{"id":18991,"date":"2020-02-03T16:53:00","date_gmt":"2020-02-03T16:53:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18991"},"modified":"2020-06-02T13:46:57","modified_gmt":"2020-06-02T13:46:57","slug":"ena-katarina-haler-roman-nadohvat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18991","title":{"rendered":"Ena Katarina Haler, roman \u201cNadohvat\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Nadohvat je prvi suvremeni knji\u017eevni tekst koji jasnim \u017eenskim glasom i dokufikcionalnim prosedeom pripovijeda stvarnu pri\u010du o kontroverznim zbivanjima iz na\u0161e novije povijesti. U realisti\u010dkom klju\u010du i s \u010destim lirskim momentima roman uvjerljivo prikazuje seoski \u017eivot Banovine, koji ljudi toga kraja nastoje voditi i u duboko tragi\u010dnim okolnostima Drugog svjetskog rata. A onda se kadar s njihova najbli\u017eeg susjedstva \u0161iri na \u010ditavo mjesto Zrin, toponim dotad znan tek kao sjedi\u0161te plemi\u0107a \u0160ubi\u0107a Zrinskih, dok se epizodno o\u017eivljava i salonsko ozra\u010dje ratnog Zagreba. Ena Katarina Haler u svom romanesknom prvijencu ratnu traumu vi\u0161e generacija ispisuje sigurnim rukopisom, bez politizacije, patetike i tekstualnih vi\u0161kova. Njen prostorno i vremenski razveden, a opsegom i temom velik roman o ratu i zlu koje na razli\u010dite na\u010dine ulazi u na\u0161 svijet, u su\u0161tini je vrlo osobna pripovijest o odrastanju i dvama nara\u0161tajima mudrih \u017eena. Nadohvat je dirljiv ispovjedni tekst, dobrohotan i iscjeljuju\u0107, koji poti\u010de na promi\u0161ljanje, otvara rane, ali zauzvrat nudi i utjehu, \u010dak lijek. Autenti\u010dan dokument ruralnog \u017eivljenja banijskog kraja u neprestanom izmjenjivanju ratova i pora\u0107a, Ena Katarina Haler vje\u0161tom literarizacijom uslo\u017enjava do sna\u017enog antiratnog romana.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.hocuknjigu.hr\/proizvodi\/knjige\/knjizevnost\/drama\/nadohvat\">https:\/\/www.hocuknjigu.hr\/proizvodi\/knjige\/knjizevnost\/drama\/nadohvat<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz medija:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/425064\/11\/Ena-Katarina-Haler-Nadohvat-se-cita-i-pamti\">https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/425064\/11\/Ena-Katarina-Haler-Nadohvat-se-cita-i-pamti<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/420707\/5\/Pisala-je-nocu-u-pauzama-u-autobusu-na-putu-za-Osijek\">https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/420707\/5\/Pisala-je-nocu-u-pauzama-u-autobusu-na-putu-za-Osijek<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/magazin.hrt.hr\/561624\/sto-citati-preporuka-jagne-pogacnik-2\">https:\/\/magazin.hrt.hr\/561624\/sto-citati-preporuka-jagne-pogacnik-2<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/dogodio-se-veliki-hrvatski-povijesni-roman-nisu-ga-napisali-ni-aralica-ni-novak-vec-jedna-24-godisnja-studentica\/10196836\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/dogodio-se-veliki-hrvatski-povijesni-roman-nisu-ga-napisali-ni-aralica-ni-novak-vec-jedna-24-godisnja-studentica\/10196836\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/ena-katarina-haler-ako-netko-nakon-citanja-moga-romana-osjeti-potrebu-da-osudi-nacionalizam-onda-mogu-biti-zadovoljna-20200511\">https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/ena-katarina-haler-ako-netko-nakon-citanja-moga-romana-osjeti-potrebu-da-osudi-nacionalizam-onda-mogu-biti-zadovoljna-20200511<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/roman-o-ratnoj-epopeji-hrvatske-obitelji-iz-zrina-ciji-progon-traje-do-danas-1405027\">https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/roman-o-ratnoj-epopeji-hrvatske-obitelji-iz-zrina-ciji-progon-traje-do-danas-1405027<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/preporuke-knjige\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/preporuke-knjige<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18992,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-18991","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/Nadohvat.jpg?fit=240%2C380&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54425,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54425","url_meta":{"origin":18991,"position":0},"title":"Tanja Petrovi\u0107, &#8220;Utopija uniforme&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga \u201eUtopija uniforme\u201c autorice Tanje Petrovi\u0107 objavljena je u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, a s engleskoga ju je prevela Katarina Jovanovi\u0107.\u00a0 O knjizi Obavezni vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) stvarao je me\u0111u mladim mu\u0161karcima veze koje su nadilazile etni\u010dke, verske i dru\u0161tvene podele. Ove veze opstale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":18991,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53632,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53632","url_meta":{"origin":18991,"position":2},"title":"ISHA Zagreb: Simpozij &#8220;Povezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ponosni smo \u0161to se na\u0161 simpozij s temom \u201cPovezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest\u201d uspje\u0161no odr\u017eao pro\u0161log ponedjeljka, 11. svibnja 2026. u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Bogat i raznolik program ovogodi\u0161njeg simpozija uklju\u010divao je, za po\u010detak, predavanje profesora Hrvoja Petri\u0107a, uvodnu rije\u010d na\u0161e predsjednice Ane Furlan Sfar\u010di\u0107 te dodjelu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54862","url_meta":{"origin":18991,"position":3},"title":"Jukka M. Heikkil\u00e4, &#8220;Antigon, bo\u017eji sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nuori Aleksis 2001. \u201eHeikkil\u00e4 pri\u010da uvjerljivu i zanimljivu pri\u010du o staroj Gr\u010dkoj. On to\u010dno i \u017eivopisno prikazuje obi\u010daje i dru\u0161tvo tog vremena povezuju\u0107i sudbine pojedinih ljudi s povijesnim doga\u0111ajima\u2026 pokazuje da je mogu\u0107e napisati zanimljiv i uzbudljiv povijesni roman.\u201d \u2014 \u017eiri knji\u017eevne nagrade Nuori Aleksis Povijesni roman finskog autora Jukke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":18991,"position":4},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":18991,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18991","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18991"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18991\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21341,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18991\/revisions\/21341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18992"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18991"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18991"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18991"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}