Knjiga Stefana Petrungara, u izvorniku Riscrivere la storia. Il caso della manualistica croata (1918-2004)<\/i>, nastala je iz zavr\u0161nog rada koji je autor izradio na studiju povijesti Sveu\u010dili\u0161ta Ca Foscari u Veneciji. Jezgru knjige \u010dine Uvod<\/i> i tri glavna dijela \u2013 Panoramski pogled na ud\u017ebenike i oko njih, Tematske migracije<\/i> te Neka zaklju\u010dna razmi\u0161ljanja<\/i>. Uz to, knjiga sadr\u017ei Predgovor<\/i>, Zahvale<\/i>, Napomene \u010ditatelju<\/i>, Predgovor hrvatskom izdanju<\/i>, a na kraju Dodatak<\/i>, Popis citiranih ud\u017ebenika<\/i>, Bibliografija<\/i>, Kazalo osobnih imena<\/i>, Kazalo geografskih pojmova<\/i> i Bilje\u0161ku o autoru<\/i>.<\/p>\n
<\/span>U Uvodu<\/i> (15-21) autor iznosi cilj svojeg istra\u017eivanja, postavlja istra\u017eiva\u010dko pitanje, daje obja\u0161njenje za kori\u0161tene izvore te se ukratko osvr\u0107e na glavne dijelove knjige. Cilj istra\u017eivanja bio je promatrati razvoj historiografskih tekstova, ud\u017ebenika za posljednja dva razreda osnovne \u0161kole, kroz razli\u010dita razdoblja. Dakle, autor prou\u010dava prijenos kolektivnog pam\u0107enja o temeljnim likovima i doga\u0111ajima hrvatske povijesti kroz ud\u017ebenike, tj. kroz njihove historiografske reinterpretacije u razdoblju od skoro stotinu godina. Pritom se pita jesu li ud\u017ebenici pripremali za su\u017eivot u jugoslavenskoj dr\u017eavi, odnosno kakav je bio odnos ud\u017ebenika prema jugoslavenskoj ideji. Izvori na kojima se temelji ovo istra\u017eivanje bili su ud\u017ebenici povijesti za zadnja dva razreda obavezne \u0161kole. Razlozi za kori\u0161tenje ud\u017ebenika kao izvora bila je njihova masovna dostupnost te \u010dinjenica da je ud\u017ebenik povijesti mnogima jedina povijesna knjiga koju pro\u010ditaju, \u010dime utje\u010de na na\u010din kako se \u0161iroka populacija odnosi prema pro\u0161losti. <\/p>\n <\/span>Prvi dio knjige (Panoramski pogled na ud\u017ebenike i oko njih<\/i>, 23-102) uglavnom rekonstruira razvojni tijek kulturno-obrazovnih politika, \u0161kolskih sustava i ud\u017ebenika. Osim toga autor doti\u010de neka pitanja i fenomene vezane za samo istra\u017eivanje, obra\u0111uje metodolo\u0161ki pristup kori\u0161tenih ud\u017ebenika, djelovanje njihovih autora te ikonografski aparat ud\u017ebenika. Na po\u010detku autor iznosi kontroverzna pitanja hrvatske povijesti koja ne pripadaju u podru\u010dje njegovog interesa poput problematike etnogeneze hrvatskog naroda, ideje o povijesnom kontinuitetu nacionalnog identiteta i dr\u017eave, “mita o Grguru Ninskom” te urote Zrinskog i Frankopana. Autor prikazuje razne pristupe shva\u0107anja povijesti u ud\u017ebenicima koji su se kretali od njema\u010dkoga romantizma iz prve polovice 20. stolje\u0107a preko komunisti\u010dkog historizma do situacije u neovisnoj Hrvatskoj koja je obilje\u017eena dvjema tendencijama \u2013 prva, koja se mo\u017ee svesti pod neoromanti\u010darski obrazac te druga, koja polazi od suvremenih historiografskih pristupa. Vezano uz ovo, autor pokazuje i na\u010din na koji se ud\u017ebenici odnose prema povijesnim temama, na proces selekcije koji uklanja sve ono \u0161to je suprotno nacionalnim interesima, a nagla\u0161ava \u0161to im ide u prilog. Pritom se ukazuje na ulogu autora ud\u017ebenika u provo\u0111enju \u0161kolskih politika i njihovu mogu\u0107nost ve\u0107eg ili manjeg otpora. Kod obrade strukture izdava\u010da i pisaca knjiga, autor isti\u010de njihov kontinuitet kroz razna politi\u010dko-dru\u0161tvena ure\u0111enja. Va\u017ean aspekt ud\u017ebenika predstavljaju stereotipi koje autor ukratko pojmovno odre\u0111uje te navodi neke primjere s posebnim osvrtom na predo\u010davanje \u017eena kojih ili nema u ud\u017ebenicima ili su isklju\u010divo stereotipno prikazane. Prije same analize \u0161kolskih politika autor opisuje zna\u010dajke ilustracija u kori\u0161tenim ud\u017ebenicima. Razvoj \u0161kolskog sustava i obrazovne politike autor je pokazao kroz \u010detiri dr\u017eavna ure\u0111enja u kojima se Hrvatska nalazila u proteklih stotinjak godina. Autor nagla\u0161ava da je sve do 1929. postojala politi\u010dka nezainteresiranost za kulturno-obrazovnu politiku te da su i \u0161kolski sustav i ud\u017ebenici preuzeti iz austrougarskog perioda. Nakon progla\u0161enja diktature i preimenovanja dr\u017eave u Kraljevinu Jugoslaviju krenulo se s novim kulturno-politi\u010dkim programom “integralnoga jugoslavenstva” te s reformom \u0161kolskog sustava. Autor konstatira da se promjena dogodila samo na zakonskoj razini, dok prakti\u010dna primjena novog programa i \u0161kolskog sustava nije provedena, \u010dime su privremenost i nestalnost u radu Ministarstva prosvjete te u provo\u0111enju obrazovne politike i \u0161kolske reforme ostale trajne zna\u010dajke sve do raspada kraljevske Jugoslavije. \u0160to se ti\u010de samih ud\u017ebenika u ovom razdoblju, autor ih dijeli u 3 skupine \u2013 1. 1918.-1929. kada po\u010dinju prvi zahvati s namjerom “jugoslavizacije” u znaku dinastije Kara\u0111or\u0111evi\u0107a i novog nacionalnog identiteta; 2. 1929.-1939. intenziviranje rada na reviziji i korekciji u nastojanju primjene slu\u017ebene dr\u017eavne ideologije “integralnog jugoslavenstva”; 3. 1939.-1941. kada dolazi do odre\u0111enih ispravaka u klju\u010du djelomi\u010dne “dejugoslavizacije”. Autor isti\u010de jaku intervenciju politike u sferu kulture i obrazovanja za vrijeme Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, \u0161to se o\u010ditovalo u primjeni rasnih i diskriminacijskih zakona te u prilagodbi \u0161kolskog sustava, nastavnih planova i programa novoj dr\u017eavnoj ideologiji. Kao glavne osobine usta\u0161kih ud\u017ebenika autor navodi ksenofobi\u010dnost, posebno protusrpsko raspolo\u017eenje, sna\u017eno katoli\u010dko obilje\u017eje, renacionalizaciju i “usta\u0161izaciju” znamenitih li\u010dnosti te preradu povijesti <\/span>u skladu s <\/span>novom ideologijom. Razvoj \u0161kolske politike, sustava i ud\u017ebenika u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji autor obra\u0111uje kroz tri perioda-prelazak na socijalizam (1943.-1953.), promi\u0161ljanje jugoslavenskog socijalizma (1953.-1964.) te socijalizam jugoslavenskih naroda (1964.-1990.). Autor nagla\u0161ava da obrazovna politika u prvom razdoblju nije bila pravocrtna i jednozna\u010dna \u0161to djelomice proizlazi iz raskida sa SSSR-om kad su se glavni napori usmjerili na vojnu sigurnost, a djelomi\u010dno iz nejedinstvenog pogleda vodstva KPJ na teme poput federalizma ili politike prema nacionalnom pitanju. \u0160kolski sustav se nije znatno promijenio od vremena kraljevske Jugoslavije, a problem neprovo\u0111enja zakona se nastavio. Kod pitanja ud\u017ebenika autor isti\u010de kori\u0161tenje sovjetskih ud\u017ebenika u \u0161kolama te pobjedu onih koji su se zalagali za jedinstvene ud\u017ebenike za cijelu Jugoslaviju. Od zna\u010dajki drugog razdoblja autor navodi postupno slabljenje jugoslavenskog unitarizma i centraliziranog kulturnog modela, kori\u0161tenje doma\u0107ih ud\u017ebenika u nastavi povijesti te nastanak prvog Zakona o \u0161kolstvu (1958.) kojim <\/span>je potvr\u0111eno <\/span>osmogodi\u0161nje obavezno \u0161kolstvo i ve\u0107a autonomija republi\u010dkih prosvjetnih institucija u izradi \u0161kolskih programa i ud\u017ebenika. Glavnu promjenu u tre\u0107em razdoblju autor vidi u odbacivanju kulturnog unitarizma i prihva\u0107anju federalizma, \u010dime su republike dobile gotovo isklju\u010divo pravo upravljanja prosvjetnom politikom. Od op\u0107ih obilje\u017eja socijalisti\u010dkih ud\u017ebenika autor navodi pre\u0161u\u0107ivanje nacionalizama i razlika izme\u0111u jugoslavenskih naroda, pojednostavljeni dualisti\u010dan model historijske interpretacije, na\u010delo reciprociteta me\u0111u republikama i narodima te jako isticanje rata i NOB-a. Kori\u0161tenje \u0161kolstva radi promocije ideje nacionalne dr\u017eave i ideologije te njegovo pribli\u017eavanje vjerskom nauku katoli\u010dkih zasada problemi su sustava u postsocijalisti\u010dkom periodu. Glavne slabosti nastavnih programa autor vidi u njihovoj rigidnosti i nezainteresiranosti za nacionalne manjine. Ud\u017ebenike dijeli u dvije skupine-1. ud\u017ebenici nastali od 1991. do 1996. te 2. nastali nakon 1996. godine. Obilje\u017eja prve skupine su dejugoslavizacija koja se provodi kroz eliminaciju i reviziju poveznica s drugim jugoslavenskim narodima, delegitimizacija biv\u0161e dr\u017eave, odbacivanje ikakve povezanosti s Balkanom, naglasak na kolektivnoj patnji, odabir novih nacionalnih junaka, isticanje hrvatskog povijesnog dr\u017eavnog prava, veliki naglasak na ratu, dualisti\u010dan interpretativni obrazac te \u0161irok prostor posve\u0107en Katoli\u010dkoj crkvi. Kod ud\u017ebenika druge skupine te\u017ee je donositi zaklju\u010dke op\u0107enite naravi, no autor isti\u010de pojavu “na\u010dela multiperspektivnosti” te nastojanja da se ud\u017ebenici osuvremene, depolitiziraju i didakti\u010dki pobolj\u0161aju.<\/p>\n <\/span>U drugom dijelu knjige (Tematske migracije<\/i>, 103-178) autor je obradio teme za koje je smatrao da predstavljaju glavna “mjesta sje\u0107anja” hrvatske povijesti devetnaestog i dvadesetog stolje\u0107a. Prva tema koju prezentira jest prisutnost i uloga himne kao nacionaliziraju\u0107eg elementa u ud\u017ebenicima. Na primjeru Ljudevita Gaja i ilirizma autor pokazuje postupno opadanje va\u017enosti odre\u0111ene teme u ud\u017ebeni\u010dkoj memoriji. Za razliku od Gaja, Jela\u010di\u0107 je u svim razdobljima, osim u socijalisti\u010dkom, bio prvorazredna povijesna li\u010dnost, pri \u010demu je istican onaj aspekt njegovog djelovanja koji je odgovarao trenutnoj vlasti. Vezano uz temu o Jela\u010di\u0107u autor je obradio i nestalnost Josifa Raja\u010di\u0107a koji se u ud\u017ebenicima ponekad javlja uz bok Jela\u010di\u0107a, ponekad odvojen od doga\u0111aja <\/span>u Hrvatskoj, a ponekad ga uop\u0107e nema. Josip Juraj Strossmayer je ona li\u010dnost koja je pro\u0161la kompleksan put u ud\u017ebeni\u010dkoj memoriji. Autor pokazuje da je njegov lik u kraljevskoj Jugoslaviji pro\u0161ao kroz tri faze \u2013 1. na po\u010detku je odabran za kulturnog i politi\u010dkog prethodnika nove dr\u017eave; 2. tijekom dvadesetih dodatno je osna\u017een njegov polo\u017eaj \u010ditan po jugoslavenskom klju\u010du; 3. nakon 1929. povu\u010den je sa scene, a zada\u0107a “jugoslavizacije” je prenesena na druge li\u010dnosti, posebice \u010dlanove vladaju\u0107e dinastije. Za vrijeme NDH Strossmayer je ostao u sjeni, dok je odre\u0111ena rehabilitacija provedena u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, ali uglavnom na polju njegovog politi\u010dkog rada. Autor isti\u010de pojavu tzv. “umno\u017eavanja Strossmayera” kao obilje\u017eje suvremenih ud\u017ebenika, \u010dime se stvaraju li\u010dnosti koje su prethodno ostvarile sve \u0161to je Strossmayer u\u010dinio, pa on ponovo prestaje biti prvorazredna li\u010dnost devetnaestog stolje\u0107a. Kod obrade uloge Ante Star\u010devi\u0107a i Eugena Kvaternika u povijesnoj memoriji, autor nagla\u0161ava da su i za vrijeme NDH i za vrijeme socijalisti\u010dke Jugoslavije obje li\u010dnosti prikazane u pozitivnom svjetlu, jednom kao usta\u0161e ante litteram<\/i>, a drugi put kao socijalisti\u010dki revolucionari. Druga\u010diji na\u010din predstavljanja ovih li\u010dnosti autor pronalazi tek u nekim suvremenim ud\u017ebenicima koji nastoje naglasiti kulturno-teorijske aspekte njihove djelatnosti. Sljede\u0107a tema koju autor analizira jest sarajevski atentat i atentator Gavrilo Princip. Autor pokazuje klizanje identiteta Gavrila Principa izme\u0111u nacionalno neodre\u0111enog Bosanca i Srbina, nestalnost prikazivanja uloge Srbije u samom atentatu te skriveno ili otvoreno podr\u017eavanje atentata s izuzetkom ud\u017ebenika iz dana\u0161nje Hrvatske koji ga osu\u0111uju. Od obilje\u017eja prikaza Prvog svjetskog rata u ud\u017ebenicima iz obje Jugoslavije autor isti\u010de nagla\u0161eno juna\u0161tvo srpske vojske, njihovo mu\u010deni\u0161tvo pri povla\u010denju kroz albanske planine te fenomen jugoslavenskih dobrovolja\u010dkih \u010deta. Kod postsocijalisti\u010dkih ud\u017ebenika autor ukazuje na zanimljivost koja se sastoji od upotrebe istog simboli\u010dkog materijala ali sa druga\u010dijim zna\u010denjem (kroatizacija dobrovolja\u010dkih \u010deta) te kori\u0161tenje gotovo zaboravljenih mitskih doga\u0111aja djelomi\u010dno izmijenjenog oblika i su\u0161tinski izmijenjenog sadr\u017eaja (sada je mu\u010deni\u0161tvo hrvatske vojske, a neprijatelji nisu Albanci nego Srbi). U poglavlju koje se bavi odnosom prema “jugoslavenskoj ideji” autor navodi da je za vrijeme prve i druge Jugoslavije sud o toj ideji bio pozitivan, a za vrijeme NDH <\/span>i u suvremenoj Hrvatskoj negativan. Obra\u0111uju\u0107i temu oltara domovine, autor se osvr\u0107e na obilje\u017eje hrvatske ud\u017ebeni\u010dke prakse, na dinami\u010dnost kojom je pro\u017eeta, a koja se o\u010dituje u kori\u0161tenju teatraliziranih scena kao primjera \u017ertve za domovinu pri \u010demu se sama scena i zna\u010denje domovine mijenja kroz razne povijesne kontekste. Sli\u010dan odnos ud\u017ebenika i politike kakav je bio prema Star\u010devi\u0107u autor prikazuje i na primjeru Stjepana Radi\u0107a koji prelazi put od usta\u0161e preko djelomi\u010dnog komunista do borca i \u017ertve za hrvatsku neovisnost. Kod odnosa ud\u017ebenika prema talijanskom fa\u0161izmu i njema\u010dkom nacizmu autor uo\u010dava odre\u0111ena obilje\u017eja poput svaljivanja glavne krivice za zlo\u010dine na Nijemce te fasciniranost fa\u0161isti\u010dkim simbolima, posebice liktorskim snopom pru\u0107a. U sljede\u0107a dva poglavlja autor obra\u0111uje iskustva Drugog svjetskog rata, to\u010dnije kontroverze vezane za NDH <\/span>te Bleiburg i “kri\u017eni put”. Pokazuje da su usta\u0161ki ud\u017ebenici NDH prikazivali kao prirodni ishod povijesti hrvatskog naroda, a da se iskustvo NDH <\/span>u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji \u010ditalo kroz tri vrlo jasno odre\u0111ena kriterija \u2013 1. izdaja bur\u017eoazije; 2. “na\u010delo reciprociteta”; 3. prijevara “takozvane Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske”. Kod postsocijalisti\u010dkih ud\u017ebenika prve faze autor uo\u010dava djelomi\u010dno uljep\u0161avanje slike NDH, prvenstveno zbog ostvarenja hrvatske dr\u017eave te pre\u0161u\u0107ivanje odre\u0111enih kontroverzi poput upletenosti civilnog stanovni\u0161tva i Katoli\u010dke crkve u usta\u0161ke progone. Bleiburg i “kri\u017eni put” slu\u017ee autoru kao primjer za modalitete kojim je odre\u0111eno povijesno iskustvo iskazano u ud\u017ebeniku, a koji se u ovom slu\u010daju kre\u0107u od \u0161utnje iz doba socijalisti\u010dke Jugoslavije do mistifikacije za vrijeme neovisne Hrvatske. Sli\u010dno polarizirano prikazivanje povijesnog iskustva autor iznosi u poglavlju o Hrvatskom prolje\u0107u. U socijalisti\u010dkim ud\u017ebenicima fenomen je opisan kao nacionalisti\u010dki, kontrarevolucionaran i opasan, a akcija Tita kao spasonosna. U ud\u017ebenicima nakon hrvatske neovisnosti ova tema dobiva prvorazrednu va\u017enost s detaljnim opisima doga\u0111aja, a osuda Titove akcije se kre\u0107e od “represije” do “dr\u017eavnog udara”. Zadnja dva poglavlja bave se temama vezanim uz progla\u0161enje hrvatske neovisnosti i Domovinski rat. Autor ukazuje na isticanje uloge HDZ-a i posebice predsjednika Tu\u0111mana pri stvaranju Hrvatske kod ud\u017ebenika prve faze, dok kod ud\u017ebenika druge faze postoje odstupanja od tog obrasca. Kori\u0161tenje agresivnog jezika, usmjerenost na tehni\u010dko-borbene aspekte, veli\u010danje vojnih zasluga hrvatskih snaga, jednostrana vizija zbivanja, isklju\u010divo negativna karakterizacija Srba te izostanak obja\u0161njenja kod obrade rata u BIH, obilje\u017eja su ud\u017ebenika prve skupine kad prikazuju Domovinski rat. \u0160to se ti\u010de odnosa prema ratu u BIH, autor prepoznaje odre\u0111ene promjene kod druge generacije ud\u017ebenika u kojoj se javlja strategija prikazivanja ratnih zbivanja uop\u0107e kao i rata u Bosni, uklju\u010duju\u0107i i hrvatsko-bosanske odnose, na uravnote\u017een i korektan na\u010din.<\/p>\n <\/span>U posljednjem dijelu knjige (Neka zaklju\u010dna razmi\u0161ljanja<\/i>, 179-196) autor iznosi zaklju\u010dke o karakteristikama obra\u0111enih ud\u017ebenika i njihovih narativnih pristupa te daje odgovor na postavljeno istra\u017eiva\u010dko pitanje. Nagla\u0161ava historiografsku dinamiku ud\u017ebenika vidljivu kroz razne diskontinuitete i kontinuitete koji obilje\u017eavaju kompleksan odnos povijesnog pam\u0107enja i zaborava te pro\u0161losti i sada\u0161njosti. Tako\u0111er se osvr\u0107e na odre\u0111eni historiografski revizionizam uo\u010dljiv u postsocijalisti\u010dkim ud\u017ebenicima te s time vezanu jaku etnocentri\u010dnu perspektivu i usmjerenost na kolektivno nacionalno. Autor ukazuje i na sli\u010dnosti izme\u0111u suvremene ud\u017ebeni\u010dke prakse i javne upotrebe povijesti poput usredoto\u010denosti na li\u010dnosti i doga\u0111aje, pribjegavanje povijesti kao izvoru legitimiteta uz u\u010dinak njezina pretvaranja u uzrok sukoba, isticanje stereotipa, kori\u0161tenje pravnog rje\u010dnika (sud povijesti) te cikli\u010dko poimanje vremena i povijesti (“povijest se ponavlja”). Kao sadr\u017eajne i strukturalne elemente hrvatske ud\u017ebeni\u010dke historiografije, Petrungaro navodi u\u010destalost teleolo\u0161ke perspektive \u2013 jasna predod\u017eba \u017eene; ratni\u010dke i patrijarhalne vrijednosti; ukorijenjenost ideje o povijesnom kontinuitetu; slavljenje rata; izra\u017een vjerski element te \u010dvrst dualizam “mi-oni”. Odgovor na postavljeno pitanje jest negativan. Autor smatra da ud\u017ebenici ni u jednom razdoblju, uklju\u010duju\u0107i i obje Jugoslavije, nisu bili “jugoslavenski” i \u0161to je puno va\u017enije, da zapravo nisu pripremali za miran me\u0111uetni\u010dki su\u017eivot.<\/p>\n Vedran Mikac<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1923","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":1923,"position":0},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1923,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":1923,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":1923,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":1923,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":1923,"position":5},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Festival povijesti Kliofest - 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1923"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1923\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}