{"id":1925,"date":"2010-04-26T22:00:05","date_gmt":"2010-04-26T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1925"},"modified":"2010-04-26T22:00:05","modified_gmt":"2010-04-26T22:00:05","slug":"kresimir-jurak-rad-u-arhivu-ministarstva-vanjskih-poslova-nr-kine-u-ljeto-2009-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1925","title":{"rendered":"Kre\u0161imir JURAK – Rad u Arhivu Ministarstva vanjskih poslova NR Kine u ljeto 2009. godine"},"content":{"rendered":"

Arhiv Ministarstva vanjskih poslova NR Kine<\/o:p><\/span><\/b><\/p>\n

(waijiaobu danganguan<\/i><\/span>, <\/span><\/b>beijingshi chaoyangqu chaoyangmennandajie 4 haolou 7 ceng<\/span><\/i>)<\/o:p><\/span><\/p>\n

(<\/span>\u5916\u4ea4\u90e8\u6863\u6848\u9986\uff0c\u5317\u4eac\u5e02\u671d\u9633\u533a\u671d\u9633\u95e8\u5357\u5927\u8857<\/span>4<\/span>\u53f7\u697c<\/span>7<\/span>\u5c42<\/span>)<\/span><\/o:p><\/span><\/b><\/p>\n

 <\/o:p><\/span><\/b><\/p>\n

Zakonom o arhivima iz 1988. i njegovim nadopunama iz 1998. uvedena je praksa otvaranja dijela arhivske gra\u0111e NR Kine doma\u0107oj i stranoj javnosti. Uvedeno je pravilo o skidanju oznake tajnosti nakon 30 godina, dok se dokumenti dobiveni u arhivu smiju koristiti isklju\u010divo za znanstvene ili stru\u010dne radove i ne smiju biti objavljeni u bilo kojoj formi bez pismene dozvole arhiva. Unato\u010d navedenom zakonu, ve\u0107ina ministarstava i vladinih agencija jo\u0161 uvijek ne dozvoljava pristup vlastitim arhivima, a sli\u010dna je i situacija s centralnim arhivom Komunisti\u010dke partije NR Kine. Jedan od pozitivnih primjera otvaranja arhivske gra\u0111e i skidanja tajnosti s povjerljivih dokumenata je arhiv Ministarstva vanjskih poslova NR Kine.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Arhivska gra\u0111a postupno je deklasificirana, tako da je od 19. sije\u010dnja 2004. dostupno 4545 dokumenata za razdoblje od 1949-1955, kojima je kasnije dodano jo\u0161 11.776 dokumenata (skinuta je oznaka tajnosti s 30% od ukupnog broja svih dokumenata za to razdoblje). Od svibnja 2006. dostupno je i <\/span>25.651<\/span> dokumenata za razdoblje od 1956. do 1960. (skinuta je oznaka tajnosti sa 60% od ukupnog broja svih dokumenata za to razdoblje). Posljednja objava dokumenata u\u010dinjena je u prosincu 2008. kada je 41.097 dokumenata za razdoblje 1961-1965. u\u010dinjeno dostupnima (skinuta je oznaka tajnosti sa 70% od ukupnog broja svih dokumenata za to razdoblje). Ostali dokumenti, do zakonom odre\u0111enog razdoblja od 30 godina (1979. godine), trenutno su u procesu skidanja oznake tajnosti.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Dostupna arhivska gra\u0111a uklju\u010duje: odredbe koje je donio dugogodi\u0161nji kineski premijer i ministar vanjskih poslova Zhou Enlai<\/i>; njegove govore i nacrte govora; dokumente o uspostavi diplomatskih odnosa s drugim dr\u017eavama; izvje\u0161taje kineskih veleposlanstava u drugim zemljama; upute MVP kineskim veleposlanstvima diljem svijeta; izvje\u0161taje s posebnih misija; izvje\u0161taje delegacija; izvje\u0161taje o me\u0111unarodnim institucijama (npr. primanje NR Kine u UN i sl.); brojne konzularne, ekonomske i druge izvje\u0161taje o stanju na terenu; godi\u0161nje planove veleposlanstava; ugovore o tehnolo\u0161koj, ekonomskoj i drugoj suradnji; izvje\u0161taje o temama u stranom tisku; transkripte sastanaka te razne druge dokumente.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Dostupna arhivska gra\u0111a obuhva\u0107a preko 80.000 dokumenata, od kojih svaki ima od jedne do nekoliko stotina stranica. Najve\u0107i broj dokumenata u razdoblju 1949-1965. odnosi se na Sovjetski Savez (7784), Indiju (6729), Vijetnam (4368), Veliku Britaniju (3147), Isto\u010dnu i Zapadnu Njema\u010dku (2550), Indoneziju (2541), Myanmar\/Burmu (2513), Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (2468) i Sjevernu Koreju (2135). Jugoslavija (1099 dokumenata) se nalazi na 27. mjestu po broju dostupnih dokumenata. Trideset zemalja ima preko 1000 dokumenta, 16 zemalja ima izme\u0111u 500 i 1000 dokumenata, 24 dr\u017eave imaju izme\u0111u 100 i 500 dokumenata, dok ostale imaju manje od 100 dokumenata.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Arhiv je smje\u0161ten na 7. katu pomo\u0107ne zgrade, neposredno uz kompleks Ministarstva vanjskih poslova. Budu\u0107i da se nalazi izvan samog kompleksa, za pristup nije potrebna nikakva posebna najava ili sigurnosna provjera. Arhiv radi od ponedjeljka do \u010detvrtka od 8.30 do 11.30 te od 13.00 do 16.00, dok je petkom otvoren isklju\u010divo od 8.30 do 11.30. Isprekidano radno vrijeme arhiva na\u017ealost prisiljava istra\u017eiva\u010da da na sat i pol prekine posao i napusti arhiv.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Iako prilikom posljednjeg posjeta arhivu u kolovozu i rujnu 2009. nije bila potrebna ikakva dokumentacija osim putovnice za pristup gra\u0111i, stranim znanstvenicima i studentima preporu\u010dljivo je imati pismo preporuke njihovog mati\u010dnog sveu\u010dili\u0161ta, instituta i\/ili veleposlanstva budu\u0107i da je pravilnikom i dalje propisano da ih moraju prilo\u017eiti. Djelatnici arhiva govore isklju\u010divo kineski jezik pa je pismo preporuke potrebno imati na kineskom jeziku. Za izradu navedenog pisma zainteresirani se mogu javiti ili hrvatskom veleposlanstvu u Pekingu ili Katedri za sinologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Pristup gra\u0111i obavlja se putem ra\u010dunala budu\u0107i da je ukupna dostupna arhivska gra\u0111a digitalizirana i dostupna u PDF obliku. Ra\u010dunalna \u010ditaonica ima 9 ra\u010dunala za pristup gra\u0111i. Prije nego li se mo\u017ee pristupiti dokumentima, potrebno je otvoriti vlastito korisni\u010dko ime i lozinku te unijeti vlastite podatke (ime i prezime, broj putovnice, dr\u017eavu iz koje dolazite, broj mobitela, adresu u Kini, kratak opis istra\u017eivanja u arhivu).<\/o:p><\/span><\/p>\n

Cjelokupna gra\u0111a je na kineskom jeziku, a mogu\u0107e ju je pretra\u017eivati po klju\u010dnim rije\u010dima, dr\u017eavi ili broju dokumenta. Pretra\u017eivanje po klju\u010dnim rije\u010dima isklju\u010divo pretra\u017euje naslove dokumenata, a ne tekst samog dokumenta. Du\u017eina naslova dokumenata varira i mo\u017ee biti do 60-ak rije\u010di. Pretragom po klju\u010dnoj rije\u010di dobiva se tablica koja prikazuje arhivski broj dokumenta, naslov, datumsko razdoblje i dr\u017eavu na koju se dokumenti odnose. Odabirom \u017eeljenog dokumenta mo\u017eemo mu pristupiti te zapo\u010deti rad na njemu. <\/o:p><\/span><\/p>\n

Iako se pristup dokumentima pla\u0107ao 0,2 eura po dokumentu, ta je praksa novim pravilnikom ukinuta i sada je pristup dokumentima besplatan. Istra\u017eiva\u010dima je ponu\u0111ena mogu\u0107nost da na arhivskoj gra\u0111i rade besplatno u samom arhivu ili da dokumente (ili samo njihov dio) isprintaju i ponesu sa sobom. Tijekom akademske godine 2007.\/2008. printanje jedne stranice iznosilo je 0,4 eura za studente i 0,8 eura za sve ostale, dok je promjenom politike arhiva sada to izjedna\u010deno na 0,5 eura po stranici za sve. Dokumente nije mogu\u0107e dobiti u elektroni\u010dkom obliku niti ih je mogu\u0107e snimiti na bilo kakav medij. Ispis rezultata pretra\u017eivanja na\u017ealost nije mogu\u0107e dobiti.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Iako je mogu\u0107e pretra\u017eivanje dokumenata po zemlji na koju se dokumenti odnose, ipak je potrebno pripaziti. P<\/span>rimjerice, ako kao klju\u010dnu rije\u010d unesemo nansilafu<\/i> (Jugoslavija) a ne odredimo zemlju, dobit \u0107emo 1344 dokumenta (za razliku od 1099 dokumenata koje bismo dobili da smo tra\u017eili sve dokumente koji se odnose na Jugoslaviju \u2013 pretra\u017eivanje po dr\u017eavi). Neki dokumenti u naslovu imaju rije\u010d Jugoslavija, iako se odnose na druge zemlje, te su pod njih i zavedeni. Naj\u010de\u0161\u0107e se radi o izvje\u0161tajima koji obra\u0111uju suradnju ili probleme te zemlje i Jugoslavije. Neke zemlje \u010dak ne mo\u017eemo prona\u0107i u popisu dostupnih zemalja, ve\u0107 ih moramo potra\u017eiti putem klju\u010dnih rije\u010di (npr. Sovjetski Savez).<\/o:p><\/span><\/p>\n

Osim omogu\u0107avanja pristupa izvornoj gra\u0111i kroz arhiv, Ministarstvo vanjskih poslova po\u010delo je izdavati i vlastita izdanja dokumenata, kao \u0161to je npr. Declassified Diplomatic Documents<\/i> \u2013 Archives of the<\/i> Establishment<\/i> of Diplomatic Relations<\/i> of the People’s Republic of<\/i> China<\/i> (1945-1955)<\/i> i dr., a u pripremi imaju i druga izdanja.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Iako ograni\u010dena, arhivska gra\u0111a u Ministarstvu vanjskih poslova NR Kine ve\u0107 sada nam omogu\u0107uje uvid u ulogu NR Kine u me\u0111unarodnim odnosima tijekom prva dva desetlje\u0107a druge polovice 20. stolje\u0107a. Kao i novootvorena gra\u0111a u biv\u0161im komunisti\u010dkim zemljama, ona je nu\u017ean element za bolje sagledavanje i razumijevanje Hladnoga rata, a i brojnih drugih doga\u0111aja druge polovice 20. stolje\u0107a. Jednom kada ukupna gra\u0111a bude dostupna, arhiv \u0107e biti nezaobilazno mjesto za istra\u017eiva\u010de koji se u znanstvenim projektima ozbiljno bave razdobljem Hladnoga rata.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Kre\u0161imir Jurak<\/span><\/o:p><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1925","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":1925,"position":0},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":1925,"position":1},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":1925,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":1925,"position":3},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":1925,"position":4},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":1925,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1925","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1925"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1925\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1925"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1925"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1925"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}