{"id":1921,"date":"2010-03-11T23:00:05","date_gmt":"2010-03-11T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1921"},"modified":"2010-03-11T23:00:05","modified_gmt":"2010-03-11T23:00:05","slug":"ida-ograjsek-gorenjak-michelle-perrot-moja-povijest-zena-ibis-grafika-zagreb-2009-221-str-prevela-vesna-causevic-kreho","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1921","title":{"rendered":"Ida Ograj\u0161ek Gorenjak – Michelle Perrot, \u201eMoja povijest \u017eena\u201c, Ibis grafika, Zagreb 2009, 221 str. (prevela Vesna \u010cau\u0161evi\u0107 Kreho)"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

Michelle Perrot, \u201eMoja<\/i> povijest \u017eena\u201c, Ibis grafika, Zagreb 2009, 221 str. <\/o:p><\/strong><\/span><\/p>\n

(prevela<\/strong> Vesna \u010cau\u0161evi\u0107 Kreho)<\/o:p><\/strong><\/span><\/p>\n

Pro\u0161lo je vi\u0161e od trideset godina od kada se na metodolo\u0161kim temeljima antropologije, sociologije i feministi\u010dke kritike rodila nova historiografska grana \u2013 povijest \u017eena. U zadnja tri desetlje\u0107a ona je pro\u0161la trnovit put od poro\u0111ajnih muka tijekom sedamdesetih, preko revolucionarnog izazivanja etabliranih povijesnih istina u osamdesetima, sakupljanja i ideolo\u0161kog razmimoila\u017eenja u devedesetima do kontemplacije na ulasku u novi milenij. Pionirke i pioniri ove povijesne grane danas su ve\u0107 na izmaku svoje karijere, kada si vjerojatno postavljaju pitanja o postignutim rezultatima, gre\u0161kama i naslje\u0111u koje ostavljaju generacijama koje dolaze. <\/o:p><\/span><\/p>\n

Michelle Perrot, professor emeritus<\/i> pari\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta i sudionica u velikom projektu izdavanja pet tomova reprezentativnih \u010dlanaka \u017eenske povijesti \u2013 Histoire des fammes en Occident de l\u00b4Antiquit\u00e9 \u00e1 nos jours<\/i>, prije nekoliko godina dobila je priliku javne reminiscencije. Tada je pripremala dvadeset i pet radio emisija iz serije \u201ePovijest \u017eena\u201c koje su se od 28. velja\u010de do 1. travnja 2005. godine emitirale na France Culture<\/i>.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Na temelju ove serije nastala je jednostavno pisana i, sukladno duhu \u017eenskog pisma, topla i gotovo familijarna \u201eMoja<\/i> povijest \u017eena\u201c. Posvojna zamjenica u kurzivu u naslovu ne ozna\u010dava da je povijest \u017eena samo autori\u010dina, ve\u0107 da joj je bila va\u017ena, da je na osobit na\u010din ozna\u010dila njezin znanstveni put i postala nezaobilazan dio njezine osobnosti.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Koncepcijski se knjiga nadovezuje na prethodne uratke sli\u010dnog tipa. Nakon uvodnog razmatranja razvoja i problematike povijesti \u017eena, autorica u \u010detiri poglavlja raspravlja o temama koje su naro\u010dito zaokupljale protagonistice ove historijske grane: tijelo, du\u0161a, \u017eenski rad i \u017eene u javnom prostoru. Izbor tema, kao i slijed kojim se ni\u017eu, ocrtava razvojni put povijesti \u017eena od pojave do dana\u0161njih dana. No, umjesto uobi\u010dajenih izbora \u010dlanaka koji fragmentarno odgovaraju na odre\u0111ene segmente problematike iz naslova, M. Perrot poku\u0161ava sintetizirati glavne zaklju\u010dke relevantnih uradaka iz francuske historiografije roda. Stoga svako poglavlje daje pregled saznanja o nazna\u010denoj temi. Autorica istovremeno tka pri\u010du o \u017eenama u povijesti i pru\u017ea bogati izvor bibliografskih informacija i prakti\u010dnih savjeta o institucijama i izvorima podataka.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Vremenski okvir koji M. Perrot obra\u0111uje varira od poglavlja do poglavlja, ali najvi\u0161e prostora posve\u0107uje periodu od Francuske revolucije do suvremenosti. U \u0161etnji kroz povijesna razdoblja ona tra\u017ei odgovore ne samo kako je bilo, nego i kako je danas \u2013 \u0161to se promijenilo u odnosu me\u0111u spolovima, u predo\u010denoj i do\u017eivljenoj spolnoj razlici? Kako, ili za\u0161to? I s kojim ciljem? Na taj na\u010din knjiga postaje svojevrsno putovanje, potraga za izvorima i za budu\u0107nosti povijesti \u017eena kao historiografske grane, ali i polo\u017eaja \u017eena u dru\u0161tvu.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Putovanje M. Perrot zapo\u010dinje vlastitim pronalaskom povijesti \u017eena, te u poglavlju Pisati povijest \u017eena<\/i> postavlja pitanje kako se i za\u0161to razvila ova povijesna grana, te za\u0161to se o \u017eenama tako malo pisalo prije sedamdesetih godina dvadesetog stolje\u0107a. Zaklju\u010duje da povijesni zaborav nije obavijao samo \u017eene, ali da su uzroci izostavljanja \u017eena iz spektra pam\u0107enja ipak specifi\u010dni. Nevidljivost i \u0161utnja dugo vremena smatrali su se normalnim i pristojnim \u017eenskim pona\u0161anjem i garancijom poretka stvari. Sukladno tome, \u017eene se nisu posebno spominjale, njihova se iskustva nisu bilje\u017eila, a ako je ne\u0161to i napisano, nije se ozna\u010davalo kao materijal vrijedan \u010duvanja i arhiviranja. Povijesna znanost koja se po\u010dela razvijati po\u010detkom 19. stolje\u0107a usvojila je rodne postavke dru\u0161tva u kojem je nastala. Tako je eventualni politi\u010dki anga\u017eman \u017eena tijekom povijesti ocijenila negativnim, dok je hvalila njihov trud u obrani i organizaciji doma i obitelji. \u0160kola analista izme\u0111u dva svjetska rata djelomice osvjetljava ulogu \u017eena u povijesti, ali ne vidi razliku me\u0111u spolovima kao analiti\u010dku kategoriju. Pojava povijesti \u017eena \u0161ezdesetih godina u SAD-u i sedamdesetih u Francuskoj posljedica je znanstvenih, sociolo\u0161kih i politi\u010dkih faktora. Ona po\u010diva na znanstvenoj sprezi povijesti i antropologije i razvoja povijesne demografije, zna\u010dajnijem prodoru \u017eena na sveu\u010dili\u0161te i pojavi feministi\u010dkog pokreta za osloba\u0111anje \u017eena koji je inicirao \u201erad na pam\u0107enju\u201c i ponudio teorijsku kritiku slike dru\u0161tva i etabliranog znanja. Prve povjesni\u010darke nai\u0161le su na problem nedostatka izvora i rodne obilje\u017eenosti postoje\u0107ih tragova povijesti. O \u017eenama se ili \u0161utilo ili su se utapale u op\u0107e kategorije. Organi javnoga reda u svojim su izvje\u0161tajima \u017eene stereotipizirali i tretirali ih kao jedinstvenu kategoriju, a autori tekstova o \u017eenama i prikaza \u017eena bili su ve\u0107inom mu\u0161karci te nam ovi vi\u0161e govore o tome na koji na\u010din su \u017eene bile predstavljene ili vi\u0111ene, nego o tome kakve su zaista bile. Ipak, \u017eene su ostavile svoje tragove, one su pisale: misti\u010dnu, religijsku literaturu, romane, pisma, dnevnike, kuharice, pedago\u0161ke knjige, a ponekad i autobiografije. Po\u010dinju objavljivati tekstove u feljtonima i pokre\u0107u vlastite novine. Novi su se izvori pronalazili kako se spektar interesa povjesni\u010dara i povjesni\u010darki mijenjao. U tom procesu promijenila se i povijest \u017eena, kako u predmetu istra\u017eivanja tako i u stajali\u0161tima. Krenula je od prou\u010davanja \u017eenskog intimnog prostora, a do\u0161la do njenog anga\u017emana u javnom \u017eivotu. Krenula je od povijesti \u017eena- \u017ertava, a do\u0161la do aktivnih \u017eena. Prerasla je u povijest roda, koja insistira na odnosu me\u0111u spolovima, integrira povijest mu\u0161kosti, pro\u0161iruje prostorne religijske i kulturne perspektive. Dana\u0161nji povjesni\u010dari i povjesni\u010darke ove grane imaju na raspolaganju specijalizirane feministi\u010dke arhive i knji\u017enice.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Jedan od prvih predmeta istra\u017eivanja povijesti \u017eena bio je intiman prostor tijela i du\u0161e. U poglavlju Tijelo<\/i> autorica nagla\u0161ava da je tijelo povijesna kategorija. Odnos prema \u017eenskom tijelu podlo\u017ean je promjenama i ovisi o \u017eivotnom ciklusu u kojem se \u017eena nalazi i povijesnom razdoblju u kojem \u017eivi. Ljepota, seksualnost, spolnost, maj\u010dinstvo, nasilje nad tijelom nisu konstantne i nepromjenjive kategorije. Atributi \u017eenske ljepote u nekoliko stolje\u0107a pro\u0161li su put od boje o\u010diju do forme nogu, a va\u017enost ljepote naglo je porasla napu\u0161tanjem obi\u010daja dogovorenih brakova. Zna\u010dajan simbol ljepote je kosa koja ima va\u017enu ulogu u reprezentaciji \u017eenstvenosti, manifestaciji slobode ili uspostavi kontrole. \u017dena raspu\u0161tene kose je \u201edivlja\u201c, dok je \u017eena pokrivene, sapletene kose kategorizirana i pod kontrolom. \u0160i\u0161anje kose mo\u017ee biti \u010din kazne, ali i akt slobode i emancipacije. U novije vrijeme ljepota postaje imperativ za \u017eene, a modni \u010dasopisi uvjeravaju svoje \u010ditateljice da svaka \u017eena mo\u017ee (i mora) biti lijepa. S druge strane, \u017eenska spolnost dugo se vremena smatrala njezinim nedostatkom, a tek razvojem medicine postaje predmetom istra\u017eivanja. U tom procesu \u017eena je definirana svojom spolno\u0161\u0107u. Mu\u0161karac je mu\u017ejak samo u odre\u0111enom trenutku, a \u017eena je \u017eenka \u010ditav \u017eivot. Spolnost i seksualnost \u017eene ujedno je opasna dru\u0161tvena kategorija, ona se mora za\u0161tititi, ograditi, pokriti i kontrolirati. Autorica vjeruje da je suvremeno osvajanje prostora vlastite spolnosti i seksualnosti revolucionarna promjena u polo\u017eaju \u017eena i rodnim odnosima. Ipak, \u017eenska seksualnost ostavlja niz tabua za istra\u017eiti kao pitanja kontrole ra\u0111anja tijekom povijesti, \u017eenski orgazam i homoseksualnost. Materinstvo je oduvijek predstavljalo veliku zada\u0107u \u017eena. Ona se s tom ulogom \u010desto i identificira, te majka, dojilja ili \u010dak sama dojka imaju zna\u010dajnu simboli\u010dku ulogu u dru\u0161tvu. Ipak, odnos dru\u0161tva i \u017eena prema porodu, materinstvu i djeci nije bio uvijek jednak. S pojavom negativnih demografskih trendova, maj\u010dinska uloga sve se vi\u0161e po\u010dinje percipirati kao stup dru\u0161tva, pa prema tome postaje i kolektivna briga i ulazi pod kontrolu dr\u017eave i politike. Porod do\u017eivljava svoj razvoj od \u017eenskog \u010dina koji se odvija kod ku\u0107e do mu\u0161kog u krugu bolnice, a suvremena medicina i neke religijske skupine vode bitku oko pitanja bezbolnog poro\u0111aja. Odnos majki prema djeci se mijenja. Dugo se vremena smatralo da je potpuna zauzetost djecom pretjerana, te su se o djeci brinule dojilje i slu\u0161kinje ili ih se slalo na selo. No, od 18. stolje\u0107a po\u010dinje se probijati nova svijest o vrijednosti bebe i to utje\u010de na odnos majke i djeteta. Dok su se tijekom 19. stolje\u0107a \u201emondene\u201c \u017eene jo\u0161 natjecale s maj\u010dinskim tipovima, od po\u010detka 20. stolje\u0107a trudno\u0107a postaje \u017eeljena, bebe predmet obo\u017eavanja, a svaki porod jedinstven. Napokon, \u017eensko tijelo oduvijek je bilo izlo\u017eeno nasilju, ali se odnos dru\u0161tva prema toj pojavi mijenjao. Suvremeno dru\u0161tvo odlu\u010dnije sankcionira silovanje, ali prepoznaje i niz druga\u010dijih oblika nasilja: seksualno uznemiravanje na poslu, zlostavljanje u braku i vrlo kompleksan problem prostitucije.<\/o:p><\/span><\/p>\n

U sljede\u0107em poglavlju pod naslovom Du\u0161a<\/i> autorica nastoji odgovoriti na pitanja odnosa \u017eena i religije, za\u0161to je \u017eenama napokon dopu\u0161teno pravo na obrazovanje i kakav je polo\u017eaj stvarateljica i umjetnica u dru\u0161tvu. Zaklju\u010duje kako je religija imala dvojak utjecaj na polo\u017eaj \u017eena. S jedne strane, ona je instrument marginalizacije i uspostavljanja vlasti nad \u017eenama, ali s druge strane \u017eene religijske okvire iskori\u0161tavaju u svoju korist. Pobo\u017enost im pru\u017ea utjehu, samostani za\u0161titu, uklju\u010duju se u karitativni rad i rasprave o reformi crkve, a u vrijeme antifeminizma u sindikalnom pokretu organiziraju se u kr\u0161\u0107anskim istospolnim sindikatima. Reformacija i protureformacija, koje su iz temelja promijenile ustroj i ulogu Crkve i odnos pojedinca i religije, dvojako su utjecale na polo\u017eaj \u017eena. S jedne strane, one im otvaraju vrata znanja, mnogo revolucionarnije u protestantizmu nego u katoli\u010danstvu, ali s druge strane i jedan i drugi pravac bili su podjednako patrijarhalni. Nadalje, autorica napominje da je znakovito da je progon vje\u0161tica bio najintenzivniji u vrijeme pojave humanizma, renesanse, reformacije i protureformacije i da su ga svi ti pravci podr\u017eavali. Polaze\u0107i od tvrdnje da postoji veza izme\u0111u civilizacijskog napretka i barbarstva, izme\u0111u napretka i nasilja, ona smatra da su \u017eene- vje\u0161tice bile \u017ertveni jarci novog doba. U njima se spaljuje sve \u0161to je uznemiravaju\u0107e od novog vremena i odba\u010deno od starog sustava \u2013 praznovjernost, sklonost magiji, razularena spolnost i suprotstavljanje autoritetima. No, novo doba u kona\u010dnici donosi napredak i za \u017eene. I to prije svega na polju obrazovanja. Pred kraj 19. stolje\u0107a stvorile su se osnovne pretpostavke za veliku promjenu u obrazovnim mogu\u0107nostima za \u017eene. Mu\u0161karci su \u017eeljeli imati inteligentne dru\u017ebenice, dr\u017eava majke obu\u010dene za odgoj djece, a tr\u017ei\u0161te kvalificirane radnice. Otvaranje srednjo\u0161kolskih i visoko\u0161kolskih institucija bilo je neminovno. Ipak, visoko obrazovanje nije automatski zna\u010dilo prodor \u017eena u umjetnost i znanost. Ovdje se susre\u0107u s predrasudom da je njihov kapacitet razumijevanje i reproduciranje, ali ne i stvaranje. Preskakanje ove barijere ne ide istim intenzitetom na svakom polju. U knji\u017eevnosti su \u017eene u\u010dinile zna\u010dajne pomake, dok su na polju slikarstva i glazbe jo\u0161 uvijek mahom samo konzumentice. <\/o:p><\/span><\/p>\n

Iskorak iz privatnog u javni prostor autorica je u\u010dinila s poglavljem \u017denski rad.<\/i> U njemu ustvr\u0111uje da su \u017eene oduvijek radile, samo \u0161to njihov rad nije bio pla\u0107en, bio je vezan uz ku\u0107anstvo i podizanje djece. One su bile seljanke \u010diji je \u017eivot bio odre\u0111en ritmom obitelji, poljskim radovima i spolnom podjelom. Ure\u0111ivale su ku\u0107u, oku\u0107nicu, brinule se za \u017eivotinje, obavljale neke poljske radove i sudjelovale u prodaji na tr\u017enici, brinule se da im je obitelj obu\u010dena i odjevena i ru\u010dnim radom pridonosile zaradi u obitelji. Tranzicija sela drasti\u010dno mijenja njihove \u017eivote i to jednako vrijedi za one koje su oti\u0161le i one koje su ostale. Danas je zemljoradnja u Francuskoj na izdisaju, a u selima vlada manjak \u017eena. Da bi ih se privuklo, selo se mora transformirati, u\u010diniti komotnijim i manje patrijarhalnim. U gradu su \u017eene bile ku\u0107anice u radni\u010dkoj obitelji, gazdarice ili slu\u0161kinje u gra\u0111anskoj ku\u0107i. Zna\u010daj ku\u0107anskih poslova raste s industrijskom revolucijom. Ku\u0107anice su se smatrale stupom obitelji, morale su \u0161tedljivo rukovoditi mu\u017eevom pla\u0107om, odr\u017eavati garderobu uku\u0107ana, pru\u017eati prvu medicinsku skrb. Vladalo je mi\u0161ljenje da je po\u017eeljno da \u017eena ostane kod ku\u0107e, a od ku\u0107anstva se poku\u0161ala napraviti znanost: pi\u0161u se priru\u010dnici, otvaraju \u0161kole za ku\u0107anstvo. Ipak, sve ve\u0107i dio \u017eena uklju\u010duje se u pla\u0107eni rad u tvornicama, kroja\u010dkim radionicama i manufakturama. Rad \u017eena u javnim prostorima otvarao je mnoga pitanja \u0107udore\u0111a, prikladnosti uvjeta za rad, seksualnog uznemiravanja, ugro\u017eavanja integriteta doma i nelojalne konkurencije mu\u0161karcima. Iako se \u017eene u po\u010detku zapo\u0161ljavaju prete\u017eito u prehrambenoj, tekstilnoj i kemijskoj industriji, nakon Prvog svjetskog rata ta granica polako nestaje. Pripadnice srednje klase po\u010dinju se zapo\u0161ljavati u tercijarnom sektoru, s vremenom u potpunosti feminiziraju\u0107i pojedina zanimanja. One postaju namje\u0161tenice u robnim ku\u0107ama, uredske \u010dinovnice, podvornice u bolnicama. Ipak, trend je da na rukovode\u0107im pozicijama ovih zanimanja i dalje stoje mu\u0161karci. Otvaranje djevoja\u010dkih \u0161kola otvorilo je put u\u010diteljske i profesorske profesije za \u017eene. Danas je ovo zanimanje feminizirano po stupnjevima, od potpuno feminiziranih vrti\u0107a do jo\u0161 uvijek prete\u017eito mu\u0161kog kadra na visokim u\u010dili\u0161tima. Lije\u010dnice i pravnice mnogo su te\u017ee kr\u010dile svoj put i \u010desto je trebalo mijenjati zakon da bi im bilo dozvoljeno vr\u0161enje slu\u017ebe. Vjerojatno su najrevolucionarniji preokret u svoju korist u\u010dinile glumice koje su od marginalnog zanimanja sumnjivog morala, dosegle status zvijezda i pripadnica visokog dru\u0161tva.<\/o:p><\/span><\/p>\n

U posljednje vrijeme interes povijesti \u017eena sve se vi\u0161e okre\u0107e ka istra\u017eivanju sudjelovanja \u017eena u javnom prostoru, te je ovoj problematici autorica posvetila peto poglavlje. Zaklju\u010duje da su \u017eene tradicionalno vezane uz dom i ku\u0107u, a njihov eventualni izlazak u javnost priman je s negodovanjem. To se o\u010dituje i u leksiku: javna \u017eena je promiskuitetna \u017eena, a javni mu\u0161karac je ugledan gra\u0111anin. Ipak, \u017eene je nemogu\u0107e isklju\u010diti iz perspektive javnog prostora i doga\u0111aja, ve\u0107 i stoga \u0161to su u njemu prisutne i \u0161to se javni doga\u0111aji odnose i na njih. \u017dene putuju na hodo\u010da\u0161\u0107a, misionarska putovanja, u potrazi za poslom. One se uklju\u010duju u udruge i sindikalni pokret, iako ovo posljednje nije bilo bez otpora mu\u0161kog \u010dlanstva. Sudjeluju u pobunama, potpoma\u017eu \u0161trajkove. U izvanrednim situacijama stje\u010du politi\u010dku vlast, a afirmacijom demokracije \u017eensko sudjelovanje u politici postaje izvjesno. Nadalje, organiziraju i vlastiti politi\u010dki pokret koji evolvira i u postavljenim ciljevima i u na\u010dinu borbe. Napokon, svaki povijesni doga\u0111aj rodno je obilje\u017een i nema jednake posljedice za mu\u0161karce i \u017eene. Renesansa, Francuska revolucija, revolucionarni pokreti 19. stolje\u0107a, ratovi, totalitarni re\u017eimi na specifi\u010dan na\u010din su utjecali na sudbinu \u017eena. S druge strane, neki marginalni doga\u0111aji u okviru politi\u010dke povijesti, kao pojava slobodne kontracepcije, revolucionarno su utjecali na povijest \u017eena i redefinirali odnos me\u0111u rodovima.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Sukladno koncepciji svakog poglavlja, knjiga zavr\u0161ava pitanjem A danas?. <\/i>Dokle je danas dospjela povijest \u017eena i kakav je njihov polo\u017eaj danas? Autorica zaklju\u010duje da je povijest \u017eena vrlo prisutna u svijetu, a posebice na Zapadu. Ona je ustanovila oblik osvje\u0161\u0107ivanja identiteta, poku\u0161aj pam\u0107enja, ponovo i\u0161\u010ditavanje doga\u0111aja i promjena u svjetlu razlika me\u0111u spolovima i razvila povijest mu\u0161karaca \u2013 mu\u0161kosti. Ipak njezina produkcija prisutnija je u \u010dasopisima nego u etabliranim institucijama. A \u017eene danas variraju izme\u0111u osje\u0107aja pobjede i skepticizma obmane. One su osvojile mnoga podru\u010dja, ali te\u0161ko dolaze na odgovorne pozicije, sukobljavaju se s konzervativnim strujama u dru\u0161tvu, a raspodjela u obitelji gotovo i ne postoji. Procesi kao globalizacija lome se na \u017eenskim le\u0111ima, a fundamentalisti su ponovo pokrenuli pitanje podlo\u017enosti \u017eena i povijest se nastavlja.<\/o:p><\/span><\/p>\n

Autorica u knjizi daje pregled povijesti \u017eena na Zapadu. Pri tome uspijeva izbje\u0107i ve\u0107inu zamki na koje je nai\u0161la ova povijesna grana u svom razvoju. Povijest \u017eena nije prikazana kao usporedna povijest, povijest \u017ertava i opresije ili neko jedinstveno univerzalno \u017eensko iskustvo. Ona je vidi kao realan segment ljudske povijesti, pun proturje\u010dja i varijacija, pri \u010demu su \u017eene bile subjekti povijesti, potla\u010dene i mo\u0107ne, sretne i nesretne, marginalizirane i utjecajne. Time se ponovno afirmira \u017eensko iskustvo kao nezaobilazno za rekonstrukciju povijesne stvarnosti. Knjiga je vrijedan i informativan pregled \u017eenske povijesti, pristupa\u010dan i razumljiv \u010dak i za one koji se tek po\u010dinju upoznavati s ovom tematikom. Naravno, ovakav pristup ima i ograni\u010denja. Teme koje autorica iznosi, samo su nazna\u010dene i nanizane. One su sukus dosada\u0161njih znanstvenih spoznaja i Michelle Perrot ne ulazi u njihove dublje analize. <\/o:p><\/span><\/p>\n

                                                                                  <\/span>Ida Ograj\u0161ek Gorenjak<\/o:p><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/o:p><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1921","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":1921,"position":0},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1921,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":1921,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":1921,"position":3},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":1921,"position":4},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1921,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1921","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1921"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1921\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1921"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1921"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1921"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}