{"id":19081,"date":"2020-02-08T19:05:10","date_gmt":"2020-02-08T19:05:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19081"},"modified":"2020-02-08T19:05:10","modified_gmt":"2020-02-08T19:05:10","slug":"politicka-skola-za-umjetnike-i-sve-zainteresirane-2020-poziv-za-prijave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19081","title":{"rendered":"POLITI\u010cKA \u0160KOLA ZA UMJETNIKE (I SVE ZAINTERESIRANE) 2020. \u2013 POZIV ZA PRIJAVE"},"content":{"rendered":"

\u017deli\u0161 kroz umjetnost govoriti o dru\u0161tvenim problemima? Iskustvo ti govori kako je doseg takvog anga\u017emana jalov? Umjetnica si, ali mora\u0161 raditi izvan sfere umjetnosti da bi pre\u017eivjela? Kapitalizam ti dere ko\u017eu i \u017eeli\u0161 vidjeti kako izgleda alternativa? Voljela bi nau\u010diti \u0161to zapravo zna\u010di klasa i za\u0161to nam je klasna teorija nu\u017ena da razumijemo dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo? Zanima te povijest socijalizma kao ideologije i radni\u010dkog pokreta kao politi\u010dke snage? Smatra\u0161 da je emancipacija \u017eena neodvojiva od teorijskog i prakti\u010dnog promi\u0161ljanja radikalnih dru\u0161tvenih i ekonomskih promjena? Mu\u010di te pitanje radni\u010dke borbe i mogu\u0107nosti organiziranja u suvremenim uvjetima? \u017deli\u0161 oja\u010dati svoju argumentaciju za raspravu s desni\u010darima i zagovornicima kapitalizma?<\/p>\n

 <\/p>\n

Sudjeluj u programu “Politi\u010dke \u0161kole za umjetnike i sve zainteresirane”!<\/strong><\/p>\n

\u0160kola je namijenjena svima koji \u017eele ste\u0107i uvid u osnovne teorijske koncepte i historijat kapitalisti\u010dkih dru\u0161tvenih odnosa, kao i njihovu socijalisti\u010dku alternativu. Strukturirana je u 5 trodnevnih vikend sesija, a odr\u017eava se od 6. o\u017eujka do 8. svibnja 2020. Izlaganja predava\u010dica i predava\u010da, kao i terenska predavanja, bit \u0107e popra\u0107ena raspravama koje \u0107e se temeljiti na unaprijed zadanoj literaturi.<\/p>\n

\u0160kola je besplatna. Odr\u017eava se u Zagrebu, a broj polaznika je ograni\u010den. Mogu\u0107nost redovnog poha\u0111anja obrazovnog programa, priprema za svaki susret i spremnost na sudjelovanje u kolektivnom radu, temeljni su kriteriji za odabir polaznica i polaznika. Od polaznika i polaznica ne tra\u017ei se posebno predznanje.<\/p>\n

Prijava treba sadr\u017eavati sljede\u0107e podatke: ime i prezime, godina ro\u0111enja, obrazovanje (formalno i neformalno), ustanova (ako ste zaposleni ili studirate) ili organizacija (ako ste aktivni u nekoj od organizacija ili kolektiva) te kra\u0107e motivacijsko pismo (do dvije kartice) u kojemu \u0107ete izlo\u017eiti koliko ste upoznati s temama i kontekstom, za\u0161to vas \u0161kola zanima i \u0161to od nje o\u010dekujete. Prethodno poznavanje problematike i dosada\u0161nji anga\u017eman nisu kriterij selekcije sudionika, ve\u0107 \u0107e nam pomo\u0107i da nastavu prilagodimo stupnju predznanja. Motivacija i interes bit \u0107e klju\u010dni u odabiru.<\/p>\n

Prijave se \u0161alju na mail: blok@blok.hr<\/strong> (subject: Politicka skola 2020) do 16. 2. 2020.<\/p>\n

 <\/p>\n

PROGRAM POLITI\u010cKE \u0160KOLE ZA UMJETNIKE (I SVE ZAINTERESIRANE) 2020.<\/strong><\/p>\n

    \n
  1. TEMATSKI BLOK: KRITIKA KAPITALIZMA (6. \u2013 8.3.2020.)<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    BLOK:<\/strong> Uvod u Politi\u010dku \u0161kolu za umjetnike (i sve zainteresirane)
    \nKre\u0161imir Zovak:<\/strong> Geneza i razvoj kapitalizma
    \nStipe \u0106urkovi\u0107:<\/strong> Klase i klasna teorija
    \nLidija Radojevi\u0107 Krienzer:<\/strong> O konceptu civilnog dru\u0161tva i njegovoj (zlo)upotrebi
    \nVesna Vukovi\u0107:<\/strong> Politika u umjetnosti: sistemska kritika ili simboli\u010dka gesta<\/p>\n

     <\/p>\n

      \n
    1. TEMATSKI BLOK: POVRATAK SOCIJALISTI\u010cKE VIZIJE (20. \u2013 22.3.2020.)\u00a0<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

      Nikola Vukobratovi\u0107:<\/strong> Otkud demokracija? Zaboravljena povijest radni\u010dkog pokreta
      \nAndreja Gregorina:<\/strong> Crveni feminizam
      \nKre\u0161imir Zovak:<\/strong> Socijalisti\u010dka dr\u017eava i njezine kontradikcija
      \nSanja Horvatin\u010di\u0107:<\/strong> Na le\u0111ima divova: Politi\u010dka funkcija narativa o radni\u010dkom pokretu i NOB-u (terenska nastava u Dre\u017enici)<\/p>\n

       <\/p>\n

        \n
      1. TEMATSKI BLOK: RE\u017dIMI OPRESIJE U KAPITALIZMU (3. \u2013 5.4.2020.)<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

        Nikola Vukobratovi\u0107:<\/strong> Totalitarni Istok i demokratski Zapad. Kako je Hladni rat iskrivio sje\u0107anje na 20. stolje\u0107e
        \nLuka Mati\u0107:<\/strong> Ideolo\u0161ka konstrukcija i politi\u010dka normalizacija hrvatskog velikodr\u017eavnog nacionalizma
        \nTamara Bakovi\u0107 Jad\u017ei\u0107:<\/strong> Romske zajednice u socijalizmu i postsocijalizmu
        \nLina i Mia Gonan:<\/strong> Kapitalizam, kvir opresija i ljevica<\/p>\n

         <\/p>\n

          \n
        1. TEMATSKI BLOK: O UMJETNOSTI I RADU (17. \u2013 19.4.2020.)<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

          Goran Pavli\u0107:<\/strong> Autor, umjetnost i tr\u017ei\u0161te
          \nAndreja Gregorina:<\/strong> Organiziranje \u017eenske radne snage: sindikalno i\/ili politi\u010dko pitanje
          \nDunja Ku\u010dinac:<\/strong> Gig ekonomija: pakao nesigurnog rada
          \nDomagoj Ku\u010dini\u0107:<\/strong> Rijeka 2020 \u2013 Europska prijestolnica kulture iz perspektive kulturnog radnika (terenska nastava)<\/p>\n

           <\/p>\n

            \n
          1. RADIMO KOLEKTIVNO! (8. \u2013 10.5.2020.)<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

            Vasja Ris Lebari\u010d:<\/strong> Radionica politi\u010dke ilustracije
            \nFanzin Politi\u010dke \u0161kole<\/p>\n

             <\/p>\n

            PROGRAM FINANCIJSKI PODUPIRE ROSA LUXEMBURG STIFTUNG SOUTHEAST EUROPE<\/a>.<\/strong><\/p>\n

             <\/p>\n

            Izvor: http:\/\/www.blok.hr\/hr\/politicka-skola-za-umjetnike<\/a><\/p>\n

             <\/p>\n

             <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19082,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-19081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/politicka-skola.jpg?fit=335%2C475&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":19081,"position":0},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":19081,"position":1},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":19081,"position":2},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":19081,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":19081,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":19081,"position":5},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19081"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19081\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19083,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19081\/revisions\/19083"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}