{"id":1926,"date":"2010-05-08T22:00:05","date_gmt":"2010-05-08T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1926"},"modified":"2010-05-08T22:00:05","modified_gmt":"2010-05-08T22:00:05","slug":"tomislav-bali-medunarodni-znanstveni-skup-u-pocetku-bijase-de-administrando-imperio-konstantin-porfirogenet-i-percepcije-najranije-hrvatske-povijesti-filozofski-fakultet-u-zagreb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1926","title":{"rendered":"Tomislav BALI – Me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eU po\u010detku bija\u0161e De administrando imperio: Konstantin Porfirogenet i percepcije najranije hrvatske povijesti\u201c, Filozofski fakultet u Zagrebu, 18. velja\u010de 2010."},"content":{"rendered":"

Me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eU po\u010detku bija\u0161e De administrando imperio<\/i>: Konstantin Porfirogenet i percepcije najranije hrvatske povijesti\u201c, Filozofski fakultet u Zagrebu, 18. velja\u010de 2010.<\/o:p><\/b><\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

Me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eU po\u010detku bija\u0161e De administrando imperio<\/i>: Konstantin Porfirogenet i percepcije najranije hrvatske povijesti\u201c odr\u017ean je 18. velja\u010de 2010. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Ovaj skup prvi je u zami\u0161ljenom nizu Colloquia Mediaevalia Croatica,<\/i> \u201erazgovora\u201c o hrvatskom srednjovjekovlju. Nakana je organizatora kroz periodi\u010dna okupljanja hrvatskih i inozemnih stru\u010dnjaka potaknuti kriti\u010dku raspravu o temama vezanima uz hrvatski srednji vijek, s ciljem da se nova mi\u0161ljenja o pojedinim pitanjima u\u010dine pristupa\u010dnijima, a kroz diskusiju i vi\u0161e profiliranima. <\/o:p><\/p>\n

Stoga za prvi skup vjerojatno nije bilo prikladnije teme od Konstantina Porfirogeneta i njegova spisa De administrando imperio<\/i>. Kako je u uvodnom obra\u0107anju u ime organizatora naglasio Trpimir Vedri\u0161,<\/span> <\/span>car i njegov spis oduvijek su nailazili na naj\u0161iri mogu\u0107i spektar reakcija, od potpunog prihva\u0107anja do posvema\u0161njeg odbacivanja, tijekom prou\u010davanja tog \u201eopsesivnog djela hrvatske, crnogorske, srpske i bo\u0161nja\u010dke historiografije.\u201c Jednako tako, popis publikacija dosegnuo je razmjere nepreglednosti, te bi svaki trud da se pru\u017ei njihov pregled bio vjerojatno uvelike nepotpun. Ipak, u uvodnom izlaganja upozoreno je na nekoliko autora koji su se bavili spisom De administrando imperio<\/i>, te pridonijeli da se putem prijevoda u\u010dini dostupnijim, poput Anselma Bandurija, Nikole Toma\u0161i\u0107a, Gavre Manojlovi\u0107a i drugih. Istaknuto je i veliko zanimanje koje je za Porfirogenetov spis vladalo u \u201ezlatnom dobu\u201c njegova prou\u010davanja tijekom druge polovice 20. stolje\u0107a.<\/span><\/o:p><\/span><\/p>\n

Nakon uvodnog izlaganja Hrvoje Gra\u010danin odr\u017eao je izlaganje \u201eKonstantin VII. Porfirogenet i njegovo doba\u201c u kojem je iznio pregled glavnih obilje\u017eja Bizanta i njegovog dru\u0161tva tijekom \u017eivota cara Konstantina VII. Porfirogeneta. Stavljanje temeljnih odrednica carevog osobnog \u017eivota u kontekst onovremenih politi\u010dkih, kulturnih, gospodarskih i dru\u0161tvenih prilika pru\u017eilo je osnovni okvir za razumijevanje poticaja i motiva koji le\u017ee u temeljima spisa De administrando imperio<\/i>.<\/o:p><\/p>\n

Arheolog po struci, Mikl\u00f3s Tak\u00e1cs je izlaganjem \u201eDjela Konstantina Porfirogeneta kao izvori za ranu povijest Ma\u0111ara i njihove veze sa susjednim narodima\u201c pokazao u kojoj se mjeri interpretacije arheolo\u0161kih nalaza poklapaju ili ne poklapaju s Porfirogenetovim vijestima, npr. oko pitanja pradomovine Ma\u0111ara, prevlasti Kazara nad njima, odraza imena ma\u0111arskih plemena u toponimima i sli\u010dno. Prema prevladavaju\u0107em stavu ma\u0111arske historiografije, Porfirogenetova djela smatraju se najva\u017enijim izvorima za ranosrednjovjekovnu povijest Ma\u0111ara. Ona donose niz podataka, pogotovo o unutra\u0161njem ustroju Ma\u0111ara u 10. stolje\u0107u, ina\u010de nepoznatih iz drugih vrela. Ipak, djelomi\u010dno nejasne i kontradiktorne vijesti u Porfirogenetovim spisima, te njihovo neslaganje s drugim izvorima o Ma\u0111arima, \u010dine ih temom za diskusiju u<\/span> o\u010dima ma\u0111arskih povjesni\u010dara. <\/o:p><\/p>\n

U referatu \u201e\u010ciji kontinuitet? Porfirogenet i hrvatska arheologija o 7.-9. stolje\u0107u\u201c Goran Bilogrivi\u0107 je panoramski izlo\u017eio stavove hrvatskih arheologa o \u201etamnim stolje\u0107ima\u201c hrvatske povijesti. Istaknuta su podijeljena mi\u0161ljenja o vremenu doseljenja Hrvata, a time i o Porfirogenetovim vijestima, koje su sredi\u0161nja to\u010dka prijepora. Iz arheolo\u0161ke perspektive, vrlo je va\u017ean kontinuitet materijalne kulture. Ako on postoji, kako isti\u010de i naslov izlaganja, postavlja se pitanje \u010diji je to kontinuitet \u2013 novoprido\u0161log ili autohtonog stanovni\u0161tva? Autor je izlaganje zavr\u0161io tvrdnjom da arheolo\u0161ka kultura nije istozna\u010dna s etnijom, odnosno da materijal sam po sebi ne mo\u017ee pru\u017eiti odgovore. Ovim izlaganjem, kao i diskusijom koja je uslijedila, vrlo je jasno do\u0161lo do izra\u017eaja pitanje mogu li nam ranosrednjovjekovne nekropole, a pogotovo prilozi u njima, re\u0107i ne\u0161to o podrijetlu stanovni\u0161tva, pa samim time i njegovom etni\u010dkom sastavu i identitetu, te o dru\u0161tvenom statusu pojedinaca koji su pokopani u grobovima s bogatijim nalazima. Sli\u010dno je i s pitanjem kako \u201eetni\u010dki atributirati\u201c odre\u0111ene populacije, prije svega jer je problem identiteta u ranom srednjem vijeku jo\u0161 uvijek predmet vrlo \u017eivih diskusija i jo\u0161 \u0107e dugo biti.<\/o:p><\/p>\n

Na Porfirogenetove vijesti o Splitu osvrnuo se Ivan Basi\u0107 u izlaganju \u201eGradovi obalne Dalmacije u De administrando imperio<\/i>: najstarija povijest Splita u svjetlu dvaju pojmova Konstantina VII. Porfirogeneta\u201c s ciljem otvaranja novih gledi\u0161ta na postanak i najstariju povijest Splita. Prije svega se to odnosi na postupnu transformaciju Dioklecijanove pala\u010de u gradsko naselje. Autor se temeljito osvrnuo na dva Porfirogenetova pojma, urbonim Aspalathos<\/i> i termin episcopium<\/i>. Pritom se ponajvi\u0161e usredoto\u010dio na jugozapadni dio dana\u0161njeg splitskog poluotoka, te pokazao da Porfirogenetovi podatci mogu jo\u0161 uvijek biti temelj novih interpretacija povijesti dalmatinskih gradova. <\/span><\/o:p><\/span><\/p>\n

Izlaganje \u201e’Konstantine, dr\u017eimo te za rije\u010d!’ Ideolo\u0161ko-narativni diskursi o dolasku Hrvata u De administrando imperio<\/i>\u201c autora Danijela D\u017eine, pro\u010ditao je umjesto njega Hrvoje Gra\u010danin. D\u017eino je De administrando imperio<\/i> okarakterizirao kao bizantski kolonijalni narativ koji je slu\u017eio za prezentaciju pax christiana <\/i>\u010dije je ishodi\u0161te u Konstantinopolu. Nadalje, rije\u010d je o spisu koji je prije svega autorsko djelo, a ne znanstvena studija. Samim time, iako nije rije\u010d o fikciji, njegova namjera je da teme kojima se bavi prika\u017ee kroz prizmu bizantskih interesa. Na temelju ovih tvrdnji, autor je poku\u0161ao skicirati ideolo\u0161ke narativno-diskurzivne cjeline \u010dije se konture naziru kroz vi\u0111enja pro\u0161losti, a predstavljena su u De administrando imperio<\/i>. Prema tome, 29, 30. i 31. glava spisa donose \u201eromansku,\u201c \u201ehrvatsku\u201c i \u201ebizantsku\u201c pripovijest. D\u017eino zaklju\u010duje da su poku\u0161aji traganja za povijesnom istinom u Porfirogenetovim rije\u010dima \u201epomalo uzaludni\u201c. Kao zaklju\u010dak istaknuto je mi\u0161ljenje da je hrvatska historiografija uva\u017eavanjem spisa De administrando imperio<\/i> zapravo prihvatila postmodernizam prije postmodernizma.<\/o:p><\/p>\n

            <\/span>Na prethodno izlaganje nadovezao se Mladen An\u010di\u0107 referatom \u201eZami\u0161ljanje tradicije: Vrijeme i okolnosti postanka 30. glave djela De administrando imperio<\/i>.\u201c Prema njemu, Porfirogenetovo djelo je politi\u010dka enciklopedija s utilitarnom vrijedno\u0161\u0107u, a informacije koje donosi oblikovane su na na\u010din koji omogu\u0107ava upotrebu unutar dvorskog ceremonijala. Kao \u0161to se vidi iz naslova, autor se ponajvi\u0161e usredoto\u010dio na 30. glavu koja se uvrije\u017eeno smatra interpolacijom. Njezino najva\u017enije obilje\u017eje le\u017ei u pretpostavci da odra\u017eava ideologiju hrvatskoga vladarskoga dvora. Okolnosti njenog nastanka proizlaze iz odluke bizantskog cara da hrvatskom kralju Dr\u017eislavu po\u0161alje znakove kraljevske vlasti. Samim time nametnula se potreba za prilagodbom bizantske ideolo\u0161ke predod\u017ebe prostora na kojem se protezala vlast hrvatskoga kralja. <\/o:p><\/p>\n

            <\/span>Predrag Komatina (\u201eO kronologiji hrvatskih vladara u 31. glavi Spisa o narodima<\/i>\u201c) iznio je tuma\u010denje prema kojem se vladarski niz Trpimir \u2013 Kre\u0161imir \u2013 Miroslav iz 31. glave, koji se kronolo\u0161ki uglavnom smje\u0161ta izme\u0111u 928. i 949. godine, treba pomaknuti u 9. stolje\u0107e<\/span>. <\/span>Takva revizija vladarske kronologije sama po sebi nije originalna, budu\u0107i da je ve\u0107 zagovarana od strane pojedinih povjesni\u010dara, uglavnom na temelju neuvjerljivih poku\u0161aja inkorporiranja genealo\u0161kih podataka iz Ljetopisa popa Dukljanina<\/i>. Me\u0111utim, Komatina je krenuo drugim tragom. Prvo, izjedna\u010dio je Porfirogenetovog Trpimira s istoimenim knezom koji je vladao polovicom 9. stolje\u0107a. Na taj na\u010din iz hrvatske je vladarske genealogije uklonio kralja Trpimira II. Autor potvrdu svog mi\u0161ljenja nalazi u opisu misije opata Martina koji je Hrvate uvjerio da po\u0161tuju svoj navodni sporazum s papom, a po kojem ne\u0107e napadati susjedne narode, osim ako nisu pogani. Komatina isti\u010de da je poznato kako se Hrvati u vrijeme kneza Trpimira sukobljavaju s jo\u0161 uvijek nepokr\u0161tenim Bugarima. Tako\u0111er, izjedna\u010dava navedenog opata Martina s istoimenim sve\u0107enikom navedenim u Trpimirovoj darovnici. Podatci o velikoj snazi hrvatske vojske odraz su hrvatskih vojnih uspjeha u drugoj polovici 9. stolje\u0107a.  <\/span>Stoga vladavinu Kre\u0161imira i Miroslava treba staviti u razdoblje iza Muncimira, a prije Tomislava. Osim toga, zaklju\u010duje Komatina, De administrando imperio<\/i> kronolo\u0161ki staje na prijelazu iz 9. u 10. stolje\u0107e. Ovakvo tuma\u010denje Porfirogenetovih podataka u svakom je slu\u010daju vrlo intrigantno i zavrje\u0111uje pozornost i detaljan osvrt.<\/o:p><\/p>\n

            <\/span>Zatim je Milenko Lon\u010dar trebao odr\u017eati izlaganje pod nazivom \u201eVremenski nesklad izme\u0111u odlomaka 31. poglavlja DAI\u201c u kojem bi istaknuo neslaganje izme\u0111u odlomka o vladarskom nizu Trpimir \u2013 Kre\u0161imir \u2013 Miroslav i odlomka o bugarsko-hrvatskim odnosima, te ponudio mogu\u0107e tuma\u010denje.<\/span> <\/span>Me\u0111utim, Lon\u010dar je izjavio da nema potrebe da nakon izlaganja Predraga Komatine on odr\u017ei svoje.    <\/span><\/o:p><\/p>\n

Tibor \u017divkovi\u0107 je u izlaganju \u201eDe conversione Croatorum et Serborum<\/i>: Izgubljeni izvor Konstantina Porfirogeneta?\u201c iznio tuma\u010denje da je Porfiriogenet dio podataka preuzeo iz izvora crkvene provenijencije koji je nastao u Rimu oko 878. godine. Do tog je zaklju\u010dka do\u0161ao usporedbom pojedinih vijesti koje donose De administrando imperio<\/i> i Conversio Bagoariorum et Carantanorum<\/i>. Autor je uo\u010dio da se dva spisa na pojedinim mjestima prema strukturi i zastupljenim temama skoro posve poklapaju, iako su protagonisti i prostor druga\u010diji. Prema tome, smatra \u017divkovi\u0107, izvor za najstariju pro\u0161lost Hrvata i Srba je izgubljeni spis De coversione Croatorum et Serborum<\/i>. Ovakvo tuma\u010denje je vrlo originalan doprinos, a daljnja razrada bi bez sumnje mogla promijeniti shva\u0107anje o podrijetlu poglavlja o ju\u017enim Slavenima.<\/o:p><\/p>\n

Neven Budak (\u201eHrvati i Bizant u 10. stolje\u0107u: osvrt\u201c) govorio je o razlozima zbog kojih se hrvatsko ime izvan granica same Hrvatske javlja tek od 10. stolje\u0107a. Autor to pripisuje hrvatskoj ulozi u bizantsko-bugarskom sukobu po\u010detkom 10. stolje\u0107a, zbog \u010dega je Hrvatska mogla do\u0107i u vidokrug interesa bizantskih kroni\u010dara, a samim time postupno i drugih inozemnih \u010dimbenika. Mogu\u0107nost da se Hrvatska u to vrijeme odupre sna\u017enijim napadima vjerojatno proizlazi iz konsolidiranja mjesne vladaju\u0107e dinastije.<\/o:p><\/p>\n

Ivo Goldstein (\u201eU potrazi za Porfirogenetovom Berulijom\u201c) posvetio se poku\u0161aju ubiciranja Berulije, jednog od naseljenih gradova u Paganiji prema 36. glavi. Prema Goldsteinu, Berulija se nalazila u Donjim Brelima, u zaseoku Zeli\u0107i, na lokalitetu dana\u0161nje crkve Sv. Stjepana.<\/o:p><\/p>\n

Posljednje izlaganje odr\u017eao je akademik Radoslav Kati\u010di\u0107 pod naslovom \u201eKonstantin Porfirogenet i po\u010detci hrvatskih po\u010detaka.\u201c Nagla\u0161eno je da va\u017enost Porfirogenetovog djela po\u010diva na \u010dinjenici da je on za zapadne ju\u017ene Slavene ono \u0161to je Tacit za Germane. Uz Miracula Sancti Demetrii<\/i> i Monemvazijsku kroniku<\/i>, isti\u010de Kati\u010di\u0107, ono je najva\u017eniji putokaz prema nedovoljno rasvijetljenim doga\u0111ajima i razdobljima ranosrednjovjekovne povijesti. Zbog toga interes za Porfirogeneta, prvenstveno filolo\u0161ki, ne smije nestati. \u0160to se pojedinih izlaganja ti\u010de, Kati\u010di\u0107 je kao bitne doprinose izdvojio vi\u0161e radova, me\u0111u njima i Tibora \u017divkovi\u0107a, Ivana Basi\u0107a, Mladena An\u010di\u0107a, Ive Goldsteina i Predraga Komatine. Na kraju, akademik Kati\u010di\u0107 je svojom zavr\u0161nom re\u010denicom \u2013 \u201ePitanja su tu, ostala su i ostaju. Toga moramo biti svjesni.\u201c \u2013 na najbolji na\u010din dao opis svih dosada\u0161njih napora povjesni\u010dara da odgonetnu Porfirogeneta.<\/o:p><\/p>\n

Kao kona\u010dna ocjena name\u0107e se zaklju\u010dak da su izlaga\u010di u potpunosti ostvarili prvotnu namjenu ovoga skupa, a to je otvaranje dijaloga o hrvatskom srednjovjekovlju me\u0111u pozvanim stru\u010dnjacima, osobito povjesni\u010darima. Me\u0111utim, jo\u0161 je va\u017enije da su pritom izneseni va\u017eni i dosad malo poznati prilozi koji omogu\u0107avaju bolji pogled na mnoga jo\u0161 uvijek (a mo\u017eda i zauvijek) nerije\u0161ena pitanja koja izviru iz De administrando imperio<\/i>. Shodno tome, valja izraziti nadu da \u0107e se, nakon odli\u010dnog prvijenca, niz Colloquia Mediaevalia Croatica<\/i> nastaviti u vrlo skoroj budu\u0107nosti.<\/o:p><\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

Tomislav Bali<\/o:p><\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1926","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1926,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":1926,"position":1},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":1926,"position":2},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":1926,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1926,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":1926,"position":5},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Festival povijesti Kliofest - 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1926"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1926\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}