{"id":18991,"date":"2020-02-03T16:53:00","date_gmt":"2020-02-03T16:53:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18991"},"modified":"2020-06-02T13:46:57","modified_gmt":"2020-06-02T13:46:57","slug":"ena-katarina-haler-roman-nadohvat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18991","title":{"rendered":"Ena Katarina Haler, roman \u201cNadohvat\u201d"},"content":{"rendered":"

Nadohvat je prvi suvremeni knji\u017eevni tekst koji jasnim \u017eenskim glasom i dokufikcionalnim prosedeom pripovijeda stvarnu pri\u010du o kontroverznim zbivanjima iz na\u0161e novije povijesti. U realisti\u010dkom klju\u010du i s \u010destim lirskim momentima roman uvjerljivo prikazuje seoski \u017eivot Banovine, koji ljudi toga kraja nastoje voditi i u duboko tragi\u010dnim okolnostima Drugog svjetskog rata. A onda se kadar s njihova najbli\u017eeg susjedstva \u0161iri na \u010ditavo mjesto Zrin, toponim dotad znan tek kao sjedi\u0161te plemi\u0107a \u0160ubi\u0107a Zrinskih, dok se epizodno o\u017eivljava i salonsko ozra\u010dje ratnog Zagreba. Ena Katarina Haler u svom romanesknom prvijencu ratnu traumu vi\u0161e generacija ispisuje sigurnim rukopisom, bez politizacije, patetike i tekstualnih vi\u0161kova. Njen prostorno i vremenski razveden, a opsegom i temom velik roman o ratu i zlu koje na razli\u010dite na\u010dine ulazi u na\u0161 svijet, u su\u0161tini je vrlo osobna pripovijest o odrastanju i dvama nara\u0161tajima mudrih \u017eena. Nadohvat je dirljiv ispovjedni tekst, dobrohotan i iscjeljuju\u0107, koji poti\u010de na promi\u0161ljanje, otvara rane, ali zauzvrat nudi i utjehu, \u010dak lijek. Autenti\u010dan dokument ruralnog \u017eivljenja banijskog kraja u neprestanom izmjenjivanju ratova i pora\u0107a, Ena Katarina Haler vje\u0161tom literarizacijom uslo\u017enjava do sna\u017enog antiratnog romana.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.hocuknjigu.hr\/proizvodi\/knjige\/knjizevnost\/drama\/nadohvat<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/425064\/11\/Ena-Katarina-Haler-Nadohvat-se-cita-i-pamti<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/420707\/5\/Pisala-je-nocu-u-pauzama-u-autobusu-na-putu-za-Osijek<\/a><\/p>\n

https:\/\/magazin.hrt.hr\/561624\/sto-citati-preporuka-jagne-pogacnik-2<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/dogodio-se-veliki-hrvatski-povijesni-roman-nisu-ga-napisali-ni-aralica-ni-novak-vec-jedna-24-godisnja-studentica\/10196836\/<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/ena-katarina-haler-ako-netko-nakon-citanja-moga-romana-osjeti-potrebu-da-osudi-nacionalizam-onda-mogu-biti-zadovoljna-20200511<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/roman-o-ratnoj-epopeji-hrvatske-obitelji-iz-zrina-ciji-progon-traje-do-danas-1405027<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/preporuke-knjige<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18992,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-18991","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/Nadohvat.jpg?fit=240%2C380&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55080,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55080","url_meta":{"origin":18991,"position":0},"title":"Stig Dagerman, “Njema\u010dka jesen”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"U jesen 1946. godine, dok se Europa jo\u0161 uvijek oporavljala od ratnih trauma, mladi \u0161vedski novinar i pisac Stig Dagerman odlazi u Njema\u010dku kako bi izvje\u0161\u0107ivao o stanju u pora\u017eenom Reichu. Ono \u0161to je zabilje\u017eio nije bila klasi\u010dna reporta\u017ea o politici i odnosu elita prema nacizmu, ve\u0107 Njema\u010dka jesen \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54425,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54425","url_meta":{"origin":18991,"position":1},"title":"Tanja Petrovi\u0107, “Utopija uniforme”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga \u201eUtopija uniforme\u201c autorice Tanje Petrovi\u0107 objavljena je u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, a s engleskoga ju je prevela Katarina Jovanovi\u0107.\u00a0 O knjizi Obavezni vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) stvarao je me\u0111u mladim mu\u0161karcima veze koje su nadilazile etni\u010dke, verske i dru\u0161tvene podele. Ove veze opstale\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":18991,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55319,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55319","url_meta":{"origin":18991,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Aleksander Laslo: Zagreb \u2013 arhitektura, arhitekti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti i Dru\u0161tvo arhitekata Zagreb pozivaju vas na predstavljanje knjige Aleksander Laslo: Zagreb \u2013 arhitektura, arhitekti objavljene u izdanju Instituta za povijest umjetnosti 2025. godine, koju je priredila dr. sc. Tamara Bja\u017ei\u0107 Klarin. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 16. rujna 2026., u 18 sati, u prostorijama\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-4.png?fit=1200%2C747&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53632,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53632","url_meta":{"origin":18991,"position":4},"title":"ISHA Zagreb: Simpozij “Povezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ponosni smo \u0161to se na\u0161 simpozij s temom \u201cPovezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest\u201d uspje\u0161no odr\u017eao pro\u0161log ponedjeljka, 11. svibnja 2026. u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Bogat i raznolik program ovogodi\u0161njeg simpozija uklju\u010divao je, za po\u010detak, predavanje profesora Hrvoja Petri\u0107a, uvodnu rije\u010d na\u0161e predsjednice Ane Furlan Sfar\u010di\u0107 te dodjelu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":56026,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56026","url_meta":{"origin":18991,"position":5},"title":"Promocija knjige Maje Pli\u010dani\u0107 “Zaboravljeni dimnjaci grada: Industrija Sarajeva 1864\u20131992.” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Zaboravljeni dimnjaci grada: Industrija Sarajeva 1864\u20131992. autorice Maje Pli\u010dani\u0107. Od prvog tvorni\u010dkog dimnjaka 1864. godine do velikih industrijskih kompleksa socijalisti\u010dkog Sarajeva, industrija je mijenjala prostor, izgled i \u017eivot grada. Sarajevska pivara, Fabrika duhana, \u017deljezni\u010dka radionica \u201eVaso Miskin Crni\u201c, Paromlin, Energoinvest, \u017dica, Zrak\u2026\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-28.png?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-28.png?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-28.png?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-28.png?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18991","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18991"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18991\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21341,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18991\/revisions\/21341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18992"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18991"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18991"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18991"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}