tako \u017eurilo s osnivanjem Jadranskog instituta? Radilo se o \u010disto politi\u010dkoj i vrlo pragmati\u010dnoj odluci vlasti, kojima je bila neophodna jedna vrsta \u201eznanstvenoga servisa\u201c za potrebe ja\u010danja pregovara\u010dkih argumenata tijekom predstoje\u0107ih pregovora oko zapadne granice, odnosno oko razgrani\u010denja s Italijom. Prijedlog za osnivanje Jadranskog instituta na\u010dinili su Matko Rojni\u0107, Josip Rogli\u0107 i Vladislav Brajkovi\u0107, \u010dlanovi komisije za razgrani\u010denje zadu\u017eeni za zapadnu granicu, odnosno granicu s Italijom. Iako se u samoj odluci govorilo o osnivanju \u201enau\u010dne ustanove Jadranski Institut sa sjedi\u0161tem u Su\u0161aku, kojemu \u0107e biti zadatak da znanstveno i stru\u010dno prou\u010dava pitanje jadranskog primorja i to sa geografsko-historijsko-etnografskog, prometno-ekonomskog i tehni\u010dko-urbanisti\u010dkog stanovi\u0161ta, te da javno objavljuje rezultate svoga rada”, a \u2013 iz potpuno jasnih razloga \u2013 politi\u010dki motivi ne spominju izravno, primarni zadatak Jadranskog instituta bilo je prikupljanje materijala i izrada elaborata koji bi se mogli koristiti kao argumenti tijekom Pari\u0161ke mirovne konferencije. Neki stru\u010dnjaci vezani uz Jadranski institut bili su i \u010dlanovi jugoslavenske delegacije na toj konferenciji. Institut je formalno smje\u0161ten na Su\u0161aku, budu\u0107i da je Rijeka slu\u017ebeno i formalno-pravno priklju\u010dena Jugoslaviji tek 1947. godine. Najva\u017eniji rezultat djelovanja Jadranskog instituta u tom razdoblju bilo je izdanje \u201eNacionalnog katastra Istre\u201c, koji je tiskan na francuskom upravo radi plasiranja u inozemstvu (Cadastre nacional de l’Istrie d’apr\u00e8s le recentement du 1er octobre 1945<\/i>, Su\u0161ak 1946). Nakon po\u010detnih aktivnosti za potrebe mirovne konferencije, Jadranski institut je smanjio svoje aktivnosti. Godine 1948. pre\u0161ao je u sastav Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti kao jedan od njezinih instituta, a njegovo je sjedi\u0161te premje\u0161teno u Zagreb (u zgradu u Opati\u010dkoj 18). Ipak, ve\u0107 1952. godine pored zagreba\u010dkog javlja se ponovo i rije\u010dki Jadranski institut, obnovljen zahvaljuju\u0107i dobivanju nove zgrade, a oba instituta imala su u po\u010detku isti znanstveni savjet. Do razdvajanja tih dvaju instituta do\u0161lo je 1960. godine \u2013 rije\u010dki je dio nastavio djelovati uz odre\u0111ene promjene imena instituta isprva kao Sjevernojadranski institut. Njegovu tradiciju danas nastavlja Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci s podru\u010dnom jedinicom u Puli. Zagreba\u010dki dio Instituta je 1974. godine preimenovan u Zavod za pomorsko pravo, historiju i ekonomiku pomorstva, a 1992. u Jadranski zavod. Doma\u0107in proslave 65. godi\u0161njice Jadranskog instituta u Rijeci bio je voditelj rije\u010dkog Zavoda akademik Peter Str\u010di\u0107, a otvorila ju je njegova upraviteljica mr. sc. Sanja Holjevac pozdravljaju\u0107i okupljene suradnike instituta, politi\u010dare, predstavnike akademije znanosti i sveu\u010dili\u0161ta. U sve\u010danom dijelu skupa prvi se pozdravnom rije\u010di okupljenima obratio predsjednik HAZU akademik Milan Mogu\u0161, ina\u010de i sam nekada\u0161nji voditelj Zavoda. On je u slavljeni\u010dkom tonu istaknuo uspjehe Jadranskog instituta, kazav\u0161i kako je bio \u201ezdravo zrno koje je palo na plodno tlo\u201c, a naglasio je i \u201eljutu potrebu\u201c iz koje je izrastao. Objavljivanjem \u201eNacionalnog katastra istre\u201c \u2013 prema Mogu\u0161u \u2013 Jadranski je institut obavio svoj \u201eprimarni zadatak\u201c, te kasnije nastavio rad na razli\u010ditim podru\u010djima, dok se i tematika i prostor istra\u017eivanja postupno \u0161irili. Prema njemu, konstanta u radu Instituta bila je \u201e\u017eelja za znanstvenim pristupom\u201c. Kao sljede\u0107i rije\u010d su uzimali du\u017enosnici lokalne uprave: do\u017eupan istarske \u017eupanije Vedran Grubi\u0161i\u0107, primorsko-goranski \u017eupan Zlatko Komadina i rije\u010dki gradona\u010delnik Vojko Obersnel. Sva su trojca isticali zasluge Jadranskog instituta u borbi za granice i \u201ena\u0161 identitet\u201c, te njegov doprinos \u201eznanstvenoj prezentaciji\u201c hrvatskih prava na Istru i Rijeku na mirovnoj konferenciji, \u010dime je ta institucija \u201edokazano doprinijela\u201c tomu da su Rijeka i Istra danas u Hrvatskoj. Zbog toga je \u2013 prema Obersnelu \u2013 osnivanje Jadranskog instituta prije 65 godina imalo ne samo znanstveni ve\u0107 i \u201e\u017eivotni\u201c zna\u010daj, jer su \u010dinjenice koje su se prikupljale u njemu koristile za vrijeme pregovora u Parizu. U \u017eeli da se sa\u010duva \u201espomen na razlog\u201c zbog \u010dega je institut osnovan u Rijeci Vojko Obersnel je akademiku Str\u010di\u0107u podario medaljon sv. Vida. Uslijedio je dio posve\u0107en povijesnom kontekstu u kojem je institut osnovan. Akademik Davorin Rudolf iznio je referat o \u201eVa\u017enosti Pari\u0161ke konferencije za Hrvatsku nakon II. svjetskog rata, dok je akademik Petar Str\u010di\u0107 dao kratak pregled povijesti te institucije \u201eOd Jadranskog instituta na Su\u0161aku do Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU Rijeka s Podru\u010dnom jedinicom Pula (1945.-2010.)\u201c. Nakon pauze za kavu nastavljen je stru\u010dni dio skupa. Referat dr. Marine Voki\u0107 \u017du\u017eul \u201e\u0160ezdeset i pet godina Jadranskog zavoda\u201c pro\u010ditan je u njezinoj odsutnosti. Doktor Sandi Blagoni\u0107 u svome je referatu ukratko predstavio \u010dlanove odbora za osnivanje Jadranskog instituta (dakle M. Rojni\u0107a, J. Rogli\u0107a i V. Brajkovi\u0107a) i njegove kasnije voditelje (Uliksa Stangera, Miju Mirkovi\u0107a, Ferdu \u010culinovi\u0107a, Dragovana \u0160epi\u0107a, Milana Mogu\u0161a i Petra Str\u010di\u0107a) zadr\u017eavaju\u0107i se ne\u0161to dulje na onima \u010diji lik nije bio predvi\u0111en za temu nekog od narednih izlaganja. Iako najavljen u programu, izostao je referat profesora Miroslava Berto\u0161e \u201eJadranski\/Sjevernojadranski institut i historiografske teme u 50-im i 60-im godinama\u201c. Vrlo zanimljiv \u2013 i po svome karakteru posve razli\u010dit od ostalih \u2013 referat iznio je prof. dr. Darko Dukovski. Govore\u0107i o \u201ePovijesti XIX. i XX. st. u djelu suradnika Akademijina Instituta\/Zavoda u Rijeci\/Puli\u201c, Dukovski kao jedini se odmaknuo od prigodni\u010darskog i slavljeni\u010dkog tona koji je dominirao u drugim referatima, iznose\u0107i i dosta kriti\u010dkih opaski o djelima suradnika Jadranskog instituta. Iako je priznao zna\u010daj osnivanja Jadranskog instituta za razvoj hrvatske historiografije o Istri i Primorju, on je upozorio na politi\u010dke motive nastanka instituta i njegova rada na narodnosnoj strukturi stanovni\u0161tva tog podru\u010dja s ciljem dokazivanja prava na teritorij. Prema Dukovskom, smirivanjem me\u0111unarodnih odnosa jenjavala je potreba za politi\u010dkom usmjereno\u0161\u0107u rada, no jak je ostao pe\u010dat vladaju\u0107e marksisti\u010dke ideologije, sve do kraja 1960-ih godina. \u0160to najgore, radilo se uglavnom o vulgariziranoj varijanti marksizma, svedenog na pojednostavljenu klasnu borbu. Talijani su predstavljani uvijek u negativnom kontekstu, ne spominju se istaknuti Talijani iz ovoga podru\u010dja itd. Situacija se donekle pobolj\u0161ala stasanjem novih nara\u0161taja znanstvenika, suradnika Jadranskog instituta od kraja 1960-ih. Ocjenjuju\u0107i historiografski rad Jadranskog instituta Dukovski je naveo slabosti u pojedinim aspektima te djelatnosti. Kada je u pitanju prikupljanje i objavljivanje arhivske gra\u0111e, \u0161to je bila temeljna aktivnost instituta tijekom prvih dvadesetak godina postojanja, istaknuo je jednostrani izbor izvornog materijala za objavljivanje, odnosno nedostatak izvora koji bi mogli \u201eobjektivnije\u201c predstaviti stvari te \u201emetodolo\u0161ku zastarjelost\u201c. Ipak, kako je zaklju\u010dio, sve je to uzbudljivo jer je novo, iako sastavljeno u skladu s politi\u010dkim prilikama. Ocjenjuju\u0107i drugu fazu djelatnosti instituta (od kraja 1960-ih) Dukovski je rekao da se radilo o otvaranju velikih tema, poput teme nacionalnog preporoda, te da \u2013 iako su mnogi radovi subjektivni, a teze nategnute \u2013 pridonijele su \u201eotvaranju novih vidika\u201c. Prema Dukovskom, kada je u pitanju povijest 19. stolje\u0107a jo\u0161 uvijek postoje cijela podru\u010dja koja su nedovoljno istra\u017eena, primjerice prvo razdoblje austrijske vlasti i talijanski narodni preporod, dok je najbolje istra\u017eeno razdoblje od 1860-ih do 1914. godine. Jo\u0161 je vi\u0161e neistra\u017eenih tema za 20. stolje\u0107e. U radovima o temama iz me\u0111uratnog i ratnog razdoblja ima dosta \u201esubjektivnosti i pretjerivanja\u201c, nedostaju istra\u017eivanja za razdoblje od 1945. do 1954. godine, radovi o egzodusu Talijana i fojbama, ali i radovi o industrijskom razvitku, crkvenoj povijesti itd. Detaljniju razradu svojih teza Darko Dukovski je najavio za pismeni oblik svoga izlaganju za zbornik. Daljnjih trinaest referata, koje su pripremili zaposlenici i suradnici Zavoda bilo je posve\u0107eno \u017eivotu i radu voditelja i suradnika Jadranskog instituta: Amir Muzur govorio je o \u201eDr. Uliksu Stangeru \u2013 prvom direktoru Jadranskog instituta\u201c, Du\u0161an Pra\u0161elj o \u201eGlazbenom putu Slavka Zlati\u0107a (1910.-1993.), Marko Medved o \u201ePovijesti Crkve u djelima dr. Maksa Peloze (1915.-1989.), Sanja Zub\u010di\u0107 o \u201eDjelu akademika Branaka Fu\u010di\u0107a (1920.-1999.), Branka Arh o \u201eProf. dr. sc. Vandi Ekl (1920.-1993.)\u201c, Pavao Komadina o \u201ePomorstvu i brodarstvu u djelu dr. sc. Radojice F. Barbali\u0107a (1914.-1994.), Anamari Petranovi\u0107 o \u201eDr. sc. Mirku Zja\u010di\u0107u (1912.-1977.) kao pravnom povjesni\u010daru\/arheografu\u201c, Milan Rado\u0161evi\u0107 o \u201eDr. sc. Vjekoslavu Bratuli\u0107u (1911.-1995.) kao povjesni\u010daru Istre\u201c, Tihomira Stepinac-Fabijani\u0107 o \u201eEtnolo\u0161kom djelu dr. sc. Josipa Mili\u010devi\u0107a (1933.-2000.), Darinko Muni\u0107 o \u201eEkonomskim prinosima dr. sc. Marka Legovi\u0107a (1922.-2009.), Maja Poli\u0107 o \u201eHistoriografskom i arhivisti\u010dkom djelu dr. sc. Danila Klena\u201c, Mihael Sobolevski o \u201eDr. sc. Antunu Gironu (1936.-2004.) kao histori\u010daru zapadne Hrvatske u XX. stolje\u0107u, te Mirjana Crni\u0107 o \u201eZnanstvenom i kulturnom djelu mr. sc. Darka Dekovi\u0107a (1947.-2008.). Za kraj upraviteljica Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci, Sanja Holjevac predstavila je znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad dana\u0161njih djelatnika svoga znanstvenog instituta. Na takav je na\u010din proslavljena 65. godi\u0161njica osnutka Jadranskog instituta. Sam skup, maratonski kada se uzme u obzir broj referata tijekom samo pola dana, protekao je u slavljeni\u010dkom tonu, a stru\u010dni prilozi su \u2013 kao \u0161to je bilo za o\u010dekivati \u2013 ve\u0107inom korektno bilje\u017eili podatke iz \u017eivota i publikacije suradnika te institucije u proteklom razdoblju, izbjegavaju\u0107i kritike i osjetljiva pitanja, s izuzetkom \u2013 kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto \u2013 referata Darka Dukovskog. Donekle iznena\u0111uju\u0107e su bile poruke koje su u sve\u010danom dijelu skupa iznijeli pozvani politi\u010dari. Ono \u0161to za\u010du\u0111uje jest nedostatak svijesti o problemima kakve za profesionalni integritet povjesni\u010dara (pa i drugih znanstvenika) \u2013 a da se i ne spominje znanstvena kvaliteta njihovih radova \u2013 stvara politi\u010dka motivacija njihovih istra\u017eivanja, o problemima koji nastaju kada se istra\u017euje prema unaprijed zadanim tezama i kada je znanost servis politi\u010dkih mecena. Stoga razmjere politi\u010dke nekorektnosti poprima njihovo isticanje politi\u010dkih motiva osnivanja Jadranskog instituta 1945. godine kao neupitnih pozitivnih vrijednosti. No, ta je situacija vjerojatno odraz shva\u0107anja kakva o mjestu historiografije u dru\u0161tvu i danas u Hrvatskoj gaje ne samo politi\u010dari. <\/span><\/p>\n Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1929","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":1929,"position":0},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1929,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":1929,"position":2},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":1929,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":1929,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":1929,"position":5},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1929","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1929"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1929\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1929"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1929"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1929"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}