{"id":18952,"date":"2020-02-01T12:50:17","date_gmt":"2020-02-01T12:50:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18952"},"modified":"2020-02-01T12:50:17","modified_gmt":"2020-02-01T12:50:17","slug":"otvorenje-europske-prijestolnice-kulture-opera-industriale-u-rijeckoj-luci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18952","title":{"rendered":"Otvorenje Europske prijestolnice kulture \u2013 Opera industriale u rije\u010dkoj luci"},"content":{"rendered":"<p>Godina Europske prijestolnice kulture u Rijeci bit \u0107e otvorena u subotu, 1. velja\u010de cjelodnevnim programom koji obuhva\u0107a 70 doga\u0111anja na 30 lokacija s vrhuncem u sredi\u0161njem programu otvorenja u rije\u010dkoj luci &#8211; &#8220;Operom industriale&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Otvorenje Europske prijestolnice kulture \u2013 Opera industriale u rije\u010dkoj luci<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U programu otvorenja Rijeka odaje po\u010dast radnicima, umjetni\u010dkoj avangardi i tradiciji kraja koji je okru\u017euje te ujedno podsje\u0107a na temeljne dru\u0161tvene vrijednosti na kojima je izgra\u0111ena moderna Europa.<\/p>\n<p>Sve\u010danost otvorenja doga\u0111a se u rije\u010dkoj luci, prostoru sna\u017ene identitetske to\u010dke Rijeke. U povijesti i sada\u0161njosti grada luka je simbol moderne i otvorene Rijeke, a vrijednosti <em>luke razli\u010ditosti<\/em> ogledaju se u skladu koji je mogu\u0107 samo u luci koja prihva\u0107a jedra svih boja.<\/p>\n<p>U sredi\u0161njem umjetni\u010dkom programu otvorenja Rijeka tematski okuplja va\u017ene to\u010dke svojeg identiteta i to u <em>Operi industriale<\/em>, nastaloj prema\u00a0glazbenom predlo\u0161ku rije\u010dkog umjetni\u010dkog dvojca JMZM \u2013 <strong>Josip Mar\u0161i\u0107<\/strong> (HR) i <strong>Zoran Medved<\/strong> (HR), u orkestraciji skladatelja, maestra <strong>Frana \u0110urovi\u0107a<\/strong> (HR). Na velikoj pozornici, smje\u0161tenoj na De Francheskijevu gatu u rije\u010dkoj luci, nastupa\u00a0vi\u0161e od stotinu izvo\u0111a\u010da, a u program je uklju\u010den i velik dio publike.<\/p>\n<p>Zvukovima industrije i iskrama varioca, Rijeka simboli\u010dki i s ponosom izra\u017eava po\u0161tovanje prema snazi radnika koji su je gradili i u\u010dinili modernim gradom. Citatima koji predstavljaju <em>hommage<\/em> <strong>Janku Poli\u0107u Kamovu<\/strong>, najve\u0107em rije\u010dkom pjesniku, beskompromisnom umjetniku koji je najavio dolazak europske avangarde, Rijeka pe\u010dati njegovu europski relevantnu poziciju. U programu otvorenja isti\u010de se i povijesna europska antifa\u0161isti\u010dka pozicija Rijeke koja Europu podsje\u0107a na temeljne dru\u0161tvene vrijednosti na kojima je izgra\u0111ena u moderno doba, zavr\u0161etkom posljednjega povijesnog sveeuropskog stradanja. Snaga zvuka elektri\u010dnih gitara donosi propulzivnu energiju rije\u010dkog <em>punka<\/em> i <em>rocka <\/em>koji su u svoje vrijeme predstavljali buntovnu i hrabru Rijeku. Program zaokru\u017euje najsna\u017eniji zvuk koji jo\u0161 od pradavnih vremena tjera zimu \u2013 zvon\u010dari velikom bukom najavljuju novo doba u koje Rijeka ulazi 1. velja\u010de 2020. kao <em>Europska prijestolnica kulture<\/em>.<\/p>\n<p><em>Operu industriale<\/em>, koja razvija opisane tematske cjeline, u\u017eivo i uz pomo\u0107 matrica izvodi mno\u0161tvo izvo\u0111a\u010da kombiniraju\u0107i zvukove grada, industrije i buke, nastupe na klasi\u010dnim instrumentima, zborsko pjevanje, zvon\u010darska zvona i aktivno zvu\u010dno uklju\u010divanje publike. Zvuk, glazba i buka, efekti koji nastaju kombinacijom svjetlosti i tame, sna\u017eni simboli Rijeke i Europe \u2013 sukus su atraktivnog programa otvorenja u Rije\u010dkoj luci.<\/p>\n<p><strong>DB Indo\u0161 \u2013\u00a0Ku\u0107a ekstremnoga glazbenog kazali\u0161ta<\/strong><em>,<\/em> s <em>Rumoristima<\/em> kao izvo\u0111a\u010dima, u programu nastupa na specifi\u010dnim instrumentima \u2013 \u0161ahtofonima te s\u00a0glazbenicima na dva preparirana klavira, gitari, basu, bubnjevima i saksofonu. U izvedbi sudjeluje i posebno atraktivan finski zbor mu\u0161karaca koji vri\u0161te zveckaju i vi\u010du \u2013 <strong>Mieskuoro Huutajat<\/strong> (FI). Na velikoj pozornici nastupa i mje\u0161oviti <strong>Pjeva\u010dki zbor otvorenja Europske prijestolnice kulture<\/strong>, predvo\u0111en Jekom Primorja pod vodstvom Igora Vlajni\u0107a\u00a0(HR)\u00a0te orkestar guda\u010da i puha\u010da na violon\u010delima, kontrabasima, klarinetima, trubama i trombonima. U izvedbu je uklju\u010den i ansambl od dvadeset i pet rije\u010dkih gitarista te <em>radni\u010dki orkestar<\/em> brusilica, varioca i iskri. Dio publike tako\u0111er sudjeluje u izvedbi zvonjavom, navijanjem, stvaranjem buke i svjetla, \u010dime postaju \u017eivi instrument koji predstavlja ljude \u2013 najsna\u017eniji dio identiteta grada.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/rijeka2020.eu\/dogadjanja\/otvorenje-europske-prijestolnice-kulture\/\">https:\/\/rijeka2020.eu\/dogadjanja\/otvorenje-europske-prijestolnice-kulture\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18953,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-18952","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/otvorenje-rijeka.jpeg?fit=650%2C366&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":18952,"position":0},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":18952,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54956,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","url_meta":{"origin":18952,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 14. srpnja 2026., 19 satiTrajanje izlo\u017ebe: \u00a014. srpnja \u2013 20. rujna 2026.Autorice: Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107Stru\u010dna suradnica: dr. sc. Tihana Puc U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":18952,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55924","url_meta":{"origin":18952,"position":4},"title":"Odr\u017ean seminar &#8220;Europska kultura sje\u0107anja: Gr\u010dka u fokusu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrti seminar u sklopu projekta \"European Culture(s) of Remembrance\", odr\u017ean je od 3. do 9. listopada 2026. u Solunu, uz sudjelovanje 22 sudionika iz jedanaest\u00a0europskih zemalja.\u00a0Tijekom seminara sudionici su posjetili Muzej rata, tvr\u0111avu Heptapyrgion, Muzej bizantske kulture, \u017didovski muzej, Memorijalno vojno groblje Zeitenlik, Povijesni arhiv izbjeglog helenizma te Chortiatis i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54587,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54587","url_meta":{"origin":18952,"position":5},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge. Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18952","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18952"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18952\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18954,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18952\/revisions\/18954"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18953"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}