{"id":1927,"date":"2010-05-13T22:00:05","date_gmt":"2010-05-13T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1927"},"modified":"2010-05-13T22:00:05","modified_gmt":"2010-05-13T22:00:05","slug":"magdalena-najbar-agicic-okrugli-stol-hrvatskih-i-ruskih-povjesnicara-drugi-svjetski-rat-i-nacionalne-povijesti-rusije-i-hrvatske-hrvatski-institut-za-povijest-zagreb-13-svibnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1927","title":{"rendered":"Magdalena NAJBAR-AGI\u010cI\u0106 – Okrugli stol hrvatskih i ruskih povjesni\u010dara \u201eDrugi svjetski rat i nacionalne povijesti Rusije i Hrvatske\u201c. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 13. svibnja 2010."},"content":{"rendered":"

Okrugli stol hrvatskih i ruskih povjesni\u010dara<\/o:p><\/span><\/p>\n

\u201eDrugi svjetski rat i nacionalne povijesti Rusije i Hrvatske\u201c<\/o:p><\/span><\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

Dana 13. svibnja 2010. godine u Hrvatskom institutu za povijest odr\u017ean je Okrugli stol \u201eDrugi svjetski rat i nacionalne povijesti Rusije i Hrvatske\u201c. Inicijativa za susret hrvatskih i ruskih povjesni\u010dara do\u0161la je s ruske strane, a u pripremu skupa bilo je uklju\u010deno Veleposlanstvo Ruske Federacije u Zagrebu. Kako je prilikom otvaranja skupa rekao ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Stjepan Matkovi\u0107, povod za susret je 65. godi\u0161njica pobjede nad fa\u0161izmom. U skupu je sudjelovalo \u010detvero ruskih povjesni\u010dara (iako ih je bilo najavljeno \u0161estero), te \u0161estorica hrvatskih kolega iz Hrvatskog instituta za povijest i s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i prilikom otvaranja skupa predstavnicima ruskog veleposlanstva za inicijativu, Stjepan Matkovi\u0107 spomenuo je i potrebu istra\u017eivanja hrvatsko-ruskih veza, koje su bile \u017eive i zna\u010dajne od 19. stolje\u0107a, te koristi koje bi donijela eventualna komparatisti\u010dka istra\u017eivanja bez obzira na disproporcije u veli\u010dini izme\u0111u Rusije i Hrvatske i razli\u010ditosti povijesnih iskustava. Kao primjer dosada\u0161njih istra\u017eivanja spomenuo je radove Ivana O\u010daka, ali je naglasio i postojanje mnogih neistra\u017eenih pitanja te potrebu sustavnih istra\u017eivanja koja bi trebalo dovesti do suzbijanja stereotipa \u0161to se javljaju u me\u0111usobnim odnosima ruskog i hrvatskog naroda.<\/p>\n

U ime ruske strane rije\u010di pozdrava uputio je Nikolaj Bugaj navode\u0107i u osnovnim crtama usmjerenje rada i dostignu\u0107a Historijskog instituta Ruske akademije znanosti, koji predstavlja, kao i drugih srodnih instituta (npr. Instituta slavjanovedenija), te njihovu ulogu u formiranju vanjske politike Rusije. Naglasio je i sna\u017enu politi\u010dku volju ruskih vlasti za ja\u010danjem odnosa ruskih povjesni\u010dara s predstavnicima historiografija dr\u017eava Balkanskog poluotoka. Putovanje po dr\u017eavama regije, u sklopu kojega su ruski histori\u010dari doputovali i u Zagreb, jest \u2013 prema tome \u2013 jedan od izraza proaktivne politike povijesti dana\u0161nje ruske dr\u017eave. <\/p>\n

Prelaze\u0107i na svoje izlaganje \u201eVeliki domovinski rat u SSSR-u 1941.-1945.: izra\u017eavanje faktora bifurkacije\u201c, Nikolaj Bugaj naglasio je potrebu komparativnog pristupa u slu\u010daju istra\u017eivanja ruskog Velikog domovinskog rata<\/i>, potrebe da se problematika s njime povezana poku\u0161a sagledati s gledi\u0161ta drugih, manjinskih narodnosnih i etni\u010dkih, kao i dru\u0161tvenih skupina. Naglasak njegova izlaganja bila je prisutnost sna\u017enih suprotnosti koje su obilje\u017eavale povijest Sovjetske Rusije od vremena revolucije, a rije\u010d je kako o sukobima u me\u0111unacionalnim odnosima, tako i o politi\u010dkoj podvojenosti u sovjetskom dru\u0161tvu, odnosno prisutnosti naroda i dru\u0161tvenih elemenata koji su sudjelovali u stvaranju novog sustava te onih nezadovoljnih novonastalom situacijom, odnosno protivnika komunisti\u010dkih vlasti. Sovjetske vlasti na tu pojavu odgovarale su sna\u017enim represivnim mjerama, egzekucijama i deportacijama velikog broja ljudi, pripadnika pojedinih naroda. Stvoren je cijeli sustav zatvora, popravnih domova i logora, ali su postojali i drugi na\u010dini odnosa prema stvarnim ili potencijalnim neprijateljima sovjetske vlasti, primjerice razli\u010diti tretiranja pojedinih naroda, primjerice prema pristupu obrazovanju i sli\u010dno. Rasprostranjen na\u010din odnosa prema nacionalnim skupinama u SSSR-u ve\u0107 u me\u0111uratnom razdoblju bile su masovne deportacije koje su u nekim slu\u010dajevima (primjerice, u slu\u010daju Tatara s Krima) obuhvatile cjelokupnu populaciju doti\u010dne narodnosti (i\/ili dru\u0161tvene skupine) na odre\u0111enom podru\u010dju. Bugaj je iznio cijeli niz primjera, od odnosa prema Kozacima od 1925. godine, preko iseljavanja Finaca iz pograni\u010dnih podru\u010dja te velike deportacije Poljaka iz zapadnih podru\u010dja tada\u0161njeg SSSR-a u razdoblju 1935-1936. godine. Spomenuto je i preseljavanje Kurda i Iranaca iz pograni\u010dnih podru\u010dja u Kazahstan te tzv. \u201e\u010di\u0161\u0107enje Dalekog istoka\u201c preseljavanjem Korejanaca i Kineza. Progonima su podvrgnuti i pripadnici nekih drugih nacionalnosti, primjerice Bugara, \u010desto pod optu\u017ebom za \u0161pijuna\u017eu. Nova faza progona slijedila je nakon 1939. godine, odnosno nakon sovjetskog zauzimanja \u201eZapadne Ukrajine i Zapadne Bjelorusije\u201c (dakle, okupiranih isto\u010dnih podru\u010dja predratne Poljske), te kasnije s pripajanjem pribalti\u010dkih zemalja, gdje su deportacijama podvrgnuti pripadnici vladaju\u0107ih dru\u0161tvenih slojeva. <\/p>\n

Napetost na liniji narod-vlast prisutna je tako u Sovjetskom Savezu tijekom cijelog prijeratnog razdoblja te je u trenutku izbijanja rata uzrokovala i pojavu masovnog dezerterstva i izbjegavanja vojne slu\u017ebe. Prema navedenim procjenama, radilo se o 457.000 dezertera i 1,300.000 ljudi koji su izbjegavali vojnu slu\u017ebu. Jednim dijelom radilo se o ljudima koji su se jednostavno skrivali, drugi su pak stvarali aktivne skupine protiv kojih su se sovjetske vlasti borile kao protiv banditskih i razbojni\u010dkih skupina. Oko 7600 takvih grupa je \u2013 prema ruskim istra\u017eivanjima \u2013 bilo razbijeno. Nikolaj Bugaj je naglasio i potrebu daljnjih istra\u017eivanja te pojave i politike koja je vjerovala u u\u010dinkovitost politike utemeljene na deportacijama i masovnim preseljenjima naroda. Djelomi\u010dno kao posljedica tih ranijih deportacija, u Rusiji je u 1990-tima prisutna pojava pripadnika razli\u010ditih nacionalnosti koji nakon raspada SSSR-a, nezadovoljni svojim polo\u017eajem u novim dr\u017eavama, useljavaju u Rusiju. Njihov se broj procjenjuje na oko 13 milijuna osoba. Kao poseban problem Bugaj je istaknuo i polo\u017eaj romske manjine u Rusiji. Kako je naglasio, za Rusiju kao multinacionalnu dr\u017eavu istra\u017eivanje  <\/span>mnogonacionalnu dr\u017eavu istra\u017eivanja razli\u010ditih <\/span>povijesnih iskustava nacionalnih manjina od presudne je va\u017enosti za integraciju suvremenog dru\u0161tva.<\/p>\n

Nada Kisi\u0107 Kolanovi\u0107 se u izlaganju \u201eHrvatski kulturni narativi o Sovjetskom Savezu 1941.-1945. godine\u201c osvrnula na dva na\u010dina vi\u0111enja SSSR-a u Hrvatskoj za vrijeme Drugoga svjetskog rata: s jedne strane, na sliku koju su stvarali usta\u0161e, odnosno desnica, te sliku koju su \u0161irili komunisti ili ljevica. S jedne se strane radilo o slici neprijatelja narodne misli i hrvatske dr\u017eave, zastupnika ideologije koja je razorna za temelje dru\u0161tva (obitelj itd.) i te\u017ei uni\u0161tenju nacionalnih osje\u0107aja, kako je komunizam i bolj\u0161evizam prikazao u svojoj knjizi Ante Paveli\u0107, a s druge je strane slika Sovjetskog Saveza bila posve idealizirana, primjerice kod predsjednika ZAVNOH-a Vladimira Nazora koji je kao pjesnik stvarao simboli\u010dku sliku SSSR-a, pozitivnu i juna\u010dku. I Andrija Hebrang smatrao je Sovjetski Savez avangardom \u010dovje\u010danstva iako ima naznaka da se tijekom svoga boravka tamo 1945. poljuljao u tom svome uvjerenju. Poseban je slu\u010daj pisanje Ante Cilige, koji je \u2013 iako isprva komunist, \u010dak \u010dlan Politbiroa KPJ 1925. godine \u2013 zbog svojih traumati\u010dnih iskustava progona i zatvora u Sovjetskom Savezu,  <\/span>tijekom rata pisao kriti\u010dki o bolj\u0161evizmu, \u0161to se spremno koristilo u usta\u0161koj propagandi.<\/p>\n

Na otvaranje ruskih arhiva tijekom 1990-tih te izdavanje mnogih ranije tajnih dokumenata iz arhiva FSB-a upozorila je Tatjana Bu\u0161ujeva iz Moskve u izlaganju \u201eVojna politika SSSR-a 1939.-1941.: bilanca i pouke prema dokumentima ruskih arhiva\u201c. Ona je posebno upozorila na dokumente koji govore o (ne)spremnosti Crvene armije u trenutku nacisti\u010dkog napada 1941. godine, njezinim uzrocima i posljedicama. Istaknula je obra\u0107anje predsjednika Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva ruskim povjesni\u010darima u kojem on poziva na odvajanje zasluga pripadnika Crvene armije u pobjedi nad fa\u0161izmom od negativnosti onodobne sovjetske politike. Taj politi\u010dki stav politi\u010dkog vrha Rusije za ruske histori\u010dare o\u010dito predstavlja obvezuju\u0107u smjernicu u njihovom radu.<\/p>\n

Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu u svome je izlaganju \u201eTito i saveznici\u201c istaknuo nekoliko momenata jugoslavensko-sovjetskih odnosa kao i odnosa Jugoslavije i zapadnih zemalja u kojima je dolazilo do povijesnih refleksija. Pozvao je na preispitivanje ocjena zasluga Crvene armije u Rusiji, kao i partizanskog pokreta u Jugoslaviji, a istaknuo je tako\u0111er potrebu boljeg predstavljanja hrvatske historiografije u inozemstvu kako bi postala prepoznatljiva i u Rusiji, ali i drugdje u svijetu.<\/p>\n

Govore\u0107i o \u201eOsnovnim zna\u010dajkama hrvatskog antifa\u0161izma\u201c Ivo Goldstein s Filozofskog fakulteta u Zagrebu isticao je Narodnooslobodila\u010dku borbu kao \u201especifi\u010dan dio velike antifa\u0161isti\u010dke koalicije\u201c, a u sklopu toga i \u201ezna\u010dajan doprinos\u201c hrvatskog antifa\u0161izma. Zadr\u017eavaju\u0107i se uglavnom na ve\u0107 ranije izno\u0161enim tezama, nastojao je ruskim kolegama pribli\u017eiti zasluge hrvatskih partizana.<\/p>\n

Davor Marijan iz Hrvatskog instituta za povijest govorio je o \u201eVezama izme\u0111u Crvene armije i jugoslavenske armije (NOVJ) 1941.-1945. godine\u201c fokusiraju\u0107i se na izravne kontakte \u2013 od i\u0161\u010dekivanja sovjetske pomo\u0107i i mitskog vjerovanja u mo\u0107 Crvene armije prisutne kod partizana, preko kori\u0161tenja sovjetskih organizacijskih iskustava do izravne suradnje pri zavr\u0161etku rata, za vrijeme osloba\u0111anja Beograda i ratnih operacija u Baranji.<\/p>\n

Nakon kratke stanke za kavu Nikita Bondarev iz Instituta slavjanovedenija RAN govorio je prvo o djelatnosti posebne komisije koja se na inicijativu vlasti, a konkretno predsjednika Ruske Federacije, bavi preispitivanjem slu\u010dajeve ranijeg falsificiranja historije. Nakon toga pre\u0161ao je na temu svoga izlaganja \u201eMoskovsko razdoblje u Titovoj karijeri\u201c. Napomenuo je liberalizaciju arhivske politike u Rusiji i objavljivanje mnogih materijala iz ruskih arhiva tijekom 1990-tih, \u0161to je omogu\u0107ilo mnoga saznanja, primjerice o ranije u tajnosti dr\u017eanima aspektima djelatnosti Komunisti\u010dke internacionale, me\u0111u ostalima o te\u010dajevima tzv. \u201epartizanske akademije\u201c tijekom 1930-tih u kojima su mladi komunisti iz razli\u010ditih zemalja obu\u010davani vje\u0161tinama ilegalne partizanske borbe: radio-vezama, oru\u017eju, agitaciji i propagandi te psiholo\u0161koj borbi. Prema Bondarevu, ta je djelatnost davala Kominterni obilje\u017eje teroristi\u010dke organizacije. On je izrazio \u010du\u0111enje \u0161to inozemna historiografija te \u2013 od 1990-tih dostupne \u2013 izvore vrlo slabo koristi. Josip Broz Tito trebao je biti polaznik te\u010dajeva \u201epartizanske akademije Kominterne tijekom svoga boravka u Moskvi u razdoblju 1935-1936. godine, no izvori koji bi to izravno potvr\u0111ivali ne nalaze se u spomenutoj gra\u0111i. Znatno je vi\u0161e materijala koji govore o Titovu radu u Balkanskom sekretarijatu Kominterne. Bondarev je spomenuo i materijale koji govore o Titovu privatnom \u017eivotu, odnosno drugom braku koji je polovicom 1930-ih sklopio u Moskvi. Svoje je izlaganje zavr\u0161io pozivom hrvatskim povjesni\u010darima na intenzivniji rad u arhivima, tako\u0111er i onima u Rusiji.<\/p>\n

Mario Jareb iz Hrvatskog instituta za povijest u svome izlaganju \u201eBorba udru\u017eene Europe na Istoku<\/i> \u2013 od promid\u017ebe rata do hrvatske legije u SSSR-u\u201c govorio je o slici SSSR-a u propagandi Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, posebno na temelju pisanja Hrvatskog naroda<\/i>, u kojem je pogotovo nakon po\u010detka njema\u010dko-sovjetskog rata ja\u010dala antisovjetska promid\u017eba. Akcije Tre\u0107eg Reicha predstavljane su bile kao obrana Zapada pred Istokom, odnosno obrana europske civilizacije pred sovjetskim barbarstvom. Jareb upozorava na potrebu razlikovanja propagande NDH od izravne njema\u010dke propagande vo\u0111ene istovremeno. Prema njemu, u usta\u0161koj se promid\u017ebi naglasak stavljao na neuspjeh komunizma u rje\u0161avanju dru\u0161tvenih problema, posebno bijede selja\u0161tva. U tome su kori\u0161tena navodna pisma pripadnika hrvatske legije koja se borila na isto\u010dnom boji\u0161tu. Tako\u0111er, ovisno o okolnostima nagla\u0161avala se odvojenost sovjetskih vlasti od ruskog naroda, pri \u010demu se javljaju antisemitski motivi i tvrdnje kako vrh sovjetskih vlasti \u010dine \u017didovi, dok je u drugim prilikama isticana imperijalna velikoruska politika Sovjetskog Saveza, posebno prema drugim slavenskim narodima, pri \u010demu se \u010desto navodi primjer stradavanja Poljaka, primjerice u Katinskoj \u0161umi ili za vrijeme Var\u0161avskog ustanka. Na taj se na\u010din negativno svjetlo bacalo i na zapadne saveznike, koji su prikazivani kao izdajnici europejstva i civilizacije. U pozitivnom se svjetlu u po\u010detku javljaju kolaboracionisti\u010dke jedinice generala Vlasova, no to je prestalo \u2013 kako Jareb pretpostavlja \u2013 zbog zlo\u010dina nad civilnim stanovni\u0161tvom \u0161to su ih vr\u0161ili tzv. \u201e\u010cerkezi\u201c u sklopu njema\u010dke vojske u Hrvatskoj.<\/p>\n

Jelena Guskova je izlagala o \u201eKulturnim vezama izme\u0111u SSSR-a i Hrvatske 1945.-1948. godine\u201c na temelju materijala o poratnom djelovanju Dru\u0161tva za kulturnu suradnju sa SSSR-om, sa\u010duvanih u gra\u0111i Agitpropa CK KPH. Govorila je o neuspjelom poku\u0161aju osnivanja Dru\u0161tva prijatelja SSSR-a iz 1940. godine te poslijeratnom osnivanju takvog dru\u0161tva 16. lipnja 1945. i aktivnostima tog udru\u017eenja koje je u prolje\u0107e 1946. u Zagrebu imalo 1247 \u010dlanova. Dru\u0161tvo imalo je svoje sekcije (primjerice, srednjo\u0161kolskih nastavnika ruskog jezika), ali i podru\u017enice u drugim hrvatskim gradovima. Jelena Guskova naglasila je \u017eelju za spoznavanjem vi\u0161e informacija o Sovjetskom Savezu kao motiv djelatnosti dru\u0161tva, iako je spontanost svih sli\u010dnih akcija u uvjetima politi\u010dkog terora krajnje upitna, a zasigurno su onodobna dr\u017eavna politika i vladaju\u0107a ideologija bile presudne za osnivanje udru\u017eenja i organizacija koje su, prema zamisli vlasti, trebale poslu\u017eiti kao transmisija politike i ideologije prema dru\u0161tvu, odnosno narodu. Dru\u0161tvo je od sije\u010dnja 1946. godine pokrenulo djelatnost \u010ditaonice, a organiziralo je i kulturnu suradnju i dolaske sovjetskih umjetnika i znanstvenika.<\/p>\n

Posljednji govornik na skupu bio je Davor Kova\u010di\u0107, koji je svoj referat naslovio: \u201eKominterna i forsiranje antifa\u0161isti\u010dkog ustanka u Hrvatskoj 1941. godine \u2013 slu\u010daj Kerestinac\u201c. U njemu je govorio o aktivnosti Josipa Kopini\u010da, koji je u Hrvatskoj djelovao kao osoba za vezu s Kominternom te prenosio njezine poruke vodstvu Komunisti\u010dke partije Hrvatske. Kominterna je nakon njema\u010dkog napada na SSSR bila zainteresirana za \u0161to skorije pokretanje akcija komunisti\u010dke gerile u drugim zemljama kako bi se na taj na\u010din vezao dio njema\u010dkih snaga i rasteretila Crvena armija. S druge strane, hrvatski komunisti djelovali su u okolnostima koje su im onemogu\u0107avale ve\u0107e akcije. Kova\u010di\u0107 je predstavio sukob koji je zbog toga izbio na liniji Kopini\u010d \u2013 vodstvo KPH, te je u tom kontekstu spomenuo i neuspjelu akciju osloba\u0111anja zatvorenika iz logora u Kerestincu.<\/p>\n

U zavr\u0161noj raspravi izlaga\u010di su odgovorili na nekoliko pitanja, pri \u010demu je posebno zanimanje izazvalo pitanje o sukobu Staljina i Tita 1948. godine, odnosno \u201etko je kome rekao ne<\/i>\u201c. Za jugoslavensku tezu da se Tito 1948. suprotstavio Staljinovim nasrtajima ne mo\u017ee se na\u0107i temelja ni u ruskim, ni u novijim svjetskim istra\u017eivanjima,. Tako\u0111er, zanimljivim se pitanjem pokazala dana\u0161nja historiografska i politi\u010dka ocjena deportacija provo\u0111enih u Sovjetskom Savezu.<\/p>\n

Okrugli stol potaknuo je hrvatske povjesni\u010dare na razmatranje potrebe bolje suradnje s ruskom historiografijom i intenzivnijeg rada na istra\u017eivanju rusko-hrvatskih veza. Ipak, pritom je razotkrio i temeljne kadrovske slabosti historijske nauke u Hrvatskoj, u kojoj nedostaju histori\u010dari koji poznaju ruski jezik i mogu se posvetiti tim pitanjima, a oni koji bi to mogli nisu do sada nalazili poticaj za rad u tome pravcu. I na susretu o kojem je ovdje rije\u010d nedostajali su neki povjesni\u010dari koji bi, s obzirom na svoja istra\u017eivanja, imali itekako \u0161to re\u0107i. Na\u017ealost, valja konstatirati da je za promjene usmjerenja znanstvenih istra\u017eivanja na svakom polju, pa i u historijskoj znanosti, potrebna politi\u010dka volja bez koje nema ni za to potrebnih materijalnih uvjeta. Takve volje, pa tako ni financijskih sredstava, nije bilo ni prije 17-18 godina kada je profesor O\u010dak namjeravao s jednim asistentom oti\u0107i u Moskvu i \u2013 u doba kada je to bilo lako mogu\u0107e \u2013 snimiti \u0161to ve\u0107i dio arhivskog materijala koji se odnosi na hrvatsko-ruske veze, kao i na rusku\/sovjetsku politiku prema Hrvatima i ju\u017enim Slavenima op\u0107enito. Dodu\u0161e, sli\u010dan je odnos hrvatske historiografije i prema drugim historiografijama, ne samo prema ruskoj. <\/p>\n

Inicijativa za ovaj okrugli stol potekla je \u2013 kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno \u2013 s ruske strane, koja je o\u010dito uvidjela svoj interes u ja\u010danju prisutnosti \u201eu regiji\u201c na razli\u010ditim podru\u010djima ljudske djelatnosti, pa tako i na polju historiografije. Hrvatska bi strana trebala odgovoriti uzimaju\u0107i u obzir svoje vlastite, a ne ruske interese, te razvijati istra\u017eivanja rusko-hrvatskih veza prvenstveno radi historiografskih znanstvenih spoznaja, a ne ove ili one ideologije. Kako se do sada pokazalo, ideolo\u0161ki utemeljen interes za Rusiju, bilo za vrijeme sveslavenstva u 19. stolje\u0107u, bilo u komunisti\u010dkom razdoblju, nije bio ni previ\u0161e plodan ni dugog daha.<\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1927","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":1927,"position":0},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":1927,"position":1},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":1927,"position":2},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":1927,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1927,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1927,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1927","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1927"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1927\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1927"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1927"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1927"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}