{"id":19037,"date":"2020-02-06T09:04:04","date_gmt":"2020-02-06T09:04:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19037"},"modified":"2020-02-06T09:04:04","modified_gmt":"2020-02-06T09:04:04","slug":"predstavljanje-knjige-praksa-svijeta-biografija-ivane-brlic-mazuranic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19037","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige \u201ePraksa svijeta. Biografija Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107\u201d"},"content":{"rendered":"

Gradska knji\u017enica Slavonski Brod, srijeda, 12. velja\u010de 2020. u 18:00 sati.\u00a0Predstavlja\u010di:
\ndr. sc. Marijana Hamer\u0161ak (recenzentica), dr. sc. Dinko \u017dupan (HIP Slav. Brod), dr. sc. Dubravka Zima (autorica), Ana Rajkovi\u0107, prof. (moderatorica).<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/hipsb.hr\/predstavljanje-knjige-praksa-svijet-biografija-ivane-brlic-mazuranic\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Naklada Ljevak objavila je 2019. godine knjigu Dubravke Zime \u201cPraksa svijeta. Biografija Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107\u201d (416 str.).<\/p>\n

Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107<\/strong>\u00a0nedvojbeno je, kako se to nagla\u0161ava i u uvodu knjige \u201ePraksa svijeta\u201d<\/strong>,najva\u017enija autorica hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti i me\u0111u najva\u017enijim autorima hrvatske nedje\u010dje knji\u017eevnosti<\/strong>, \u201ekanonizirana, interpretirana, prevo\u0111ena i antologizirana gotovo od po\u010detaka stvaranja\u201c.<\/p>\n

Na njezina se djela referira u doma\u0107im i inozemnim pregledima dje\u010dje i nedje\u010dje knji\u017eevnosti, ona su ve\u0107 desetlje\u0107ima uvr\u0161tena u \u0161kolsku lektiru, dostupna su u brojnim izdanjima i remedijalizacijama, kao i u reprezentativnom i za hrvatske prilike sve vi\u0161e endemskom formatu kriti\u010dkih sabranih djela. No, unato\u010d ovoj doista zavidnoj, opse\u017enoj i dugotrajnoj recepciji, jedno je va\u017eno mjesto poeti\u010dke, politi\u010dke i intimne figure Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 do danas ostalo istra\u017eiva\u010dki izazov. Stoga, \u201ePraksa svijeta\u201d<\/strong>\u00a0posebnu pozornost pridajeosobnom liku autorice kao reprezentativne figure \u017eenske povijesti hrvatske novostvaraju\u0107e gra\u0111anske klase<\/strong>\u00a0krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a, uklju\u010duju\u0107i i promjene \u0161to se u daljnjim desetlje\u0107ima novoga stolje\u0107a zbivaju u \u017eenskoj gra\u0111anskoj svakodnevnici. Nastavljaju\u0107i se na suvremena istra\u017eivanja opusa i \u017eivota\u00a0Ivane Brli\u0107 Ma\u017eurani\u0107<\/strong>, kao i na aktualne teorijske pristupe u referentnim podru\u010djima, prije svega knji\u017eevne povijesti te u nas jo\u0161 uvijek mlade mikropovijesti ili kulturne povijesti i njezinih brojnih ogranaka (povijesti svakodnevice, povijesti djevoja\u0161tva, povijesti prehrane i dr.),\u00a0Dubravka Zima<\/strong>\u00a0u ovoj knjizi temeljito, akademski relevantno i poticajno preispituje, revidira i nadopunjuje \u201eokamenjena\u201c znanja, perspektive i uvide o jednoj od najzna\u010dajnijih hrvatskih knji\u017eevnica.<\/p>\n

\u2013 Marijana Hamer\u0161ak<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107<\/strong>\u00a0ro\u0111ena je u razvoja\u010denoj ali jo\u0161 nepripojenoj Vojnoj krajini, odrastala je u razli\u010ditim gra\u0111anskim i polu-gra\u0111anskim sredinama Banske Hrvatske, djevoja\u0161tvo pro\u017eivjela kao pripadnica zagreba\u010dke gra\u0111anske klase u urbanom centru Trojedne kraljevine, udala se i stvarala u Brodu na Savi u vremenu politi\u010dke borbe protiv autokratskog banovanja Khuen-H\u00e9derv\u00e1ryja, iz prve ruke svjedo\u010dila krahu u kojem se raspala Austro-Ugarska Monarhija i oblikovala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pratila brata, ministra u vladi Kraljevine Jugoslavije, na dr\u017eavne i diplomatske skupove i umrla u predve\u010derje Drugog svjetskog rata koji \u0107e ponovno iz temelja promijeniti svijet kakav je poznavala. Njezin je \u017eivot idealna platforma za i\u0161\u010ditavanje rezonanci kojom krahovi velike povijesti odzvanjaju u privatnim \u2013 \u017eenskim \u2013 \u017eivotima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePraksa svijeta: biografija Ivane Brli\u010d-Ma\u017eurani\u0107\u201d<\/strong>\u00a0nastoji provjeriti, razlu\u010diti, razjasniti i utemeljiti podatke, razumjeti i artikulirati socijalni i povijesni okoli\u0161 autori\u010dina \u017eivota i \u2013 barem djelomice \u2013 rekonstruirati (\u017eensku) mikropovijest odnosno povijest svakodnevice na primjeru Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 kao pripadnice elitnog dijela novostasale hrvatske gra\u0111anske klase. Okretanje biografiji kao interpretacijskom postupku, ujedno, teorijski je fundirano tzv. biografskim obratom, usmjeravanjem analiti\u010dke i tuma\u010diteljske pozornosti na biografiju kao validnu instancu reprezentacije \u017eivljene povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dubravka Zima<\/strong><\/p>\n

Dubravka Zima ro\u0111ena je 1972. u Zagrebu, gdje je zavr\u0161ila osnovnu \u0161kolu i Klasi\u010dnu gimnaziju. Studirala je hrvatski jezik i knji\u017eevnost i ju\u017enoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala 1995. Na istom je fakultetu i magistrirala s temom o Ivani Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 1999. godine te doktorirala 2004. s temom iz hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti. Zaposlena je na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu kao izvanredna profesorica. Predaje kolegije iz hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti, hrvatske nedje\u010dje knji\u017eevnosti, svjetske knji\u017eevnosti i teorije knji\u017eevnosti. U znanstvenom se radu bavi dje\u010djom i adolescentskom knji\u017eevno\u0161\u0107u, studijima djetinjstva i mladena\u0161tva te srodnim temama. Objavila je knjige Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 (Zagreb, ZZOK, 2001.), Kra\u0107i ljudi: povijest dje\u010djeg lika u hrvatskom dje\u010djem romanu (Zagreb, \u0160kolska knjiga, 2011.), Uvod u dje\u010dju knji\u017eevnost (u suautorstvu s Marijanom Hamer\u0161ak; Zagreb, Leykam international, 2015.).<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:\u00a0https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/23747-praksa-svijeta.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19038,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-19037","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/Pozivnica-%E2%80%93-Praksa-svijeta.jpg?fit=2300%2C1618&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52934,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52934","url_meta":{"origin":19037,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru Slavonski Brod","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Brodskog Posavlja, 8. o\u017eujka (petak) 2026. u 19 sati. U sklopu ovogodi\u0161njeg, trinaestog po redu Kliofesta \u2013 festivala povijesti, odr\u017eat \u0107e se u Muzeju Brodskog Posavlja predstavljanje prve autorske knjige dr. sc. Ivana Mileca: \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":19037,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":19037,"position":2},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":19037,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":19037,"position":4},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":19037,"position":5},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19037","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19037"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19037\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19039,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19037\/revisions\/19039"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19037"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19037"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19037"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}