{"id":19011,"date":"2020-02-04T15:41:34","date_gmt":"2020-02-04T15:41:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19011"},"modified":"2020-02-04T15:41:34","modified_gmt":"2020-02-04T15:41:34","slug":"promocija-knjige-williama-morrisa-o-umjetnosti-i-socijalizmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19011","title":{"rendered":"Promocija knjige Williama Morrisa ‘O umjetnosti i socijalizmu’"},"content":{"rendered":"

BLOK poziva na predstavljanje drugog izdanja u biblioteci Tendencija, izbor tekstova Williama Morrisa “O umjetnosti i socijalizmu”, koje \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak, 6. velja\u010de, u Bazi u Zagrebu (Ad\u017eijina 11), s po\u010detkom u 19 sati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na promociji \u0107e govoriti:<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvoje Tutek<\/strong>\u00a0(Odsjek za anglistiku, FFZG)<\/p>\n

Ivana Borovnjak<\/strong>\u00a0(OAZA), dizajnerica<\/p>\n

Vesna Vukovi\u0107<\/strong>\u00a0(BLOK), urednica i su-prevoditeljica izdanja<\/p>\n

 <\/p>\n

Razgovor \u0107e moderirati Barbara Gregov.<\/p>\n

Knjigu besplatno dijelimo svim zainteresiranima.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Arhitekt, dizajner, dekorater, tiskar, pjesnik, prozaik, zanatlija, prevoditelj, predava\u010d, politi\u010dki organizator i socijalist \u2013 sve su te uloge za njega bile nerazdvojne, kao \u0161to je u krajnjoj konsekvenci njegova u\u010denja i umjetnost bila nerazvojna od \u017eivota. (\u2026)<\/p>\n

Za nas je u ovoj prilici najva\u017enije istaknuti Thompsonov zaklju\u010dak kako je Morris bio ‘prvi kreativni umjetnik visokog kalibra u \u010ditavoj povijesti koji je svjesno i bez trunke kompromisa stao uz revolucionarnu radni\u010dku klasu’. Morris je, prigrliv\u0161i marksizam, uvidio da su bijeda i ru\u017eno\u0107a svijeta koje je toliko mrzio neodvojive od dru\u0161tvenoga i ekonomskoga sistema u kojem nastaju, a da je regeneracija umjetnosti (i \u017eivota) fundamentalno politi\u010dko, a ne isklju\u010divo ni prvenstveno umjetni\u010dko pitanje. Unato\u010d tome, ili mo\u017eda upravo stoga, Morris i njegovo djelo, u svim njegovim pojavnim oblicima, ostali su marginalna tema u okvirima prou\u010davanja anga\u017eirane umjetnosti, kako se ona danas poima. No, namjera ove knjige nije lamentirati nad ovom nesretnom okolnosti, ve\u0107 udahnuti svje\u017e \u017eivot Morrisovu teoretiziranju ‘ni\u017eih umjetnosti’ i \u2013 prije svega \u2013 njegovu odva\u017enom konceptu rada. (\u2026)<\/p>\n

Za marksizam se zainteresirao u svojim kasnim 40-ima, a za socijalizam se opredijelio na pragu 50-ih godina \u017eivota. Tu smo povukli i demarkacijsku liniju u izboru tekstova uklju\u010denih u ovo izdanje. Naime, izbor koji imate pred sobom okuplja izabrane tekstove iz posljednjega desetlje\u0107a njegova \u017eivota, kad je postao borbeni socijalist i zagovornik primijenjene umjetnosti. Okupljeni na jednom mjestu, ti tekstovi artikuliraju njegove klju\u010dne uvide na relaciji umjetnost\u2013socijalizam, a koji bi se mogli sabrati u sljede\u0107u dvo\u010dlanu formulu: umjetnost je osu\u0111ena na propast, ukoliko ne postane narodna umjetnost i \u2013 kao drugo \u2013 radnik mora biti umjetnik, a umjetnik radnik.”<\/p>\n

(iz Predgovora)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

izdava\u010d:<\/strong> [BLOK] – Lokalna baza za osvje\u017eavanje kulture
\nBiblioteka Tendencija<\/strong>
\n<\/strong>Zagreb, studeni 2019.
\nprijevod:<\/strong> Luiza Bouharaoua i Vesna Vukovi\u0107<\/p>\n

urednice biblioteke:<\/strong> Ana Kutle\u0161a, Ivana Hana\u010dek, Vesna Vukovi\u0107
\nurednica izdanja:<\/strong> Vesna Vukovi\u0107
\nizvr\u0161na urednica:<\/strong> Barbara Gregov
\nlektura:<\/strong> Iva Klobu\u010dar Srbi\u0107
\ndizajn:<\/strong> Hrvoje \u017div\u010di\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je objavljena u sklopu programa “Politi\u010dka \u0161kola za umjetnike i sve zainteresirane 2019.\u201d koji financijski podr\u017eava Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.<\/strong><\/p>\n

BLOK\u00a0 je korisnik institucionalne podr\u0161ke Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga dru\u0161tva za stabilizaciju i\/ili razvoj udruge.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Godi\u0161nji program baze podr\u017eava Zaklada “Kultura nova”.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.blok.hr\/hr\/vijesti\/promocija-knjige-williama-morrisa-o-umjetnosti-i-socijalizmu<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19012,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-19011","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/umjetnost-socijalizam.jpg?fit=475%2C475&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54643,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54643","url_meta":{"origin":19011,"position":0},"title":"Objavljen 12. broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu tematski je posve\u0107en 75. obljetnici osnivanja Odsjeka za historiju, najstarije visoko\u0161kolske institucije ove vrste u Bosni i Hercegovini. Za razliku od uobi\u010dajenih izdanja fokusiranih na u\u017ei kronolo\u0161ki okvir, ovaj broj okuplja radove alumnija Odsjeka s ciljem prikaza suvremenih istra\u017eiva\u010dkih dosega i institucionalnog\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53939","url_meta":{"origin":19011,"position":1},"title":"6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 11. do 13. lipnja 2026.","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji se ove godine odr\u017eava pod temom\u00a0Povjesni\u010dar umjetnosti kao autor. Kongres se odvija od 11. do 13. lipnja 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te okuplja vi\u0161e od 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Program uklju\u010duje pozvana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53593,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53593","url_meta":{"origin":19011,"position":2},"title":"\u201eFontes: izvori za hrvatsku povijest\u201c (br. 31, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prosincu 2025. godine izdan je 31. broj \u010dasopisa \u201eFontes: izvori za hrvatsku povijest\u201c. U sredi\u0161tu broja nalazi se tematski blok posve\u0107en obilje\u017eavanju 1100. godi\u0161njice Hrvatskog Kraljevstva, a u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26538 https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Na%C5%A1a-izdanja\/Izdanja-po-podru%C4%8Djima\/%C4%8Casopisi\/Fontes","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54683,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54683","url_meta":{"origin":19011,"position":3},"title":"Dani Kule 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dani Kule 2026. odr\u017eat \u0107e se 24.7.-26.7.2026. u Kuli Jankovi\u0107a u Islamu Gr\u010dkom. Program zapo\u010dinje u petak \u0161ahovskim turnirom za mlade Kralj, dama, Kula! posve\u0107enim fizi\u010daru dr. sc. Uro\u0161u Desnici. Turnir i ove godine ima nagradni fond za najuspje\u0161nije \u0161ahiste, a natjecati se mogu svi mla\u0111i od 20 godina koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":19011,"position":4},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, “Ulazi Duh”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":19011,"position":5},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19011"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19011\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19013,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19011\/revisions\/19013"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19012"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}