{"id":1924,"date":"2010-04-26T22:00:05","date_gmt":"2010-04-26T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1924"},"modified":"2010-04-26T22:00:05","modified_gmt":"2010-04-26T22:00:05","slug":"ivica-sute-39-medunarodni-kulturnopovijesni-simpozij-mogersdorf-balatonszarszo-madarska-30-lipanj-3-srpanj-2009","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1924","title":{"rendered":"Ivica \u0160UTE – 39. Me\u0111unarodni kulturnopovijesni simpozij \u00abMogersdorf\u00bb, Balatonsz\u00e1rsz\u00f3, Ma\u0111arska (30. lipanj \u2013 3. srpanj 2009.)"},"content":{"rendered":"

39. Me\u0111unarodni kulturnopovijesni simpozij \u00abMogersdorf\u00bb, Balatonsz\u00e1rsz\u00f3, Ma\u0111arska (30. lipanj \u2013 3. srpanj 2009.)<\/o:p><\/b><\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

39. Me\u0111unarodni kulturnopovijesni simpozij \u00abMogersdorf\u00bb odr\u017ean je od 30. lipnja do 3. srpnja 2009. godine u Balatonsz\u00e1rsz\u00f3u u Ma\u0111arskoj. Doma\u0107in skupa bila je \u017eupanija Somogy, a tema skupa glasila je: \u00ab\u017didovi na panonskom prostoru od 16. stolje\u0107a do 1914. godine\u00bb. Na skupu je sudjelovalo trinaest povjesni\u010darki i povjesni\u010dara iz Austrije, Ma\u0111arske, Slovenije i Hrvatske. <\/p>\n

            <\/span>Nakon vrlo uspje\u0161nog simpozija u Nagyat\u00e1du 2003. godine, simpozij u Balatonsz\u00e1rsz\u00f3u je drugi simpozij koji je od ulaska u Organizacijski odbor simpozija organizirala ma\u0111arska \u017eupanija Somogy. Ina\u010de, ovaj gradi\u0107-doma\u0107in je turisti\u010dko mjesto s ne\u0161to vi\u0161e od dvije tisu\u0107e stanovnika na sredini ju\u017ene strane jezera Balaton. Iako se prvi puta spominje jo\u0161 davne 1082. godine, Sz\u00e1rsz\u00f3 se razvio u privla\u010dnu turisti\u010dku i izletni\u010dku destinaciju tek po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Vrlo je brzo postao popularan ne samo u Ma\u0111arskoj, ve\u0107 i \u0161ire te se na njegovom podru\u010dju po\u010dinju graditi brojne vikendice i hoteli. Stanovnici Sz\u00e1rsz\u00f3a osobito se ponose \u010dinjenicom da je veliki ma\u0111arski pjesnik Attila J\u00f3szef svoje posljednje dane \u017eivota proveo upravo u njihovom mjestu. U biv\u0161em Horv\u00e1thovom hotelu, gdje je Attila J\u00f3szef \u017eivio, danas se nalazi muzej posve\u0107en tom poznatom i tragi\u010dnom pjesniku. U povijesti Ma\u0111arske 20. stolje\u0107a ovo je mjesto poznato i po jednom va\u017enom doga\u0111aju iz vremena Drugog svjetskog rata. Naime, upravo se ovdje u ljeto 1943. godine odr\u017eala konferencija na kojoj se skupina mladih intelektualaca, prista\u0161a \u00abpopulisti\u010dkih\u00bb pisaca, podijelila na zagovornike \u00abtre\u0107eg puta\u00bb, \u0161to je predlagao L\u00e1szl\u00f3 N\u00e9meth, i radikalne alternative mladih komunista. Na konferenciji je L. N\u00e9meth izrekao poznatu re\u010denicu da je kraj Drugog svjetskog rata Ma\u0111arska do\u010dekala u puno boljem polo\u017eaju nego \u0161to je to bio slu\u010daj na kraju Prvog svjetskog rata.<\/p>\n

            <\/span>Danas je Balatonsz\u00e1rsz\u00f3 moderno turisti\u010dko odmarali\u0161te koje ljeti posje\u0107uje nekoliko tisu\u0107a turista iz \u010ditave Ma\u0111arske i okolnih zemalja, osobito iz susjedne Austrije i Slova\u010dke. <\/p>\n

 <\/span>           <\/span>Slu\u017ebeno otvorenje 39. Me\u0111unarodnog kulturnopovijesnog simpozija \u00abMogersdorf\u00bb odr\u017eano je u konferencijskoj dvorani Reformirane crkve u Ma\u0111arskoj, gdje se odr\u017eao i cjelokupni \u010detverodnevni simpozij. U uvodnom referatu \u00abIzme\u0111u grada i puste: \u017eidovske migracije i promjene u Habsbur\u0161koj monarhiji 1726-1867\u00bb Michael L. Miller<\/b> iz Budimpe\u0161te ukazao je na raznolike obi\u010daje, stavove i osobine koje su obilje\u017eile zajednicu habsbur\u0161kih \u017didova tijekom stalnih demografskih promjena i migracija u 18. i 19. stolje\u0107u. Pritom je stavio naglasak na posljedice koje su zadesile \u017eidovsku zajednicu prilikom migracija u Ma\u0111arsku.<\/p>\n

            <\/span>O povijesti \u017didova na prostoru \u017eupanije Somogy u 18. stolje\u0107u govorio je ma\u0111arski povjesni\u010dar iz Pe\u010duha Zolt\u00e1n G\u0151zsy<\/b>. On nije dao samo prikaz povijesti \u017didova u \u017eupaniji-doma\u0107inu skupa, nego je na vrlo zanimljiv na\u010din objasnio mnogostruke veze i odnose ove \u017eidovske zajednice s drugim prostorima Zadunavlja. Tako\u0111er je objasnio specifi\u010dne karakteristike \u017eidovskog naseljavanja, njihov demografski razvoj u drugoj polovici 18. stolje\u0107a, \u017eivot mjesnih zajednica, obrise \u017eidovske naseljeni\u010dke strukture itd. <\/p>\n

            <\/span>U referatu \u00abPropast obi\u010daja \u2013 krivnja \u017eena? Rod i moral u \u017eidovskim izvorima sedam op\u0107ina u Gradi\u0161\u0107u (1700-1840)\u00bb, Marta Keil<\/b> iz St. P\u00f6ltena pokazala je, slu\u017ee\u0107i se op\u0107inskim odredbama (hebrejski Takkan\u00e4<\/i>) i velikim brojem presuda rabinskog suda iz Deutschenkreuza izme\u0111u 1730 i 1840. godine, kako se jedna tradicionalna a\u0161kenaska zajednica konstituirala i \u0161titila svoj identitet u ovom dijelu Gradi\u0161\u0107a te kakav je bio polo\u017eaj \u017eene u takvoj zajednici.<\/p>\n

            <\/span>Marjan To\u0161<\/b> iz Maribora dao je sa\u017eet i pregledan prikaz povijesti \u017didova na prostoru Prekmurja izme\u0111u 1848. i 1914. godine. Nakon zavr\u0161etka ratova s Osmanlijama u prvoj polovici 18. stolje\u0107a i dolaska ne\u0161to mirnijeg razdoblja koje je omogu\u0107ilo gospodarski razvoj Prekmurja, po\u010deli su na to podru\u010dje dolaziti i pripadnici \u017eidovske zajednice. Do\u0161li su ve\u0107inom iz Ma\u0111arske i Gradi\u0161\u0107a te su se u ve\u0107em broju naselili u Murskoj Soboti, Lendavi i Beltincima. U prekmurskim selima bili su poznati kao trgovci, mesari i gostioni\u010dari. To\u0161 se osobito osvrnuo na zna\u010dajnu ulogu koju su \u017didovi imali u razvoju trgovine u Murskoj Soboti i Lendavi, osnivanju veterinarskih ambulanti, apoteka te tako\u0111er osnivanju zanata i osobito sna\u017eenju industrije u 19. stolje\u0107u.<\/p>\n

            <\/span>Hrvatsku su na simpoziju predstavljale dvije mlade znanstvenice, dr. sc. Ljiljana Dobrov\u0161ak s Instituta Ivo Pilar iz Zagreba te Naida Michal Brandl sa zagreba\u010dkog Filozofskog fakulteta. Ljiljana Dobrov\u0161ak<\/b> je u svom referatu \u00abPrve vijesti o \u017didovima u Hrvatskoj u 17. i 18. stolje\u0107u\u00bb istaknula da se prvi tragovi \u017eidovske zajednice u Hrvatskoj mogu prona\u0107i ve\u0107 potkraj 17. i po\u010detkom 18. stolje\u0107a. Slu\u017ee\u0107i se izvorima iz hrvatskih i ma\u0111arskih arhiva, autorica je do\u0161la do zaklju\u010dka da su se \u017didovi u Hrvatskoj unato\u010d strogim zakonima u zemlji uspjeli odr\u017eati i osigurati egzisteniciju bave\u0107i se uglavnom trgova\u010dkim poslovima. Lj. Dobrov\u0161ak isti\u010de da su hrvatski \u017didovi ve\u0107inom bili a\u0161kenatskog porijekla te su u Hrvatsku do\u0161li sa susjednih grani\u010dnih ma\u0111arskih veleposjeda (Zala, Somogy, Vas i Sopron), ali i iz Osmanskog Carstva i Galicije. <\/p>\n

            <\/span>Naida Michal Brandl<\/b> u svom referatu \u00abPriroda \u017eidovskog identiteta u hrvatskim zemljama od kasnog 18. do kraja 19. stolje\u0107a\u00bb nagla\u0161ava da \u017didovi u Hrvatskoj nisu predstavljali jednu jedinstvenu homogenu grupu. Upravo iz tog razloga analizirala je slo\u017eene integracijske procese i socijalnu mobilnost, govorne promjene, promjene u imenima, asimilatorske procese i sl., pri \u010demu je uzela u obzir podjednako i neologiste i ortodoksne \u017didove. <\/p>\n

            <\/span>O razli\u010ditim podru\u010djima \u017eivota \u017eidovske zajednice u \u0160tajerskoj od 18. stolje\u0107a do po\u010detka Prvog svjetskog rata govorio je Gerald Lamprecht<\/b> iz Centra za \u017eidovske studije u Grazu. Nakon vremena \u00abodsutnosti\u00bb i progona u kasnom srednjem vijeku, otvorio je Josip II. u 18. stolje\u0107u mnogobrojnim \u017eidovskim trgovcima mogu\u0107nost trgovanja na godi\u0161njim sajmovima u Grazu i Mariboru, kao i utemeljenja sna\u017ene \u017eidovske zajednice na podru\u010dju \u0160tajerske. Lamprecht ovo razdoblje od vladavine Josipa II. pa sve do pred Prvi svjetski rat smatra \u00abzlatnim dobom\u00bb \u017eidovske zajednice u \u0160tajerskoj. Glavni dio njegova referata predstavljala je analiza sveukupnog \u017eivota (gospodarskog, kulturnog, znanstvenog itd.) \u017didova u Grazu, kao i njihovih veza s ostalim \u010dlanovima brojne \u017eidovske zajednice na \u010ditavom prostoru \u0160tajerske. <\/p>\n

            <\/span>O staroj \u017eidovskoj zajednici u Radkersburgu govorio je Hermann Kurahs <\/b>iz Bad Radkersburga u referatu \u00abProblem \u017eidovskog doseljenja u malogra\u0111anski prostor na primjeru okruga Radkersburg\u00bb. Iako se postojanje \u017eidovske zajednice na ovom prostoru bilje\u017ei ve\u0107 u srednjem vijeku, tek je dr\u017eavni zakon od 21. prosinca 1867. godine ozna\u010dio po\u010detak novog poglavlja u \u017eivotu \u0161tajerskih \u017didova, kada je uostalom i u okrugu Radkersburg zabilje\u017eeno ponovno naseljavanje ovog prostora. Gotovo svi imigranti do\u0161li su na prostor okruga iz ugarske polovice Monarhije, odnosno iz Prekmurja, G\u00fcssinga, \u010cakovca i Neuhasa. Kurahs je analizirao i strukturu zaposlenosti novodoseljenog \u017eidovskog stanovni\u0161tva. Tako su u najve\u0107oj mjeri tamo\u0161nji \u017didovi bili zaposleni kao trgovci (poku\u0107ari, trgovci \u017eivotinjama, tekstilom, \u017eive\u017enim namirnicama, zemaljskim proizvodima i sl.), bilo je tako\u0111er ne\u0161to kroja\u010da i mesara, dok su \u017eene bile zaposlene uglavnom kao ku\u0107anice ili kuharice. Ve\u0107ina zaposlenih, kako navodi Kurahs, bili su trgovci koji su na svojim putovanjima \u010desto znali posje\u0107ivati i svoju staru \u00abdomovinu\u00bb Prekmurje. Posebno je poglavlje istra\u017eivanja uspje\u0161nosti ove \u017eidovske zajednice njihovo pozicioniranje naspram vrlo sna\u017ene konkurencije u gradu Radkersburgu i tra\u017eenja svojih pozicija u sve ja\u010dem i raznolikijem trgova\u010dkom \u017eivotu grada. U tom smislu autor je analizirao \u017eivot pojedinih istaknutih \u017eidovskih obitelji, nastoje\u0107i kroz presjek njihova djelovanja dati pregled \u017eivota \u017eidovske zajednice na prostoru grada Radkersburga sve od 1914. godine.<\/p>\n

            <\/span>U referatu \u00ab\u017didovski trgovci u Nagykanizsi u 19. stolje\u0107u\u00bb Zolt\u00e1n Kaposyi<\/b> iz Pe\u010duha govorio je o razli\u010ditim aspektima povijesti trgovanja na prostoru jugozapadne Ma\u0111arske. Istaknuo je va\u017enost djelovanja \u017eidovskih trgovaca, koji polako ali sigurno preuzimaju ulogu vode\u0107ih trgovaca u gradu s prijelaza iz 18. u 19. stolje\u0107e. Zna\u010dajan porast broja \u017eidovskih trgovaca u Kani\u017ei u promatranom vremenu Kaposyi ilustrira s nekoliko zanimljivih podataka. Tako npr. isti\u010de da je me\u0111u kani\u0161kim trgovcima bilo 75% \u017didova, dok je u ukupnom broju stanovni\u0161tva u gradu broj \u017eidovske populacije iznosio jedva 15%. Upravo je zahvaljuju\u0107i kani\u0161kim trgovcima u 19. stolje\u0107u bila razvijena golema i \u0161iroka trgova\u010dka mre\u017ea kroz \u010ditavu dr\u017eavu. Me\u0111u poznatijim \u017eidovskim trgovcima iz Kani\u017ee spomenuo je va\u017enu obitelj Lackenbacher, Strasser i, za Hrvatsku i osobito za Slavoniju bitnu, obitelj Gutmann. <\/p>\n

O sli\u010dnoj problematici, ali na \u0161irem podru\u010dju \u010ditave Ma\u0111arske, govorio je u svom referatu K\u00e1roly Halmos<\/b> iz Budimpe\u0161te. Glavno pitanje koje je problematizirao Halmos sastojalo se u analizi specifi\u010dnog odnosa poduzetni\u0161tva i kulture me\u0111u \u017eidovskom gospodarskom elitom u 19. stolje\u0107u. Autor postavlja pitanje koliko je kultura uop\u0107e predstavljala va\u017eno mjesto u \u017eivotu i sveukupnom poslovanje te gospodarske elite<\/p>\n

            <\/span>U referatu pod naslovom \u00abStalnost i promjena u \u017eidovskoj svakodnevici. Uspomene rabina, gospodarstvenika i u\u010ditelja u Ugarskoj 19. stolje\u0107a\u00bb Katalin Fenyves<\/b> iz Budimpe\u0161te analizirala je memoare i dnevni\u010dke zapise nekih istaknutih \u017eidovskih pojedinaca iz Ugarske. U promatranom razdoblju od jednog stolje\u0107a stare su \u017eidovske tradicije po\u010dele pokazivati odre\u0111ene lomove, koje se u svakodnevici mogu uo\u010diti kroz promjene u davanju imena, u promjenama glede odgoja i obrazovanja, nepridr\u017eavanju religioznih propisa i sl.<\/p>\n

            <\/span>Posljednjeg dana simpozija Gert Polster<\/b> iz Eisenstadta govorio je o razvoju izraelitskih kulturnih op\u0107ina u G\u00fcssingu, Rechnitzu i Stadtschlainingu u drugoj polovici 19. stolje\u0107a, a slovenski sudionik Andrej Pan\u010dur<\/b> iz Ljubljane o \u017didovima u slovenskim zemljama u Habsbur\u0161koj Monarhiji. Simpozij je zavr\u0161io vrlo zanimljivim, osobnim i od publike osobito toplo prihva\u0107enim pogledom Johanna Seedocha<\/b> na \u010detiri desetlje\u0107a Me\u0111unarodnog kulturno-povijesnog simpozija \u00abMogersdorf\u00bb, na kojemu je ovaj ugledni gradi\u0161\u0107anski znanstvenik prisutan od samog osnutka simpozija. Svojim autoritetom, iznimnom energijom i spremno\u0161\u0107u za suradnju sa znanstvenicima i kulturnim djelatnicima od rodnog Gradi\u0161\u0107a i Austrije do Ma\u0111arske, Slovenije i Hrvatske, J. Seedoch postao je svojevrsnim \u00abza\u0161titnim znakom\u00bb i simbolom ovog uglednog i hvalevrijednog simpozija. <\/p>\n

            <\/span>Po dobrom starom obi\u010daju organizatori simpozija organizirali su vrlo lijep izlet u obli\u017enje \u017eivopisno selo K\u00f6tcse, koje se nalazi nekih devet kilometara od jezera Balaton. Selo je specifi\u010dno po tome \u0161to su ga osnovali protestantski njema\u010dki doseljenici koji su na ovom podru\u010dje do\u0161li u prvoj polovici 18. stolje\u0107a iz provincije Hessen. Tako\u0111er je bio uprili\u010den posjet tamo\u0161njim vinskim podrumima i degustiranje doma\u0107ih vina, kao i obilazak jezera Balaton. Sve je to, uklju\u010duju\u0107i i primanje kod gradona\u010delnika Balatonsz\u00e1rsz\u00f3a L\u00e1szl\u00f3a M\u00e9h\u00e9sza, dodatno obogatilo ovaj simpozij te prodonijelo odr\u017eavanju srda\u010dne i prijateljske atmosfere me\u0111u znanstvenicima iz regije.           <\/span><\/p>\n

Sveukupno se mo\u017ee re\u0107i kako su na 39. Me\u0111unarodnom kulturnopovijesnom simpoziju \u00abMogersdorf\u00bb predstavljeni brojni korisni rezultati istra\u017eivanja \u017eidovske povijesti na panonskom prostoru od 18. stolje\u0107a do po\u010detka Prvog svjetskog rata. Razmjenom iskustava i istra\u017eiva\u010dkih spoznaja te raspravom i sugestijama nesumnjivo su dani daljnji poticaji istra\u017eivanju ove tematike, kao i mogu\u0107nost ostvarenja kontakata na stvaranju multidiciplinarnih projekata koji bi ovu problematiku promatrali u komprativnom smislu.  <\/span>Nadamo se da \u0107e u tom pogledu od velike pomo\u0107i biti i zbornik s odr\u017eanog simpozija koji bi tijekom 2010. godine trebao iza\u0107i iz tiska. Doma\u0107in je idu\u0107eg \u2013 40. simpozija \u00abMogersdorf\u00bb  <\/span>\u2013 Republika Slovenija, a simpozij \u0107e biti odr\u017eati u Celju po\u010detkom srpnja.  <\/span><\/p>\n

  <\/span><\/p>\n

            <\/span>  <\/span>Ivica \u0160ute<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1924","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":1924,"position":0},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52556","url_meta":{"origin":1924,"position":1},"title":"ZagrebDox 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma 19. - 26. travnja 2026. Kaptol Boutique Cinema, Zagreb Program i dodatne obavijesti: https:\/\/zagrebdox.net\/hr","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":1924,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52699,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52699","url_meta":{"origin":1924,"position":3},"title":"Sve\u010dano otvaranje Festivala povijesti Kliofest","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sve\u010dano otvaranje XIII. Festivala povijesti Kliofest, u utorak, 5. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 11 sati. Cijeli program skupa mo\u017eete poglededati na www.kliofest.hr te https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681.","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":1924,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":1924,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1924","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1924"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1924\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}