{"id":19254,"date":"2020-02-20T19:58:36","date_gmt":"2020-02-20T19:58:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19254"},"modified":"2022-09-19T13:33:06","modified_gmt":"2022-09-19T13:33:06","slug":"predstava-hotel-zagorje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19254","title":{"rendered":"Predstava \u201cHotel Zagorje\u201d"},"content":{"rendered":"

U kazali\u0161tu Gavella u Zagrebu 14. velja\u010de 2020. premijerno je izvedena predstava \u201cHotel Zagorje\u201d, autorski projekt Anice Tomi\u0107 i Jelene Kova\u010di\u0107 prema motivima istoimenog romana Ivane Bodro\u017ei\u0107 koji tematizira prognani\u010dko iskustvo djevoj\u010dice koja u ljeto 1991. godine odlazi iz Vukovara.<\/p>\n

 <\/p>\n

O predstavi<\/strong><\/p>\n

Objavljen prije gotovo deset godina, “Hotel Zagorje” Ivane Bodro\u017ei\u0107 \u2013 dirljiva, potresna, kriti\u010dna pri\u010da koja se lako \u010dita, a te\u0161ko zaboravlja \u2013 jedan je od nezaobilaznih naslova nove hrvatske knji\u017eevnosti. “‘Hotel Zagorje’ ne mjeri se mjerilima jedne ili deset knji\u017eevnih sezona. Rije\u010d je o romanu koji obilje\u017eava cijeli nara\u0161taj.”, zabilje\u017eeno je o ovoj knjizi. Ni njezina tema ne prestaje biti aktualnom, a o\u017eivjeti je na pozornici intrigantno je i pulsiraju\u0107e nastojanje. Osim toga, govor o izbjegli\u0161tvu u ovome trenutku ima i globalne dimenzije, pa rije\u010di “Jednom smo u Caritasu dobili punu torbu slatki\u0161a i teglili je prema \u010crnomercu u tramvaju prepunom ljudi. Dotjerana gospo\u0111a u na\u0161im kolima rekla je kolegici da to izbjeglice rade gu\u017evu jer se po cele dane vozaju sim tam. Pogledala sam je i nasmije\u0161ila se jer sam znala da smo mi prognanici, a da su izbjeglice iz Bosne.”, bolno poga\u0111aju i “u sada”, a polemi\u010dnost predlo\u0161ka potra\u017eit \u0107e i autorice Jelena Kova\u010di\u0107 i Anica Tomi\u0107. “Hotel Zagorje” emotivno i politi\u010dno se obra\u0107a \u010ditateljima raznih generacija, \u0161to je namjera i njegove kazali\u0161ne verzije, nakon \u010dijeg gledanja, nadamo se, iz dvorane ne\u0107emo iza\u0107i isti kakvi smo u nju u\u0161li, i gdje \u0107e, kao i u knjizi, biti “smijeha i zaigranosti i \u2013 ljubavi”.<\/p>\n

https:\/\/www.gavella.hr\/predstave\/aktualne_predstave\/hotel_zagorje<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi<\/strong><\/p>\n

U ljeto 1991. devetogodi\u0161nja djevoj\u010dica odlazi iz Vukovara, ostavljaju\u0107i roditelje u gradu u kojem po\u010dinje rat. Roman “Hotel Zagorje” pri\u010da je o njezinu odrastanju tijekom sedam godina prognani\u0161tva, o neprekidnoj borbi za nekoliko kvadrata u kojima \u0107e \u017eivjeti s majkom i bratom, o stalnom i\u0161\u010dekivanju vijesti o ocu. Ali ovo nije mra\u010dna knjiga.<\/p>\n

Junakinji Ivane Simi\u0107 Bodro\u017ei\u0107 ne nedostaje ni humora ni duha, a njezinu odrastanju ni\u0161ta od onoga od \u010dega su odrastanja stvorena: pisanje pisama politi\u010darima i obila\u017eenje ministarstava isprepli\u0107e se ovdje s dje\u010djim nje\u017enostima i okrutnostima, prvim izlascima, prvim de\u010dkima… kao i sa sudbinama onih s kojima je prognani\u010dka obitelj ukrstila putove, cijelom jednom \u017eivopisnom galerijom likova koji vjerno iscrtavaju sliku Hrvatske tih godina.<\/p>\n

Glavna junakinja mijenja se i odrasta, kao i cijelo dru\u0161tvo oko nje, ali premda je to odrastanje bolno, u njemu ima i smijeha i zaigranosti i – ljubavi. Govore\u0107i o ljudima ne pre\u0161u\u010duju\u0107i, o dobru i zlu ne imenuju\u0107i ih, Ivana Simi\u0107 Bodro\u017ei\u0107 napisala je iznimno sna\u017enu i dramati\u010dnu pri\u010du koja \u0107e nam vratiti ne\u0161to od izgubljene nevinosti.<\/p>\n

https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/6081\/hotel-zagorje<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19255,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[22,3,12],"tags":[],"class_list":["post-19254","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/hotelplakat.jpg?fit=770%2C1096&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52121,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52121","url_meta":{"origin":19254,"position":0},"title":"Francesca Albanese, \u201eKad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Kad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine Autor: Fran\u010deska Albaneze Prevod: Gordana Suboti\u0107 \u201eDokle \u0107emo sti\u0107i dok svet kao da spava \u010dvrstim snom i zatvara o\u010di pred tom ranom velikom kao ceo jedan narod, tom ranom za koju niko ne \u017eeli da se pobrine, ni da je le\u010di ni\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55050,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55050","url_meta":{"origin":19254,"position":1},"title":"Francesca Albanese, “Kad svijet spava”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon srpskog izdanja na koje smo prethodno uputili, objavljeno je i hrvatsko izdanje knjige Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. Duh mjesta \u2013 genius loci \u2013 \u010dine ljudi i njihove pri\u010de, a Palestina je mjesto gdje se povijest i svakodnevni \u017eivot sudaraju rijetko\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":19254,"position":2},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":19254,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53015,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53015","url_meta":{"origin":19254,"position":4},"title":"Sudjelovanje Osnovne \u0161kole Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 Prigorje Brdove\u010dko u programu Kliofesta 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"U\u010denici petih i \u0161estih razreda u pratnji svojih razrednika i u\u010ditelja ju\u010der su proveli dan u Ptuju, Vara\u017edinu i Vara\u017edinskim Toplicama. Putovanjem kroz Hrvatsku i Sloveniju, istra\u017eili su rimske arheolo\u0161ke parkove Poetovio i Aquae Iasae te razgledali baroknu jezgru Vara\u017edina. Ova terenska nastava iz povijesti organizirana je kao sastavni dio\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":19254,"position":5},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova “Odiseja” u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19254"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19261,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19254\/revisions\/19261"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}