{"id":18931,"date":"2020-01-31T10:50:50","date_gmt":"2020-01-31T10:50:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18931"},"modified":"2020-01-31T10:50:50","modified_gmt":"2020-01-31T10:50:50","slug":"izlozba-jan-vitovec-ceski-vitez-zagorski-grof","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18931","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eJan Vitovec \u2013 \u010de\u0161ki vitez, zagorski grof\u201c"},"content":{"rendered":"

Izlo\u017ebom Jan Vitovec \u2013 \u010de\u0161ki vitez, zagorski grof<\/em> Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej selja\u010dkih buna javnosti predstavlja zanimljiv \u017eivot Jana Vitovca Grebengradskog, \u010de\u0161kog plemi\u0107a i vojnog pla\u0107enika koji je uvelike obilje\u017eio povijest Hrvatskog zagorja, ali i \u010ditave srednjovjekovne Slavonije. Izlo\u017eba je nastala u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom u Zagrebu, Pokrajinskim muzejom u Celju, Pu\u010dkim otvorenim u\u010dili\u0161tem Krapina \u2013 Galerijom grada Krapine, Arhivom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Arheolo\u0161kim muzejom u Zagrebu, Sveu\u010dili\u0161tem Sjever u Koprivnici i Muzejom \u010cesk\u00e9ho lesa u Tachovu. Realizirana je u \u010detiri osnovne tematske cjeline: 1. \u010ce\u0161ke zemlje u vrijeme Jana Vitovca, 2. Grofovi Celjski i Jan Vitovec, 3. Izme\u0111u dvije vatre – u slu\u017ebi njema\u010dkog Cara i ugarskog kralja, i 4. Vitov\u010devi sinovi. Posjetiteljima se burno 15. stolje\u0107e na hrvatskim prostorima predstavlja kroz \u017eivotnu pri\u010du o usponu Jana Vitovca iz redova profesionalnih vojnih slu\u017ebenika grofova Celjskih do velika\u0161kog statusa i slavonske banske \u010dasti u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, i to prvenstveno arheolo\u0161kom gra\u0111om iskopanom na zagorskim utvrdama Veliki Tabor, Vrbovec pored Huma na Sutli i Stari grad Krapina, te arheolo\u0161kim nalazima iz 15. stolje\u0107a s \u010de\u0161kih prostora. Autorica izlo\u017ebe je dr. sc. Ivana \u0160kiljan, a glavni stru\u010dni suradnik Milan Prohaska. Izlo\u017eba je realizirana uz priloge i doprinos ostalih stru\u010dnih suradnika: dr. sc. Maje Bausovac, mag. hist. Leona Bo\u0161njaka, mr. sc. Branka \u010ci\u010dka, dr. sc. Zlate Gersdorfove, prof. dr. Borislava Grgina, mag. hist. Lidije Kelemen, prof. dr. Mirjane Matijevi\u0107 Sokol, Miroslava Na\u0111a, dipl. arheol., mag. hist. Igora Razuma, dr. sc. Kre\u0161imira Regana, doc. dr. sc. Tatjane Tkal\u010dec i mag. hist. Damira \u017deri\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

JAN VITOVEC \u2013 \u010cE\u0160KI VITEZ, ZAGORSKI GROF<\/p>\n

Muzej selja\u010dkih buna \/ Galerija dvorca Or\u0161i\u0107, Gornja Stubica<\/p>\n

31. I \u2013 31. III. 2020.<\/p>\n

izlo\u017eba u okviru programa Muzeja selja\u010dkih buna u No\u0107i muzeja ’20<\/p>\n

 <\/p>\n

Zanimljivosti iz \u017eivota \u010de\u0161kog kondotijera<\/em> (viteza-pla\u0107enika) Jana Vitovca (? \u2013 1468.\/1469.)<\/strong><\/p>\n

U vrijeme husitskih ratova koji su trajali od 1419. do 1434. godine, \u010de\u0161ki vojnici bili su strah i trepet Europe. \u010ce\u0161ki husiti, prista\u0161e u\u010denja vjerskog reformatora Jana Husa, pod vodstvom svog najslavnijeg zapovjednika Jana \u017di\u017eke i njegova nasljednika Prokopa Velikog (ili \u0106elavog) ne samo \u0161to su odolijevali kri\u017earskim (katoli\u010dkim) vojskama, ve\u0107 su i upadali u susjedne zemlje, a uz to su unijeli i mnoge novosti u tada\u0161nje naoru\u017eanje i vojnu taktiku. Jedan od spomenutih dobro uvije\u017ebanih \u010de\u0161kih vojnika – pla\u0107enika bio je i Jan Vitovac. O njegovom podrijetlu zna se vrlo malo. Vjerojatno je pripadao vite\u0161kom rodu V\u00edt\u016f iz Rzav\u00e9 iz sitnoplemi\u0107ke obitelji Vitovi\u0161kih i Zlinskih (Vitovic a ze Zl\u00edna). Datum i godina njegova ro\u0111enja nisu preciznije poznati. U izvorima i literaturi navodi se jo\u0161 kao Vitovac, Bitovec, Witowec, Wittowecz, Wittobecz, Bythowecz de Gereben, a suvremenici su ga \u010desto zvali Pan Jan<\/em> (gospodin Jan). Vitovec se vrlo dobro uklapao u profil kasnosrednjovjekovnog profesionalnog ratnika \u2013 pla\u0107enika na \u0161irem regionalnom i europskom prostoru. Dobro uvje\u017ebani i moderno naoru\u017eani profesionalni vojnici-pla\u0107enici po\u010deli su igrati sve va\u017eniju ulogu u vojskama mnogih monarhija i komuna, poglavito u Italiji, ali i drugdje u Europi. Naravno da je vje\u0161tim, sposobnim i u\u010dinkovitim zapovjednicima me\u0111u njima to moglo olak\u0161ati uspon na dru\u0161tvenoj ljestvici. Tako je i Vitovec, ispo\u010detka u slu\u017ebi grofova Celjskih,\u00a0 zahvaljuju\u0107i vrlinama i kvalitetama uspje\u0161nog vojnog zapovjednika krajem ovog razdoblja zapo\u010deo dobivenim du\u017enostima (kri\u017eeva\u010dki \u017eupan) i posjedima (Grebengrad i pripadaju\u0107e vlastelinstvo) postupan uspon u redove zemljoposjedni\u010dkog plemstva Slavonije iz svog ranijeg statusa profesionalnog vojnika i k tomu stranca \u2013 do\u0161ljaka iz drugoga kraljevstva.\u00a0 Jedan od prvih zna\u010dajnijih sukoba na prostoru dana\u0161nje sjeverozapadne Hrvatske u kojoj se Pan Jan<\/em> istaknuo je bitka kod Samobora iz 1441. godine. U vrijeme dugogodi\u0161njih dinasti\u010dkih borbi izme\u0111u Korvina, Jagelovi\u0107a i Habsburgovaca, u kojima je Vitovec \u010desto mijenjao strane, do\u017eivio je strelovit uspon. Nakon smrti posljednjih Celjskih, Vitovec dolazi u posjed ve\u0107ine slavonskih posjeda Celjskih u Hrvatskoj, pogotovo u Zagorju, te stje\u010de titulu Grofa Zagorja. Obna\u0161ao je i du\u017enost slavonskog bana. Vitovec je od Habsbur\u0161kog cara dobiva i presti\u017eno pravo kovanja novca, te kra\u0107e vrijeme kuje srebrene krajcare u Krapini. \u017divot je proveo u ratovanju, uglavnom u ime Matija\u0161a Korvina, i to diljem kraljevstva, pa tako i u Dalmaciji protiv bosanskog kralja Stjepana Toma\u0161a, ali i protiv Osmanlija. Nakon smrti Jana Vitovca, njegovi sinovi nisu bili tako snala\u017eljivi u politici kao otac. Optu\u017eeni za izdaju, kralj Matija\u0161 Korvin 1488. godine oduzima im imanja i \u010dasti koja dodjeljuje svojem izvanbra\u010dnom sinu Ivani\u0161u Korvinu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18932,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-18931","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/pozivnica-internet.jpg?fit=519%2C882&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":18931,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":18931,"position":1},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":18931,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":18931,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":18931,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":18931,"position":5},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18931"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18931\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18934,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18931\/revisions\/18934"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}