{"id":19145,"date":"2020-02-13T15:39:03","date_gmt":"2020-02-13T15:39:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19145"},"modified":"2020-02-17T19:39:50","modified_gmt":"2020-02-17T19:39:50","slug":"nedim-zahirovic-profesor-povijesti-na-sveucilistu-u-tuzli-u-plagiranju-tudih-znanstvenih-radova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19145","title":{"rendered":"Nedim Zahirovi\u0107 – Profesor povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli u plagiranju tu\u0111ih znanstvenih radova"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

Profesor povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli u plagiranju tu\u0111ih znanstvenih radova<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Posljednjih je godina u srbijanskoj javnosti \u017eivo vo\u0111ena rasprava o znanstvenoj vrijednosti doktorske disertacije Sini\u0161e Malog, aktualnog ministra financija u Vladi Republike Srbije. Rasprava je pokrenuta tako \u0161to je Ra\u0161a Karapand\u017ea, profesor na EBS-Sveu\u010dili\u0161tu u Wiesbadenu (SR Njema\u010dka), skrenuo pozornost na dijelove doktorskog rada, u kojima je Mali preuzimao dijelove radova drugih autora, a da ih nije navodio u podno\u017enim bilje\u0161kama. Drugim rije\u010dima kazano, Mali je pi\u0161u\u0107i svoju disertaciju plagirao radove drugih autora. Cijela stvar je okon\u010dana tako \u0161to je Sveu\u010dili\u0161te u Beogradu oduzelo Malome doktorat. U pore\u0111enju sa slu\u010dajevima biv\u0161eg njema\u010dkog ministra obrane Karla-Theodora zu Guttenberga i biv\u0161e ministrice obrazovanja i istra\u017eivanja Annette Schavan, koji su se tako\u0111er slu\u017eili plagiranjem tijekom izrade svojih doktorskih radova, srbijanski ministar financija je dobro pro\u0161ao: Karl-Theodor zu Guttenberg i Annette Schavan su svojevremeno uz doktorske titule izgubili i ministarska mjesta u\u00a0 njema\u010dkoj saveznoj vladi.<\/p>\n

Slu\u010daj plagiranja tu\u0111eg znanstvenog rada o kojem je ovdje rije\u010d prevazilazi slu\u010daj Sini\u0161e Malog. Prije dvadeset i \u010detiri godine, Fehim Nametak, ugledni bosansko-hercegova\u010dki turkolog, je napisao rad pod naslovom \u201eInstitucija nekibu-l-e\u0161rafa u Bosni i Hercegovini\u201c. Rad je objavljen u \u010dasopisu Anali Gazi Husrev-begove biblioteke <\/em>17\u201318 (1996), 253\u201357. Nametkov rad o ovoj instituciji je prvi takve vrste, ne samo u bosansko-hercegova\u010dkoj nego i u osmanistici na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije. Nametak je napisao rad na osnovu njemu tada dostupne literature i tri sudska (kadijska) protokola koji se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.<\/p>\n

Senaid Had\u017ei\u0107, redovni profesor za predmet \u201eHistorija zemalja jugoisto\u010dne Evrope u 19. stolje\u0107u\u201c na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Tuzli, je 2009. godine, pod svojim imenom, objavio u \u010dasopisu Istra\u017eivanja<\/em> 4, 23\u201330, rad pod skoro identi\u010dnim naslovom: Nakibul-e\u0161rafi u Bosni i Hercegovini.[1]<\/a> Had\u017ei\u0107 je pri tome na\u010dinio nesvakida\u0161nji plagijatorski postupak \u2013 u cijelosti je preuzeo Nametkov rad! Izmjene su neznatne i sastoje se u tome da je Had\u017ei\u0107 ponekad navode iz glavnog teksta Nametkovog rada preformulirao i stavljao u svoje podno\u017ene bilje\u0161ke, a Nametkove podno\u017ene bilje\u0161ke u glavni tekst svojeg rada odnosno plagijata. Svoju nezaja\u017eljivost kod plagiranja Had\u017ei\u0107 je pokazao ne samo na glavnome tekstu nego i na sa\u017eetku Nametkovog rada. Nametkov sa\u017eetak na engleskome jeziku Had\u017ei\u0107 je preveo i preuzeo kao zaklju\u010dak svojeg rada. Na kraju se odlu\u010dio na korak, koji predstavlja vrhunac njegovog plagiranja: cijeli je Nametkov rad, koji je objavljen 1996. godine, proglasio rukopisom i stavio u svoj popis izvora! Tako\u0111er je u svoje izvore uvrstio i sudske protokole iz Gazi Husrev-begove biblioteke koje je Nametak u svom radu koristio.<\/p>\n

Vjerojatno ohrabren \u010dinjenicom da nitko nije ukazao na o\u010digledno drsko plagiranje i ustao u obranu akademske \u010destitosti, Had\u017ei\u0107 je nastavio koristiti vlastiti plagijat. U svojoj monografiji Bosna i Hercegovina u vrijeme pojave (veliko)nacionalnih ideja<\/em>, Tuzla, 2016, Had\u017ei\u0107 se ponovno osvrnuo na instituciju nekibu-l-e\u0161rafa i pozvao na njega. Izet \u0160aboti\u0107, vanredni profesor na istom odsjeku, pobrinuo se da Had\u017ei\u0107ev plagijat dobije i njegovu \u201cznanstvenu ovjeru\u201d.[2]<\/a> U prikazu ove Had\u017ei\u0107eve monografije u Gra\u010dani\u010dkom glasniku<\/em> 43 (2017), 138\u2013140, \u0160aboti\u0107 na str. 140 pi\u0161e: \u201cU knjizi je posebno obra\u0111eno pitanje institucije nakibule\u0161rafa kako u Osmanskom carstvu, tako i Bosni i Hercegovini, koja nije do sada zaokupljala pa\u017enju osmanista\u201d! Ne\u010duvena drskost koju pokazuju plagijator Had\u017ei\u0107 i njegov pomaga\u010d \u0160aboti\u0107 ne zabrinjava \u2013 takvi \u201cznanstvenici\u201d budu skoro uvijek raskrinkani! \u2013 ali zabrinjava jedna druga stvar: kako je mogu\u0107e da do sada nitko u Bosni i Hercegovini nije ukazao na ovaj plagijat? Zar je korupcija u akademskim krugovima u Bosni i Hercegovini ve\u0107 stvorila takvo ozra\u010dje u kojem se tu\u0111i radovi mogu plagirati, a da se tome nitko ne smije suprotstaviti? Ne \u017eelim vjerovati, ali se bojim da je tako!<\/p>\n

 <\/p>\n

Nedim Zahirovi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> \u010casopis Istra\u017eivanja<\/em> izdaje Fakultet humanisti\u010dkih nauka Sveu\u010dili\u0161ta \u201cD\u017eemal Bijedi\u0107\u201d u Mostaru.<\/p>\n

[2]<\/a> O \u0160aboti\u0107evim osmanisti\u010dkim \u201cdometima\u201d ve\u0107 sam pisao u prikazu njegove monografije Agrarne prilike u Bosanskom ejaletu (1839.-1878.)<\/em>, Tuzla, 2013, u \u010dasopisu Scrinia Slavonica<\/em> 16 (2016), 442\u201343.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-19145","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53074,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53074","url_meta":{"origin":19145,"position":0},"title":"Predstavljanje zbornika znanstvenih radova “Romantizam Stanka Vraza”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na predstavljanje zbornika znanstvenih radova Romantizam Stanka Vraza\u00a0(ur. Marina Protrka \u0160timec, FFPress, POU Samobor, 2026) koje \u0107e se odr\u017eati 14. svibnja 2026. u\u00a018 sati u Booksi (Marti\u0107eva ul. 14d, Zagreb). O knjizi \u0107e govoriti: Jelena Vojvoda (POU Samobor) Andrea Milanko (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) Ana Tomljenovi\u0107\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":19145,"position":1},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":19145,"position":2},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 “Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":19145,"position":3},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":19145,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":19145,"position":5},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19145"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19145\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19146,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19145\/revisions\/19146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}