{"id":19031,"date":"2020-02-06T08:57:00","date_gmt":"2020-02-06T08:57:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19031"},"modified":"2020-02-06T08:57:00","modified_gmt":"2020-02-06T08:57:00","slug":"projekat-zenski-pokret-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19031","title":{"rendered":"Projekat \u017denski pokret 2020"},"content":{"rendered":"<p>Izrada sajta\u00a0<strong>\u017denski pokret 2020<\/strong>\u00a0deo je aktivnosti kojima \u0107e biti obele\u017eena stogodi\u0161njica od osnivanja ovog \u010dasopisa.<\/p>\n<p>Projekat\u00a0<em>\u017denski pokret 2020<\/em>\u00a0je pokrenut na projektu\u00a0<em>Uloga srpske periodike u formiranju knji\u017eevnih, kulturnih i nacionalnih obrazaca<\/em>\u00a0<a href=\"http:\/\/ikum.org.rs\">Instituta za knji\u017eevnost i umetnost<\/a>, a njegova realizacija je nastavljena u okviru odeljenja Instituta \u2013 Periodika u istoriji srpske knji\u017eevnosti i kulture.<\/p>\n<p>Digitalizacija \u010dasopisa<em>\u00a0\u017denski pokret\u00a0<\/em>i izrada sajta je podr\u017eana od strane <a href=\"http:\/\/www.kultura.gov.rs\/\">Ministarstva kulture i informisanja<\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Konferencija<\/strong><\/p>\n<p>Nau\u010dni skup posve\u0107en \u010dasopisu <em>\u017denski pokret<\/em> (1920\u20131938) odr\u017ea\u0107e se u 8. i 9. oktobra\u00a0 2020. godine u Institutu za knji\u017eevnost i umetnost u Beogradu. Povod za organizovanje skupa je obele\u017eavanje stogodi\u0161njice od pokretanja \u010dasopisa. Nau\u010dni skup i propratni zbornik radova izlo\u017eenih na skupu predstavlja\u0107e sintezu aktivnosti koje su organizovane povodom ovog zna\u010dajnog jubileja \u017eenske periodike, kao i feministi\u010dkog pokreta na ovim prostorima.<\/p>\n<p>\u010casopis <em>\u017denski pokret<\/em>\u00a0 zauzima va\u017eno mesto u jugoslovenskoj \u010dasopisnoj produkciji 20-ih i 30-ih godina XX veka i povodom njegovog sadr\u017eaja je mogu\u0107e pokrenuti niz zna\u010dajnih i raznorodnih tema. Zbog toga \u0107emo nastojati da tokom nau\u010dnog skupa razgovaramo o slede\u0107im temama:<\/p>\n<ul>\n<li>Uredi\u010dke figure i ure\u0111iva\u010dke politike \u017denskog pokreta;<\/li>\n<li>Feministi\u010dki diskursi u \u010dasopisu (gra\u0111anski, komunisti\u010dki, konzervativni);<\/li>\n<li>Borba za sticanje politi\u010dkih prava (teorija i praksa);<\/li>\n<li>Iz istorije emancipatorskih\/feministi\u010dkih pokreta (lokalni i globalni kontekst);<\/li>\n<li>Odnos feministi\u010dke teorije i prakse;<\/li>\n<li>Odnos feminizma i drugih ideologija i politika u \u010dasopisu (jugoslovenstvo, pacifizam, itd.);<\/li>\n<li>Kulturna istorija \u017eena: prilog kulturi se\u0107anja i afirmaciji savremenica;<\/li>\n<li>Pedago\u0161ke teme u \u010dasopisu;<\/li>\n<li>Ekonomske teme u \u010dasopisu;<\/li>\n<li>Socijalne teme u \u010dasopisu;<\/li>\n<li>\u010casopisni temati (brojevi posve\u0107eni Masariku, kampanji za dobijanje bira\u010dkog prava, Veri Ki\u0107evac, Materinskom danu itd.);<\/li>\n<li>Knji\u017eevni prilozi i knji\u017eevna kritika;<\/li>\n<li>\u010casopis kao ogledalo rada razli\u010ditih \u017eenskih udru\u017eenja i incijativa (Dru\u0161tva za prosve\u0107ivanje \u017eene i za\u0161titu njenih prava, Male atante, Udru\u017eenja univerzitetski obrazovanih \u017eena itd.);<\/li>\n<li>Polemike unutar \u010dasopisa i polemike sa drugim \u010dasopisima i institucijama;<\/li>\n<li>\u017denski pokret u me\u0111uratnoj \u010dasopisnoj mre\u017ei;<\/li>\n<li>\u017denski pokret i \u017eenska\/feministi\u010dka periodika (sinhronijski i dijahronijski aspekt);<\/li>\n<li>\u017denski pokret na evropskoj \u010dasopisnoj i feministi\u010dkoj sceni izme\u0111u dva rata;<\/li>\n<li>\u017denski pokret u kontekstu savremenih bibliografskih istra\u017eivanja i digitalne humanistike<\/li>\n<li>\u017denski pokret u kontekstu feminizama 90-ih godina na (post)jugoslovenskom prostoru<\/li>\n<li>Prvi feministi\u010dki \u010dasopisi u drugim kulturama<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O \u010dasopisu<\/strong><\/p>\n<p>\u010casopis <a href=\"https:\/\/www.zenskipokret.org\/arhiva\/\"><em><strong>\u017denski pokret<\/strong><\/em><\/a> izlazio je od 1920. do 1938. godine. Izdavalo ga je <em>Dru\u0161tvo za prosve\u0107enje \u017eene i za\u0161titu njenih prava<\/em> (osnovano 1919. godine). Dru\u0161tvo je prvo osnovano u Beogradu, zatim u Sarajevu, a nakon toga i u drugim centrima novoformirane dr\u017eave u Ljubljani i Zagrebu. Re\u010d je o prvom precizno profilisanom jugoslovenskom feministi\u010dkom \u010dasopisu, koji je stajao na pozicijama radikalnog gra\u0111anskog feminizma. Tako\u0111e, <em>\u017denski pokret<\/em> je najdugove\u010dniji feministi\u010dki \u010dasopis prve polovine XX veka na ovim prostorima. Vlasnica \u010dasopisa u trenutku osnivanja bila je Milica Dedijer, a urednica Zorka Kasnar. Narednih godina na uredni\u010dkom mestu su bile i Katarina Bogdanovi\u0107, Vera Jovanovi\u0107, Alojzija \u0160tebi, Darinka Stojanovi\u0107 i dr, a u po\u010detku \u010dasopis je ure\u0111ivao knji\u017eevni odbor koji su \u010dinile Delfa Ivani\u0107, Katarina Stojanovi\u0107, Ru\u017ea Vinter\u0161tajn, Ru\u017ea Stojanovi\u0107, Paulina Lebl-Albala i dr. Saradni\u010dki krug \u010dasopisa je bio \u0161irok i heterogen jer je uredni\u0161tvo okupljalo saradnice i saradnike iz svih delova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca\/Jugoslavije, kao i iz razli\u010ditih oblasti i disciplina. Tekstovi su \u0161tampani na srpskom, hrvatskom i slovena\u010dkom jeziku. \u010casopis je imao izrazit jugoslovenski karakter koji se simboli\u010dki ogledao i u naslovu koji je u jednom periodu izla\u017eenja \u010dasopisa ispisivan na tri jezika\/pisma: \u010dirili\u010dno i latini\u010dno (\u0416\u0435\u043d\u0441\u043a\u0438 \u043f\u043e\u043a\u0440\u0435\u0442\/\u017denski pokret) i na slovena\u010dkom (\u017densko gibanje). U po\u010detku je \u0161tampano deset brojeva godi\u0161nje, a tokom izla\u017eenja dinamika je menjana u zavisnosti od uredni\u010dke politike, ali i finansijskih uslova. U \u010dasopisu <em>\u017denski pokret<\/em> dominantan je tekstualni sadr\u017eaj sa svega nekoliko ilustracija-fotografija tokom gotovo dvodecenijskog izla\u017eenja (sve ilustracije koje su objavljene u \u010dasopisu se mogu pogledati u odeljku sajta <a href=\"https:\/\/www.zenskipokret.org\/ilustracije-2\/#ilustracije\"><strong>Ilustracije<\/strong><\/a>).<\/p>\n<p>Veze \u010dasopisa i <em>Dru\u0161tva za prosve\u0107enje \u017eene i za\u0161titu njenih prava<\/em> su veoma \u010dvrste: programski ciljevi Dru\u0161tva odre\u0111ivali su \u010dasopis formalno i sadr\u017einski. \u010clanice <em>Dru\u0161tva<\/em>, ujedno i urednice i saradnice <em>\u017denskog pokreta<\/em>, organizovale su razli\u010dite aktivnosti namenjene \u017eenama i u\u010destvovale su u radu internacionalnih feministi\u010dkih organizacija. Zahvaljuji\u0107i tome \u010dasopis je bio povezan sa aktivizmom i jugoslovenski feminizam je bio u \u010dvrstoj vezi sa evropskim feministi\u010dkim pokretima i organizacijama. Glavne aktivnosti <em>Dru\u0161tva<\/em> su se odnosile na borbu za glasa\u010dko pravo \u017eena, pobolj\u0161anje zakonskog polo\u017eaje \u017eene u porodi\u010dnom i radnom pravu, kao i na op\u0161te unapre\u0111enje polo\u017eaja \u017eena koji se delom realizovao i pomo\u0107u emancipatorske prakse (analfabetski, socijalni i drugi te\u010dajevi i akcije). Ove i druge aktivnosti pratile su se u glasilu <em>Dru\u0161tva<\/em> <em>\u017denskom pokretu<\/em> jer je uredni\u010dka politika \u010dasopisa bila determinisana mikropolitikama i akcijama <em>Dru\u0161tva<\/em> \u00a0(detaljanije o programu \u010dasopisa i ovim aktivnostima mo\u017ee se videti u tekstu <a href=\"https:\/\/www.zenskipokret.org\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/J.Milinkovi%C4%87-%C5%BD.-Svir%C4%8Dev-Politika-teksta-i-konteksta.pdf\"><strong>\u017denski pokret: Politika teksta i kontekst\u0101<\/strong><\/a>).<\/p>\n<p>\u010casopis <em>\u017denski pokret<\/em> predstavlja prvorazredni spomenik jugoslovenske feministi\u010dke kulture o \u010demu svedo\u010di skoro dvodecenijski vek izla\u017eenja \u010dasopisa, brojnost saradnika i saradnica i preko 2500 objavljenih \u010dlanaka, kao i veliko interesovanje savremenih istra\u017eiva\u010dica za ovaj periodik. Teme kojima su posve\u0107ene stranice ovog \u010dasopisa, njegova uredni\u010dka meandriranja, polemike i ideolo\u0161ka promi\u0161ljanja uloge, zna\u010daja i programske osobenosti feminizma svedo\u010de o dimanici feministi\u010dke scene tokom 20-ih i 30-ih godina pro\u0161log veka, ali tako\u0111e predstavljaju platformu za promi\u0161ljanja sada\u0161njeg trenutka i za (re)definisanje feminiz(a)ma danas.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Izvor i dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.zenskipokret.org\/\">https:\/\/www.zenskipokret.org\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19032,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-19031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/Zenski-pokret.png?fit=683%2C457&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":19031,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55639,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55639","url_meta":{"origin":19031,"position":1},"title":"Predavanje Ivane Vesi\u0107 &#8220;U procepu emancipacije i patrijarhalnih normi: izvo\u0111a\u010dice popularne i narodne muzike iz ugla jugoslovenske \u017eenske \u0161tampe (1918 &#8211; 1941)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Odeljenje Periodika u istoriji srpske knji\u017eevnosti i kulture poziva Vas da prisustvujete predavanju dr Ivane Vesi\u0107, vi\u0161e nau\u010dne saradnice Muzikolo\u0161kog instituta SANU, pod naslovom U procepu emancipacije i patrijarhalnih normi:izvo\u0111a\u010dice popularne i narodne muzike iz ugla jugoslovenske \u017eenske \u0161tampe (1918 - 1941) Predavanje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 6. oktobra\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55813","url_meta":{"origin":19031,"position":2},"title":"Odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Instituta za noviju istoriju Srbije od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu je odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. U\u010desnici ove va\u017ene konferencije bili su doktorandi i mladi doktori nauka (ukupno 32) iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika. Oni su,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55476,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55476","url_meta":{"origin":19031,"position":3},"title":"Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za noviju istoriju Srbije \u0107e od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu organizovati Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eIstorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. Dva uspe\u0161no organizovana skupa mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora (2024, 2025) i izuzetno pozitivni utisci u\u010desnika dali su nam povoda da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":19031,"position":4},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55651","url_meta":{"origin":19031,"position":5},"title":"Muzej 90-ih: Razgovor \u201eKako su partizani pobedili?\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih (Beograd), 09.10.2026. u 19:00 Povod za razgovor je knjiga sarajevskog istoricara Gaja Trifkovica \u201cMore krvi: vojna istorija partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941-1945\u201d, sveobuhvatna monografija koja se na nau\u010dan na\u010din bavi doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata i njegovim u\u010desnicima. Od raspada Jugoslavije, istori\u010dari su se uglavnom bavili pora\u017eenim pokretima,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19031"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19031\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19033,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19031\/revisions\/19033"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19032"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}