{"id":19043,"date":"2020-02-07T22:01:54","date_gmt":"2020-02-07T22:01:54","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19043"},"modified":"2020-02-07T22:01:54","modified_gmt":"2020-02-07T22:01:54","slug":"petra-kolesaric-prikaz-knjige-dubravka-bozic-bogovic-eldina-lovas-stanovnistvo-reformirane-vjeroispovijesti-u-juznoj-baranji-1750-1850-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19043","title":{"rendered":"Petra Kolesari\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dubravka Bo\u017ei\u0107 Bogovi\u0107, Eldina Lova\u0161, \u201eStanovni\u0161tvo reformirane vjeroispovijesti u ju\u017enoj Baranji 1750.-1850.\u201c, 2019."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Dubravka Bo\u017ei\u0107 Bogovi\u0107, Eldina Lova\u0161, Stanovni\u0161tvo reformirane vjeroispovijesti u ju\u017enoj Baranji 1750.-1850.<\/em>, Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Ma\u0111arsko kulturno dru\u0161tvo \u201eN\u00e9pk\u00f6r\u201c, Slavonski Brod \u2013 Osijek 2019., 166 str.<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Povijesna demografija se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a hrvatske historiografije profilirala kao disciplina unutar povijesne znanosti koja je pro\u0161irila opus istra\u017eivanja povjesni\u010dara, ali i uvela upotrebu slabije kori\u0161tenih povijesnih izvora u historiografska istra\u017eivanja. Dubravka Bo\u017ei\u0107 Bogovi\u0107 i Eldina Lova\u0161 objavile su dragocjena istra\u017eivanja mati\u010dnih knjiga na podru\u010dju dana\u0161nje Slavonije i Baranje. Nakon sveobuhvatnih istra\u017eivanja Bo\u017ei\u0107 Bogovi\u0107 o katoli\u010dkom stanovni\u0161tvu u ju\u017enoj Baranji tijekom 18. stolje\u0107a, autorice donose knjigu o stanovni\u0161tvu reformirane vjeroispovijesti u ju\u017enoj Baranji tijekom 18. i 19. stolje\u0107a. Monografija Stanovni\u0161tvo reformirane vjeroispovijesti u ju\u017enoj Baranji 1750.-1850.<\/em> rezultat je istra\u017eivanja mati\u010dnih knjiga deset \u017eupa: Bilja, Kamenca, Karanca, Kne\u017eevih Vinograda, Kopa\u010deva, Kotline, Luga, Vardarca, Suze i Zmajevca u razdoblju od otprilike sto godina sredine 18. i 19. stolje\u0107a. Knjiga sadr\u017ei osam poglavlja uklju\u010duju\u0107i uvodno i zaklju\u010dno poglavlje, predgovor, sa\u017eetak na hrvatskom, engleskom i ma\u0111arskom jeziku, priloge (trideset i tri tablice), izvore i literaturu, kazalo te bilje\u0161ke o autoricama, a \u010ditava je monografija popra\u0107ena s pedeset i osam grafikona.<\/p>\n

U Uvodu <\/em>(9-35) autorice iznose pregled pokreta reformacije u ju\u017enoj Baranji od njezine pojave, koja se vremenski podudara s osmanskim osvajanjima na tim podru\u010djima, do prve polovice 19. stolje\u0107a. Prilikom opisa \u0161irenja pokreta reformacije prikazuju se najistaknutiji reformatori ovog podru\u010dja, ponajprije Mihael Starin, a potom i Stjepan Ki\u0161a Segedinac. U daljnjem tekstu uvodnog poglavlja oslikavaju se dru\u0161tvene, politi\u010dke i povijesne okolnosti osnivanja reformiranih \u017eupa i prve reformirane biskupije, s posebnim osvrtom na Kanone iz Kne\u017eevih Vinograda<\/em>, odnosno na Baranjsku superintendanciju. Autorice obja\u0161njavaju i pokret protureformacije te odredbe habsbur\u0161kih vladara od Leopolda I. do Josipa II. Posebna se pozornost pridaje mati\u010dnim knjigama kao temeljnim izvorima za istra\u017eivanje ove teme te, u kona\u010dnici, i nastanka monografije. Donosi se opis svake mati\u010dne knjige za pojedino obra\u0111eno mjesto, zabilje\u017eeni podatci iz mati\u010dnih knjiga ro\u0111enih, vjen\u010danih i umrlih, koji se uspore\u0111uju s ostalim izvorima za povijest stanovni\u0161tva, poput katoli\u010dkih kanonskih vizitacija, u promatranom razdoblju.<\/p>\n

Sljede\u0107e poglavlje odnosi se na Teorijsko metodolo\u0161ki pristup <\/em>(37-39) u kojem autorice obrazla\u017eu metodologiju istra\u017eivanja, uklju\u010duju\u0107i i probleme koji su se javljali prilikom istra\u017eivanja. Unato\u010d problemima izra\u010duna odre\u0111enih demografskih pokazatelja, zbog diskontinuiteta u sa\u010duvanosti pojedinih mati\u010dnih knjiga, autorice iznose zna\u010dajne podatke o povijesti stanovni\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i stopu nataliteta, mortaliteta, nupcijaliteta te vitalni indeks.<\/p>\n

Monografija sadr\u017ei tri velika poglavlja obra\u0111ena prema mati\u010dnim knjigama ro\u0111enih, vjen\u010danih i umrlih. U poglavlju Ro\u0111eni <\/em>(41-56) prikazuje se godi\u0161nja raspodjela poroda, uklju\u010duju\u0107i sveobuhvatnu analizu godi\u0161njeg kretanja broja poroda za sva obra\u0111ena naselja te njihovu usporedbu. Autorice tom prilikom grafi\u010dki donose broj poroda u pojedinim mjestima \u0161to pru\u017ea precizniju analizu, s obzirom na sa\u010duvanost mati\u010dnih knjiga. Tako\u0111er, obra\u0111ena je i mjese\u010dna raspodjela broja za\u010de\u0107a i poroda, a tom prilikom prikazuje se mjese\u010dno, odnosno sezonsko, kretanje broja poroda u usporedbi s prirodnim i gospodarskim \u010dimbenicima. Ovo poglavlje sadr\u017ei spolnu strukturu ro\u0111enih te u\u010destalost ro\u0111enja blizanaca i trojki. U zaklju\u010dnim napomenama ovog poglavlja autorice su istaknule i vremenski odnos, odnosno razliku izme\u0111u dana ro\u0111enja i dana kr\u0161tenja.<\/p>\n

\u010cetvrto poglavlje Vjen\u010dani <\/em>(57-69) donosi godi\u0161nju raspodjelu vjen\u010danja. Jednako kao i u poglavlju o ro\u0111enima, prvo je dan pregled sveobuhvatnog godi\u0161njeg kretanja broja vjen\u010danja u svim mati\u010dnim knjigama u promatranom razdoblju, a potom se prikazuju podatci o broju vjen\u010danja u pojedinim naseljima i odre\u0111enim vremenskim periodima. Opisane su i zakonske odredbe o dnevnoj raspodjeli vjen\u010danja, dok su podaci za obra\u0111ene mati\u010dne knjige predstavljeni grafi\u010dki. Autorice su prikazale dobnu strukturu i predbra\u010dno stanje mladenaca te su istra\u017eile mjesto pronalaska bra\u010dnih partnera.<\/p>\n

U poglavlju Umrli <\/em>(71-89) prikazuje se godi\u0161nja raspodjela umrlih u svim naseljima u promatranom razdoblju te pojedina\u010dno u naseljima i ovisno o vremenskom periodu. Tako\u0111er, predstavljena je mjese\u010dna raspodjela umrlih koju autorice, s obzirom na dostupne podatke, povezuju s klimatskim obilje\u017ejima pojedinih godi\u0161njih doba, dobnom strukturom stanovni\u0161tva te drugim \u010dimbenicima. Donesen je i prikaz mortaliteta dojen\u010dadi prema mjeseci u razdoblju koje obra\u0111uje knjiga, kao i mjese\u010dna raspodjela umrlih po dobnim kontigentima. Autorice obja\u0161njavaju da zbog nesustavnog bilje\u017eenja podataka o uzroku smrti ili nepoznavanja bolesti (pastori koji su unosili podatke nisu imali medicinskog obrazovanja, a razvoj dijagnostike nije bio onakav kakvim ga danas poznajemo) nisu bile u mogu\u0107nosti analizirati mjese\u010dnu raspodjelu pojavnosti pojedinih uzroka smrti, no donose prikaz odre\u0111enih bolesti, poput kolere ili boginja, koje su u odre\u0111enim mjesecima bile vi\u0161e zastupljene. Isti\u010de se posebnost biljske mati\u010dne knjige kr\u0161tenih u kojoj je zabilje\u017eeno jesu li kr\u0161tena djeca cijepljena protiv boginja, a u knjizi se povezuje da je ta bolest bila jedan od \u010de\u0161\u0107e zabilje\u017eenih uzroka smrti u djece i razmjerno odraslih u drugim istra\u017eivanim naseljima.<\/p>\n

Poglavlje Demografski pokazatelji <\/em>(91-95) odnosi se na prikaz stope nataliteta, mortaliteta i nupcijaliteta. Autorice su naglasile visoku stopu nataliteta i mortaliteta u prvim desetlje\u0107ima promatranog razdoblja te zaklju\u010dile da su takvi podatci i karakteristi\u010dni za predtranzicijska dru\u0161tva. Me\u0111utim, u daljnjim desetlje\u0107ima podatci upu\u0107uju na visoku stopu nataliteta i pad stope mortaliteta, \u0161to je jedno od obilje\u017eja rane podetape demografske tranzicije, no autorice oprezno obrazla\u017eu da bi takve zaklju\u010dke trebali potvr\u0111ivati i drugi pokazatelji. Tako\u0111er, posebna se pozornost pridaje i prirodnom prirastu, odnosno vitalnom indeksu u promatranom razdoblju.<\/p>\n

U sedmom poglavlju Dru\u0161tvena povijest u mati\u010dnim knjigama <\/em>(97-100) Bo\u017ei\u0107 Bogovi\u0107 i Lova\u0161 prikazuju zanimanja stanovni\u0161tva, posebno ona obrtni\u010dka, ali i zanimanja povezana s crkvenom ili vojnom slu\u017ebom, kao i poljodjelske poslove. Ponekad su zabilje\u017eene narodnosna ili vjerska pripadnost, ponajprije u mati\u010dnim knjigama vjen\u010danih. Autorice su dio poglavlja posvetile i nezakonitoj djeci.<\/p>\n

Zaklju\u010dno poglavlje Zaklju\u010dak: demografska obilje\u017eja i trendovi <\/em>(101-108) donosi usporedbu podataka iz mati\u010dnih knjiga reformiranog stanovni\u0161tva ju\u017ene Baranje s podatcima za ma\u0111arska reformirana stanovni\u0161tva u Slavoniji te s podatcima za katoli\u010dko stanovni\u0161tvo u ju\u017enoj Baranji tijekom 18. stolje\u0107a. Naposljetku, autorice smje\u0161taju reformirano stanovni\u0161tvo ju\u017ene Baranje u promatranom vremenskom razdoblju u prostorni kontekst sa stanovni\u0161tvom Slavonije te s obzirom na katoli\u010dku vjeroispovijest u ju\u017enoj Baranji.<\/p>\n

Knjiga Stanovni\u0161tvo reformirane vjeroispovijesti u ju\u017enoj Baranji 1750.-1850. <\/em>predstavlja va\u017ean doprinos istra\u017eivanjima stanovni\u0161tva u ju\u017enoj Baranji. Na temelju mati\u010dnih knjiga donose se zna\u010dajni podatci o na\u010dinu \u017eivota stanovni\u0161tva, \u0161to se ponajprije ogleda iz kretanja stanovni\u0161tva u vidu nataliteta i mortaliteta, ali i demografskih pokazatelja poput nupcijaliteta. Ova monografija mo\u017ee poslu\u017eiti i za daljnja istra\u017eivanja stanovni\u0161tva prou\u010davanog podru\u010dja. Zna\u010dajan bi poduhvat, ali i doprinos, bio objaviti transkript mati\u010dnih knjiga. Time bi se stvorio prostor za istra\u017eivanja koja bi omogu\u0107ila onomasti\u010dke analize, u\u010destalost imenske ili prezimenske entropije te njihova povezanost s odre\u0111enim naseljem. Zaklju\u010dno, valja odgovoriti na pitanje kome preporu\u010diti ovu knjigu: prvenstveno povjesni\u010darima koji se bave povijesnom demografijom, ali i svima drugima koje zanima povijest ju\u017ene Baranje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Petra Kolesari\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-19043","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":19043,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":19043,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":19043,"position":2},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":19043,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":19043,"position":4},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":19043,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19043","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19043"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19043\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19044,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19043\/revisions\/19044"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19043"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19043"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19043"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}