{"id":1928,"date":"2010-05-31T22:00:05","date_gmt":"2010-05-31T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1928"},"modified":"2010-05-31T22:00:05","modified_gmt":"2010-05-31T22:00:05","slug":"branimir-jankovic-okrugli-stol-slovenska-i-hrvatska-socijalno-ekonomska-povijest-u-19-i-20-stoljecu-filozofski-fakultet-sveucilista-u-zagrebu-12-svibnja-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1928","title":{"rendered":"Branimir JANKOVI\u0106 – Okrugli stol \u201eSlovenska i hrvatska socijalno-ekonomska povijest u 19. i 20. stolje\u0107u\u201c, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 12. svibnja 2010."},"content":{"rendered":"

Okrugli stol \u201eSlovenska i hrvatska socijalno-ekonomska povijest u 19. i 20. stolje\u0107u\u201c, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 12. svibnja 2010.<\/o:p><\/b><\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

U konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu odr\u017ean je 12. svibnja 2010. okrugli stol slovenskih povjesni\u010dara s Instituta za novej\u0161o zgodovino iz Ljubljane i hrvatskih povjesni\u010dara s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Otvorila ga je Iskra Ivelji\u0107, pro\u010delnica Odsjeka za povijest i organizatorica okruglog stola, \u010diji je jedan od ciljeva institucionalizirati postoje\u0107e osobne kontakte izme\u0111u slovenskih i hrvatskih povjesni\u010dara. I. Ivelji\u0107 predstavila je goste iz Ljubljane, afirmirane povjesni\u010dare Petra Vodopivca, \u017darka Lazarevi\u0107a i Andreja Studena, kao i mlade povjesni\u010dare \u017deljka Oseta, Metu \u010cernigoj i Mitju Sun\u010di\u0107a. Nakon uvodnih rije\u010di Iskre Ivelji\u0107, nekoliko prigodnih re\u010denica izrekao je i \u017darko Lazarevi\u0107, u kojima je zahvalio I. Ivelji\u0107 na pozivu, potvrdio \u017eelju za institucionaliziranjem dosada\u0161njih kontakata u vidu mogu\u0107eg zajedni\u010dkog projekta i najavio da \u0107e na okruglom stolu predstaviti razli\u010dite aspekte rada na prou\u010davanju ekonomske i socijalne povijesti u Sloveniji, pri \u010demu smatra da je na tom podru\u010dju posljednjih godina u\u010dinjeno puno. Uslijedila su zatim izlaganja, najprije slovenskih kolega, uz moderiranje I. Ivelji\u0107.<\/p>\n

Peter Vodopivec, \u201eProblem politi\u010dke kulture i njene povezanosti sa socijalnim i ekonomskim razvojem\u201c. Imaju\u0107i u vidu \u0161iru komparativnu analizu politi\u010dkih tradicija, odnosno politi\u010dke kulture politi\u010dkih elita Srednje i Jugoisto\u010dne Europe, P. Vodopivec je u izlaganju iznio neke probleme vezane uz slovensku politi\u010dku tradiciju do 1918. godine. U konceptualiziranju istra\u017eivanja oslonio se na radove austrijskih i ameri\u010dkih povjesni\u010dara o Austro-Ugarskoj Monarhiji. Istaknuo je va\u017enost nacionalnog pitanja za Slovence u 19. stolje\u0107u, kojem \u0107e se kasnije pridru\u017eiti i socijalno pitanje (povezano uz radni\u0161tvo i selja\u0161tvo) te podjela na dva jaka tabora: katolicizam (kojeg karakterizira konzervativizam i oslanjanje na selja\u0161tvo) i liberalizam (koji se oslanja na srednje gra\u0111anstvo). Katoli\u010dki konzervativci zalagali su se za \u0161irenje izbornog sistema, dok su liberali najprije bili za op\u0107e pravo glasa, ali kad su vidjeli da time gube glasove onda su se tome suprotstavili, potvr\u0111uju\u0107i time \u010dinjenicu da je objema opcijama u politi\u010dkoj praksi najva\u017eniji bio ipak pragmatizam. Vodopivec je naglasio beskompromisnu strana\u010dku borbu u slovenskim zemljama na kraju postojanja Monarhije i prikazao prisutnost antisemitizma u slovenskoj politi\u010dkoj kulturi. Zaklju\u010dio je da u slovenskom politi\u010dkom prostoru do Prvog svjetskog rata nema zna\u010dajnijih politi\u010dkih grupa koje bi se suprotstavljale Monarhiji, zalagale za reformu parlamenta i izra\u017eeniju demokratizaciju. Smatra da ta preliminarna istra\u017eivanja slovenske politi\u010dke kulture treba pro\u0161iriti na svakodnevnu politi\u010dku praksu i uspore\u0111ivati s hrvatskom i srpskom politi\u010dkom elitom.<\/p>\n

\u017darko Lazarevi\u0107, \u201eEkonomska historija u Sloveniji \u2013 razvoj i tematizacije\u201c, izdvojio je u izlaganju neke prijelomne to\u010dke ekonomske historije u Sloveniji, kojom se bavi manji dio slovenskih povjesni\u010dara, \u010diji je broj ionako malen. Za po\u010detke rasprave o ekonomskoj historiji u Sloveniji Lazarevi\u0107 smatra polemiku izme\u0111u Rudolfa Bi\u0107ani\u0107a i Frana Zwittera iz 1950-ih godina. Bi\u0107ani\u0107 je smatrao da se socijalna i politi\u010dka povijest treba tuma\u010diti ekonomskom povije\u0161\u0107u te da ekonomsku historiju treba izdvojiti kao zaseban predmet. Zwitter se nije opirao glavnoj Bi\u0107ani\u0107evoj tezi, ali je smatrao da izdvajanjem ekonomske historije dolazi do opasnosti zanemarivanja socijalnih i politi\u010dkih aspekata. U prikazu dotada\u0161njih istra\u017eivanja ekonomske povijesti izlaga\u010d je napomenuo da se industrijalizacija u po\u010detku istra\u017eivala samo kvantitativno, ali ne i kvalitativno; nije se primjerice postavljalo pitanje o zna\u010denju te industrijalizacije niti ju se stavljalo u komparativnu perspektivu. U 1960-ima se zapo\u010dinje s primjenom ekonomske historije, ali, prema Lazarevi\u0107u, deskriptivno i pozitivisti\u010dki, premda tada\u0161nje knjige i danas sadr\u017ee brojne vrijedne podatke. Promjene unutar historiografije krajem 1980-ih i po\u010detkom 1990-ih osjetile su se i na ekonomskoj historiji, koja je napustila primjerice temeljnu tezu starije literature da su modernizacija i industrijalizacija zna\u010dile pravocrtni napredak (tome su se prvi suprotstavili F. Gestrin i P. Vodopivec). Lazarevi\u0107 smatra da danas uz tradicionalnu (deskriptivnu, pozitivisti\u010dku) ekonomsku historiju postoji i historija koja poku\u0161ava oblikovati problematizaciju u dugom trajanju i s oslanjanjem na interdisciplinarnost (ponajprije suradnjom s ekonomistima). Pritom je istra\u017eivano bankarstvo, monetarna politika, zadu\u017eivanje, razli\u010diti aspekti poduzetni\u0161tva (primjer teme koja je mogu\u0107a tek nakon pada komunizma) itd. Za veliki napredak slovenske historiografije u istra\u017eivanju socijalisti\u010dke ekonomije u Sloveniji zaslu\u017ean je Jo\u017ee Prin\u010di\u0107, koji je na temu ekonomske povijesti u razdoblju socijalizma napisao 7-8 knjiga, otvoriv\u0161i va\u017enu temu vo\u0111enja socijalisti\u010dkih poduze\u0107a. Tako\u0111er su otvorene i teme ekonomskog nacionalizma. Lazarevi\u0107 je na kraju izlaganja predstavio projekt Instituta za novej\u0161o zgodovino posve\u0107en modernizaciji u Sloveniji u 19. i 20. stolje\u0107u. Na projektu su se usredoto\u010dili na industrijsko dru\u0161tvo i dinami\u010dne procese koji ga obilje\u017eavaju  <\/span>(u dotada\u0161njim istra\u017eivanjima, prema Lazarevi\u0107u, nije bilo komparativnosti i cjelovitosti). Projekt prou\u010dava transformaciju iz agrarnog u industrijsko dru\u0161tvo te posve\u0107uje pa\u017enju makro i mikro modelima (lokalnom i globalnom) te promatra konvergentnost tih procesa. U sredi\u0161tu istra\u017eivanja su pak ljudi. Pojedina\u010dne teme su: industrijalizacija i pokrajine, industrijalizacija i dru\u0161tveno raslojavanje, industrijalizacija i socio-kulturne promjene, industrijalizacija i obitelj itd.   <\/span> <\/span><\/p>\n

Andrej Studen, \u201eSocijalna historija u Sloveniji \u2013 istra\u017eivanje problematike alkoholizma\u201c, predstavio je istra\u017eivanja koja je proveo prilikom rada na knjizi Pijane zverine: o moralni in patolo\u0161ki zgodovini alkoholizma na Slovenskem v dobi me\u0161\u010danstva<\/i> (2009). Razdoblje gra\u0111anskog dru\u0161tva u 19. stolje\u0107u je i razdoblje ra\u0161irenosti alkoholizma. Usporedo s procesom industrijalizacije javljaju se i tvornice alkohola pa je alkohol jeftiniji i dostupniji. Studen se u knjizi usredoto\u010dio na poglede na alkoholizam od strane lije\u010dnika, psihijatara, sve\u0107enika i gra\u0111anskih moralista, koji su se u 19. stolje\u0107u i u prvoj polovici 20. stolje\u0107a borili protiv alkoholizma, me\u0111utim bez uspjeha. Gra\u0111ansko dru\u0161tvo gledalo je na alkoholi\u010dare kao na kriminalce, izvor bolesti i prijetnju koju treba odstraniti iz dru\u0161tva. O razmjeru protualkoholne kampanje svjedo\u010di i postojanje tri protualkoholna \u010dasopisa, kao i razne druge mjere. U navedenoj knjizi Studen je posebno obradio teoriju progresivne degeneracije, koja se primjenjivala i na alkoholizam te sadr\u017eavala tvrdnju da se on prenosi na potomke i to u jo\u0161 gorem obliku. Bilo je i pojedinih slovenskih autora koji su recipirali te ideje, \u0161to ih je vodilo prema eugenici, pri \u010demu je mogu\u0107e izdvojiti glasilo Eugenika<\/i> iz 1930-ih, usmjereno protiv Roma, \u017didova, homoseksualaca i alkoholi\u010dara. Studen je u prezentaciji prikazao i dio brojne arhivske gra\u0111e koju je skupio o temi neuspje\u0161ne borbe protiv alkoholizma u slovenskim zemljama u 19. i prvoj polovici 20. stolje\u0107a. <\/o:p><\/i><\/p>\n

\u017deljko Oset, \u201eStudije o razvoju znanosti u Sloveniji\u201c, dao je pregled ustanovljivanja slovenskih znanstvenih institucija i okolnosti njihova razvoja, koje su prvenstveno ovisile o javnim financijama jer u slovenskim zemljama nije bilo mecena poput biskupa Strossmayera. Istaknuo je va\u017enost revolucije 1848. zbog reforme visokog \u0161kolstva i upozorio da u slovenskim zemljama u 19. stolje\u0107u prevladavaju institucije posve\u0107ene dru\u0161tvenim znanostima, dok se one posve\u0107ene prirodnim javljaju nakon Prvog svjetskog rata. Prva slovenska kulturna i znanstvena institucija je Slovenska matica, osnovana 1864. godine. U tome razdoblju treba imati na umu i \u0161kolovanje brojnih slovenskih intelektualaca u inozemstvu. Nakon Prvog svjetskog rata osniva se 1919. Univerza u Ljubljani, dok je Slovenska akademija znanosti i umjetnosti osnovana 1938. godine. Oset je posebno govorio o pitanju koncepcije Univerze u 1920-im godinama te spomenuo njezino preimenovanje prilikom desete obljetnice u Univerzu Kralja Aleksandra I.<\/p>\n

Meta \u010cernigoj je u uvodu izlaganja \u201eHigijenizacija Slovenije\u201c govorila o dotada\u0161njem istra\u017eivanju stanovanja i brige za higijenizaciju u razdoblju gra\u0111anskog dru\u0161tva od 19. stolje\u0107a do Drugog svjetskog rata. Istaknula je da je ta istra\u017eivanja, koja obuhva\u0107aju i istra\u017eivanja svakodnevnog \u017eivota, zapo\u010deo Andrej Studen. Istra\u017eivanja izgradnje vodovoda i kanalizacije u Ljubljani po\u010dela su se primjenjivati i na druge sredine poput Maribora i Celja. M. \u010cernigoj je naglasila da se u svojim istra\u017eivanjima vi\u0161e bavi higijenizacijom tijela nego infrastrukturom. To je pitanje mogu\u0107e istra\u017eivati preko brojnih popularnih knji\u017eica koje su propagirale zdravi \u017eivot, osobnu higijenu te su uklju\u010divala i pitanja moralnosti. Prikazala je te\u0161ke \u017eivotne uvjete u 19. stolje\u0107u, \u0161to se posebno odnosilo na radnike i seljake, koji su \u017eivjeli u za nas danas neizdr\u017eivim uvjetima. Samo su rijetki pripadnici gra\u0111anstva imali primjerice kupaonicu, dok su prenaseljenost, smrad, blato i bolesti bili posvuda. Naglasila je me\u0111utim i da danas ima sela bez kanalizacije tako da proces pobolj\u0161anja \u017eivotnih uvjeta nikako nije zavr\u0161en. U istra\u017eivanjima se posebno bavila problemima vezanima uz tuberkulozu, spolne bolesti, pitanjima kontracepcije te odnosu prema mu\u0161kom, odnosno \u017eenskom tijelu, prvenstveno na prijelazu stolje\u0107a. Upozorila je da je prema tim pitanjima postojao razli\u010dit odnos u Trstu, Rijeci, Kopru i Gorici, u kojima su talijanski znanstvenici nastupali liberalnije, od odnosa u Ljubljani i ostalim dijelovima slovenskih zemalja gdje su se tim pitanjima bavili uglavnom sve\u0107enici i biskupi, koje su vi\u0161e zanimala pitanja morala nego higijene pa su primjerice, za razliku od talijanskih predstavnika, preporu\u010divali samo uzdr\u017eavanje od spolnih odnosa.<\/p>\n

Mitja Sun\u010di\u0107 je u izlaganju pod naslovom \u201ePoduzetni\u0161tvo kao historijski problem\u201c predstavio rad na svojoj disertaciji \u201eZgodovina podjetni\u0161tva na Slovenskem od srede 19. stoletja do druge svetovne vojne\u201c, \u010dije je pisanje u tijeku. Bavi se dakle poduzetnicima u industriji u razdoblju od 1850. do 1941. na prostoru Kranjske, prvo u okviru Habsbur\u0161ke Monarhije, a zatim Jugoslavije. Prilikom pristupanja istra\u017eivanju najprije je trebao definirati industrijsko poduze\u0107e i poduzetni\u0161tvo te potom kvantitativno obraditi prikupljene podatke. Pritom je do\u0161ao do brojke od 156 industrijskih poduze\u0107a i 194 poduzetnika. Podatke je crpio iz tiskanih izvora (npr. Registri trgovinskih sodi\u0161\u010d v Ljubljani in Novem mestu te Gradivo Zbornice za trgovino, obrt in industrijo v Ljubljani), kao i drugih arhivskih izvora, koje je detaljno predstavio. Zadatak istra\u017eivanja je izraditi kolektivnu biografiju prou\u010davanih poduzetnika, s naglaskom na pitanja njihova obrazovanja, dobi kada po\u010dinju s industrijskim poduzetni\u0161tvom, mobilnosti u odnosu na mjesto ro\u0111enja, sudjelovanja u politici itd.<\/p>\n

Nakon izlaganja slovenskih kolega, uslijedila je diskusija. Iskra Ivelji\u0107 je upozorila, osvr\u0107u\u0107i se na izlaganje P. Vodopivca, na neke novije radove, npr. ameri\u010dkog povjesni\u010dara Garyja B. Cohena (usp. \u201eNationalist Politics and the Dynamics of State and Civil Society in the Habsburg Monarchy, 1867\u20131914\u201c, u: Central European History<\/i>, Volume 40, Issue 2, June 2007, str. 241-278), u kojima slika politi\u010dke kulture Habsbur\u0161ke Monarhije, barem u Cislajtaniji, nije toliko nepovoljna pa su se primjerice nacionalni pokreti itekako slu\u017eili mogu\u0107nostima koje je nudio re\u017eim. P. Vodopivec je istaknuo da nema masovnosti u tim nacionalnim pokretima te smatra da Slovenci nisu imali mnogo demokratske tradicije prilikom ulaska u Jugoslaviju. D. Roksandi\u0107 je spomenuo novije radove politologa koji bi se mogli primijeniti u istra\u017eivanjima politi\u010dke kulture, odnosno pitanjima politi\u010dke elite i masovnosti na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e te smatra da je potrebno napraviti bilancu s kojom su razli\u010diti narodi u\u0161li u Jugoslaviju. B. Vranje\u0161-\u0160oljan postavila je pitanje u vezi disertacije kolege Sun\u010di\u0107a o istra\u017eivanju poduzetni\u0161tva u razdoblju tako dugog trajanja od sredine 19. stolje\u0107a do 1941. godine, napomenuv\u0161i da se u hrvatskoj historiografiji nakon Mije Mirkovi\u0107a i Rudolfa Bi\u0107ani\u0107a autori obi\u010dno nisu usu\u0111ivali obra\u0111ivati tako velika razdoblja pa su se obi\u010dno zadr\u017eavali ili na Habsbur\u0161koj Monarhiji ili me\u0111uratnoj Jugoslaviji. \u017d. Lazarevi\u0107 je napomenuo da je cilj disertacije pokazati dugoro\u010dne promjene kod poduzetni\u0161tva. Rekao je da znamo da je prijelaz iz Habsbur\u0161ke Monarhije u Jugoslaviju prijelom, ali da je u istra\u017eivanjima potrebno uvidjeti kolike su to promjene za poduzetnike, \u0161to nije mogu\u0107e napraviti druga\u010dije nego uzimanjem dvaju razli\u010ditih razdoblja. Spomenuo je da su se brojni poduzetnici sna\u0161li u toj tranziciji. I. Goldstein istaknuo je da je do 1918. Zagreb bio rubni prostor Monarhije, a da ulaskom u Jugoslaviju postaje gospodarsko sredi\u0161te. Prema biografijama pojedinih \u017didova mo\u017ee se vidjeti da su se neki od njih sna\u0161li u promijenjenim uvjetima, ali i da neki nisu. Spomenuo je da na\u0161i ekonomski povjesni\u010dari ostaju na strogo ome\u0111enim razdobljima pa nisu u mogu\u0107nosti vidjeti ta pitanja kontinuiteta. \u017d. Holjevac, G. Ar\u010dabi\u0107 i \u017d. Lazarevi\u0107 raspravljali su zatim o razli\u010ditim pitanjima pristupanju industrijskoj ba\u0161tini u Sloveniji i Hrvatskoj. D. Roksandi\u0107 govorio je kratko o hrvatskim istra\u017eiva\u010dima ekonomske povijesti M. Mirkovi\u0107u, R. Bi\u0107ani\u0107u i I. Karamanu. Napomenuo je da je danas, u skladu s promijenjenim okolnostima, ve\u0107i interes za poduzetni\u0161tvo nego za povijest rada i radni\u0161tva. Istaknuo je nu\u017enost regionalne perspektive i suradnje slovenskih i hrvatskih povjesni\u010dara. I. \u0160ute uputio je na pitanje djelovanja \u0160kole narodnog zdravlja \u201eAndrija \u0160tampar\u201c oko higijenizacije i alkoholizma.<\/p>\n

Drugi dio okruglog stola, s izlaganjima hrvatskih povjesni\u010dara, otvorila je B. Vranje\u0161-\u0160oljan, koja je, nakon predstavljanja sudionika, moderirala okrugli stol. <\/p>\n

Iskra Ivelji\u0107 je u izlaganju \u201e\u0160tajerska obitelj Pongratz ili koliko malo znamo o susjedima\u201c govorila o \u0161tajerskoj obitelji Pongratz koja je djelovala i na hrvatskoj i na slovenskoj strani, me\u0111utim njezino djelovanje jo\u0161 uvijek nije cjelovito obra\u0111eno. Istaknula je da ni u ovom slu\u010daju nije opravdano stati s godinom 1918. i prepustiti daljnju obradu istra\u017eiva\u010dima narednih razdoblja. Treba tako\u0111er imati na umu da plemstvo nije umrlo raspadom Monarhije. Naglasila je da je obitelj Pongratz primjer poduzetnika koji su preuzeli plemi\u0107ku kulturu, vidljivu npr. u kulturi stanovanja i dr. Obitelj Pongratz predstavlja elitu slovenskog podrijetla \u010diji su se pojedini \u010dlanovi dobro uklopili u Zagrebu. I na njihovom primjeru se potvr\u0111uje \u010dinjenica da najuspje\u0161niji privrednici izbjegavaju politiku. I. Ivelji\u0107 je istaknula visoku obrazovanost \u010dlanova te obitelji, \u010dime se izdvajaju iz prve generacije modernog gra\u0111anstva u Zagrebu. U izlaganju je dotaknula pitanja vizualne reprezentacije obitelji preko niza portreta njezinih \u010dlanova (Pongratzi su bili i jedni od mecena slikara Vlahe Bukovca) te pitanje kulture smrti, ponajvi\u0161e preko obiteljskih nadgrobnih spomenika i dr. <\/p>\n

Goran Ar\u010dabi\u0107, \u201ePoslovni odnosi Zagreba\u010dkog zbora i Ljubljanskog velesajma izme\u0111u dva svjetska rata\u201c, govorio je o istra\u017eivanju koje je proveo u sklopu pisanja magistarskog rada, pri \u010demu se za potrebe izlaganja usredoto\u010dio na prikaz kontakata izme\u0111u Zagreba\u010dkog zbora i Ljubljanskog velesajma. Ljubljanski velesajam imao je u me\u0111uratnom razdoblju vi\u0161e lokalni karakter usmjeren prema promociji slovenske privrede, dok se Zagreba\u010dki zbor planirao profilirati kao vode\u0107i velesajam u Jugoslaviji, \u0161to mu je uspijevalo izme\u0111u ostalog i zbog toga jer jo\u0161 nije bilo velesajma u Beogradu. Zagreba\u010dki zbor posebno je napredovao 1930-ih kada je rije\u0161io pitanje prostora. G. Ar\u010dabi\u0107 je kontakte izme\u0111u Zagreba\u010dkog zbora i Ljubljanskog velesajma prikazao kroz dva aspekta: pitanje uskla\u0111ivanja vremena izlaganja tih dvaju velesajmova te tarifno pitanje. Zaklju\u010dio da su njihovi poslovni kontakti, razli\u010ditog intenziteta u razdoblju 1920-ih i 1930-ih, pored pojedinih otvorenih pitanja, u cjelini bili korektni.<\/p>\n

Ivica \u0160ute, \u201eIzme\u0111u modernizacije i tradicionalizma: gospodarska i socijalna slika Gorskog kotara u 20. stolje\u0107u\u201c, prikazao je neke probleme vezane uz prostor Gorskog kotara u dijakronijskoj perspektivi od 19. do 21. stolje\u0107a, prostora koji je dugo zapu\u0161ten, ali i istra\u017eiva\u010dki zanemaren. Rije\u010d je o prete\u017eno po\u0161umljenom kraju, u kojem su prometnice postupno gra\u0111ene, koji je obilje\u017een sporim i ograni\u010denim napretkom, na rubu modernizacije. Pasivnost kraja utjecala je na migracije Gorana, koji odlaze u Ameriku i Francusku, uglavnom kao \u0161umski radnici, a sudjeluju i u unutra\u0161njim migracijama prema Slavoniji i Srijemu u sklopu sezonskih migracija. I. \u0160ute je istaknuo da u ukupnoj strukturi stanovni\u0161tva prevladavaju \u017eene, kao i tradicionalna struktura obitelji u kojoj bra\u010dni par \u017eivi zajedno s djecom i roditeljima. Zanimanja su uglavnom namijenjena mu\u0161karcima te se odnose na rad u pilanama i dr. Izlaga\u010d je prikazao i turisti\u010dki razvitak Gorskog kotara. Zaklju\u010dio je da Gorski kotar karakteriziraju kontinuirana ambivalentna obilje\u017eja: ljepota krajolika i njegova nenaseljenost, koja podrazumijeva i stalno iseljavanje mla\u0111e populacije.<\/p>\n

Branimir Jankovi\u0107, \u201eUsporedba \u010dasopisa Otium<\/i> i Zgodovina za vse<\/i>\u201c, poku\u0161ao je u iscrpnom izlaganju usporediti dva \u010dasopisa orijentirana prema historijskoj antropologiji: hrvatski Otium: \u010dasopis za povijest svakodnevice<\/i> (1993-2000) i slovenski Zgodovina za vse \u2013 vse za zgodovino<\/i> (1994- ). Najprije je, preko teorije \u010dasopisa, opisao neka obilje\u017eja \u010dasopisa kao medija, a zatim prikazao kretanja unutar historijske antropologije u inozemnim historiografijama, ponajvi\u0161e u njema\u010dkoj. Nakon davanja konteksta u kojem se nalazila hrvatska i slovenska historiografija u trenutku kada ta dva \u010dasopisa poku\u0161avaju uvesti pristup historijske antropologije, \u0161to je svakako va\u017ean metodolo\u0161ki doprinos tim historiografijama, uspore\u0111ivao je \u010dasopise prema njihovim programskim usmjerenjima, temama o kojima su pisali, prisutnosti teorijskih \u010dlanaka i prijevoda, obilje\u017ejima historijske antropologije koja su poku\u0161ali primijeniti i dr. Upozoravaju\u0107i na zajedni\u010dku koncepciju i intenzivne kontakte uredni\u0161tva dvaju \u010dasopisa (uz napomenu hrvatskoj historiografiji o potrebi digitalizacije \u010dasopisa Otium<\/i>, kao i pokretanja sli\u010dnog \u010dasopisa \u0161irokog teorijskog usmjerenja), B. Jankovi\u0107 je zaklju\u010dio da smatra kako primjer tih \u010dasopisa pokazuje da budu\u0107u suradnju izme\u0111u slovenskih i hrvatskih povjesni\u010dara treba temeljiti na teorijski pa\u017eljivo promi\u0161ljenim konceptima.<\/p>\n

Ivo Goldstein je u izlaganju \u201eUseljavanje Slovenaca u NDH 1941. godine\u201c, koje je morao skratiti zbog nedostatka vremena, prikazao poku\u0161aje preseljavanja Slovenaca u NDH. Ta su preseljavanja usta\u0161ke vlasti poku\u0161ale provesti u sklopu genocidne politike prema Srbima, koja je obuhva\u0107ala plan da se tre\u0107ina Srba ubije, tre\u0107ina prekrsti, a tre\u0107ina iseli. Na temelju arhivskih izvora i dokumenata Dr\u017eavnog ravnateljstva za ponovu izlaga\u010d je prikazao dinamiku iseljavanja i te\u0161ko\u0107e sa smje\u0161tavanjem Slovenaca koje su se odvijale na lokalnoj razini. Istaknuo je da su mnogi od preseljenih Slovenaca odlazili u partizanski pokret. Zaklju\u010dio je kako je sama akcija imala katastrofalne u\u010dinke jer ni\u0161ta od planiranog nije uspjela provesti.<\/p>\n

Zbog nedostatka vremena nije odr\u017eana zavr\u0161na diskusija. U zaklju\u010dku mogu samo potvrditi va\u017enost razmjene informacija o istra\u017eivanjima i kretanjima u slovenskoj i hrvatskoj historiografiji. Rije\u010d je o dvije strukturno uvelike sli\u010dne susjedne historiografije, \u010dija su istra\u017eivanja primjerice 19. i 20. stolje\u0107a povezana zajedni\u010dkim kontekstom Habsbur\u0161ke Monarhije i zatim Jugoslavije te, nakon njezina raspada, poku\u0161ajima teorijsko-istra\u017eiva\u010dkih inovacija na temelju kretanja u suvremenoj historiografiji. K tome, svaka kvalitetna me\u0111usobna suradnja slovenskih i hrvatskih povjesni\u010darki i povjesni\u010dara upu\u0107uje na razvijanje komparativne historije i oblikovanje \u0161ireg historiografskog pogleda koji ne\u0107e ostati usmjeren samo na u\u017eim pitanjima nacionalne povijesti.<\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

Branimir Jankovi\u0107<\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1928","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1928,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":1928,"position":1},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":1928,"position":2},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":1928,"position":3},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":1928,"position":4},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":1928,"position":5},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1928"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1928\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}