{"id":18952,"date":"2020-02-01T12:50:17","date_gmt":"2020-02-01T12:50:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18952"},"modified":"2020-02-01T12:50:17","modified_gmt":"2020-02-01T12:50:17","slug":"otvorenje-europske-prijestolnice-kulture-opera-industriale-u-rijeckoj-luci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18952","title":{"rendered":"Otvorenje Europske prijestolnice kulture \u2013 Opera industriale u rije\u010dkoj luci"},"content":{"rendered":"

Godina Europske prijestolnice kulture u Rijeci bit \u0107e otvorena u subotu, 1. velja\u010de cjelodnevnim programom koji obuhva\u0107a 70 doga\u0111anja na 30 lokacija s vrhuncem u sredi\u0161njem programu otvorenja u rije\u010dkoj luci – “Operom industriale”.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Otvorenje Europske prijestolnice kulture \u2013 Opera industriale u rije\u010dkoj luci<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U programu otvorenja Rijeka odaje po\u010dast radnicima, umjetni\u010dkoj avangardi i tradiciji kraja koji je okru\u017euje te ujedno podsje\u0107a na temeljne dru\u0161tvene vrijednosti na kojima je izgra\u0111ena moderna Europa.<\/p>\n

Sve\u010danost otvorenja doga\u0111a se u rije\u010dkoj luci, prostoru sna\u017ene identitetske to\u010dke Rijeke. U povijesti i sada\u0161njosti grada luka je simbol moderne i otvorene Rijeke, a vrijednosti luke razli\u010ditosti<\/em> ogledaju se u skladu koji je mogu\u0107 samo u luci koja prihva\u0107a jedra svih boja.<\/p>\n

U sredi\u0161njem umjetni\u010dkom programu otvorenja Rijeka tematski okuplja va\u017ene to\u010dke svojeg identiteta i to u Operi industriale<\/em>, nastaloj prema\u00a0glazbenom predlo\u0161ku rije\u010dkog umjetni\u010dkog dvojca JMZM \u2013 Josip Mar\u0161i\u0107<\/strong> (HR) i Zoran Medved<\/strong> (HR), u orkestraciji skladatelja, maestra Frana \u0110urovi\u0107a<\/strong> (HR). Na velikoj pozornici, smje\u0161tenoj na De Francheskijevu gatu u rije\u010dkoj luci, nastupa\u00a0vi\u0161e od stotinu izvo\u0111a\u010da, a u program je uklju\u010den i velik dio publike.<\/p>\n

Zvukovima industrije i iskrama varioca, Rijeka simboli\u010dki i s ponosom izra\u017eava po\u0161tovanje prema snazi radnika koji su je gradili i u\u010dinili modernim gradom. Citatima koji predstavljaju hommage<\/em> Janku Poli\u0107u Kamovu<\/strong>, najve\u0107em rije\u010dkom pjesniku, beskompromisnom umjetniku koji je najavio dolazak europske avangarde, Rijeka pe\u010dati njegovu europski relevantnu poziciju. U programu otvorenja isti\u010de se i povijesna europska antifa\u0161isti\u010dka pozicija Rijeke koja Europu podsje\u0107a na temeljne dru\u0161tvene vrijednosti na kojima je izgra\u0111ena u moderno doba, zavr\u0161etkom posljednjega povijesnog sveeuropskog stradanja. Snaga zvuka elektri\u010dnih gitara donosi propulzivnu energiju rije\u010dkog punka<\/em> i rocka <\/em>koji su u svoje vrijeme predstavljali buntovnu i hrabru Rijeku. Program zaokru\u017euje najsna\u017eniji zvuk koji jo\u0161 od pradavnih vremena tjera zimu \u2013 zvon\u010dari velikom bukom najavljuju novo doba u koje Rijeka ulazi 1. velja\u010de 2020. kao Europska prijestolnica kulture<\/em>.<\/p>\n

Operu industriale<\/em>, koja razvija opisane tematske cjeline, u\u017eivo i uz pomo\u0107 matrica izvodi mno\u0161tvo izvo\u0111a\u010da kombiniraju\u0107i zvukove grada, industrije i buke, nastupe na klasi\u010dnim instrumentima, zborsko pjevanje, zvon\u010darska zvona i aktivno zvu\u010dno uklju\u010divanje publike. Zvuk, glazba i buka, efekti koji nastaju kombinacijom svjetlosti i tame, sna\u017eni simboli Rijeke i Europe \u2013 sukus su atraktivnog programa otvorenja u Rije\u010dkoj luci.<\/p>\n

DB Indo\u0161 \u2013\u00a0Ku\u0107a ekstremnoga glazbenog kazali\u0161ta<\/strong>,<\/em> s Rumoristima<\/em> kao izvo\u0111a\u010dima, u programu nastupa na specifi\u010dnim instrumentima \u2013 \u0161ahtofonima te s\u00a0glazbenicima na dva preparirana klavira, gitari, basu, bubnjevima i saksofonu. U izvedbi sudjeluje i posebno atraktivan finski zbor mu\u0161karaca koji vri\u0161te zveckaju i vi\u010du \u2013 Mieskuoro Huutajat<\/strong> (FI). Na velikoj pozornici nastupa i mje\u0161oviti Pjeva\u010dki zbor otvorenja Europske prijestolnice kulture<\/strong>, predvo\u0111en Jekom Primorja pod vodstvom Igora Vlajni\u0107a\u00a0(HR)\u00a0te orkestar guda\u010da i puha\u010da na violon\u010delima, kontrabasima, klarinetima, trubama i trombonima. U izvedbu je uklju\u010den i ansambl od dvadeset i pet rije\u010dkih gitarista te radni\u010dki orkestar<\/em> brusilica, varioca i iskri. Dio publike tako\u0111er sudjeluje u izvedbi zvonjavom, navijanjem, stvaranjem buke i svjetla, \u010dime postaju \u017eivi instrument koji predstavlja ljude \u2013 najsna\u017eniji dio identiteta grada.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/rijeka2020.eu\/dogadjanja\/otvorenje-europske-prijestolnice-kulture\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18953,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-18952","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/otvorenje-rijeka.jpeg?fit=650%2C366&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":18952,"position":0},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":18952,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":18952,"position":2},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":18952,"position":3},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":18952,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":18952,"position":5},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18952","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18952"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18952\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18954,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18952\/revisions\/18954"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18953"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}