{"id":18926,"date":"2020-01-31T10:31:33","date_gmt":"2020-01-31T10:31:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18926"},"modified":"2020-01-31T10:31:33","modified_gmt":"2020-01-31T10:31:33","slug":"nagrada-fric-prijedorskom-knjizevniku-darku-cvijeticu-za-roman-schindlerov-lift","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18926","title":{"rendered":"Nagrada Fric prijedorskom knji\u017eevniku Darku Cvijeti\u0107u za roman &#8216;Schindlerov lift&#8217;"},"content":{"rendered":"<p>Knji\u017eevna nagrada Fric za najbolju knjigu fikcijske proze tjednika Express uru\u010dena je u \u010detvrtak u Zagrebu Darku Cvijeti\u0107u za roman &#8216;Schindlerov lift&#8217;, knjigu nevjerojatne razorne mo\u0107i, koja se u ovogodi\u0161njoj konkurenciji po mi\u0161ljenju \u017eirija izdvojila snagom metafora i pjesni\u010dkih slika u pri\u010di o porazu ljudskosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Obrazla\u017eu\u0107i nagradu na posebnoj sve\u010danosti u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu (HNK) u Zagrebu, predsjednica prosudbenog \u017eirija Biljana Romi\u0107 kazala je kako je rije\u010d o knjizi izvanredne poetske komprimiranosti, koja autoru omogu\u0107uje da sav besmisao zbilje oko sebe sa\u017eme u izri\u010daj koji &#8220;\u0161to je ogoljeniji, to sna\u017enije poga\u0111a \u010ditala\u010dki empatijski logos&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Sve je u tom nevelikom romanu, nevjerojatne razorne mo\u0107i rekao bi Danilo Ki\u0161, veliko i sazdano na metaforama i pjesni\u010dkim slikama. Tridesetak poglavlja, od kojih je svako pri\u010da za sebe, gradi neku vrstu omnibusa u rasponu od onoga tko nije ispri\u010dao pri\u010du do onoga tko ju je ispri\u010dao, uz dramski prolog koji nas odmah udara u pleksus, i epilog koji taj mrak ne osvjetljuje&#8221;, rekla je Romi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Koriste\u0107i lift marke Schindler u &#8220;crvenome soliteru&#8221;, sagra\u0111enom sredinom 70-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a u Prijedoru u Bosni i Hercegovini, kao metaforu uspona i pada, &#8220;onoga gore i onoga dolje, \u017eivota prije i poslije, sku\u010denoga prostora susreta i rastanaka&#8221;, a neboder kao metaforu zbroja raznolikih sudbina, nacija i vjera, Cvijeti\u0107 na devedesetak stranica pred o\u010dima \u010ditatelja pokazuje kako se ru\u0161i jedan svijet &#8211; svijet radni\u010dkoga uspona, te se prelama &#8220;u tragediju kom\u0161iluka koje gubi svoju ljudskost onog \u010dasa kad se svede na naciju i ni zeru vi\u0161e&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Jednostavnom, te\u010dnom, gotovo lakom re\u010denicom, izrazito preciznom, izbru\u0161enom; dokumentiraju\u0107i, bilje\u017ee\u0107i, izbjegavaju\u0107i pateti\u010dnost, poetskom repetitivno\u0161\u0107u i suspregnutom, potko\u017enom emocionalno\u0161\u0107u, autoru ne preostaje drugo, nego da sebe i nas rije\u010dima i pri\u010dama oslobodi koncentrata zla koji se stalo\u017eio u tom trenutku poraza ljudskosti na putu od prizemlja do trinaestoga kata jednog nebodera koji je razderao svaki nebeski utopisti\u010dki privid raja i &#8216;raje'&#8221;, mi\u0161ljenje je \u017eirija pro\u010ditano na dodjeli.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Darko Cvijeti\u0107 (1968.) prijedorski je pjesnik, dramati\u010dar, redatelj i prozaist. &#8220;Schindlerov lift&#8221; (Buybook, 2018.) njegov je roman prvijenac.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Primiv\u0161i nagradu, koju mu je uru\u010dio \u010dlan uprave sponzora nagrade Atlanic grupe Sre\u0107ko Naki\u0107, Cvijeti\u0107 je kazao kako mu je velika \u010dast i ogromno zadovoljstvo biti dobitnik knji\u017eevne nagrade koja je ime dobila po nadimku &#8220;najo\u0161trijeg pera na\u0161e moderne pismenosti &#8211; Miroslava Krle\u017ee&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Ako bih tra\u017eio to\u010dku dodira izme\u0111u moje malenkosti i veli\u010dajnosti mudroga Frica, na\u0161ao bih je u velikoj inventuri nesporazuma koji zapo\u010dinju pitanjima identiteta a dovr\u0161avaju se u isprskanosti rovovskim blatom \u2013 bilo galicijskim ili bosanskim, dovr\u0161avaju se, dakle, u dubokoj antiratnosti&#8221;, rekao je Cvijeti\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Rije\u010dima samoga Krle\u017ee, &#8216;rat ima ne\u010deg prljavog od prljavog provincijalnog cirkusa&#8217;. I meni se, kao i Krle\u017einom junaku iz &#8216;Na rubu pameti&#8217;, dogodio udes vi\u0111enja svijeta, udes ga\u0111enja u\u017easima jednog izvitoperenog sustava vrijednosti i moranje zapisivanja. Tako se rodio roman &#8216;Schindlerov lift&#8217;, nakon stotina pjesama i tisu\u0107a kazali\u0161no-pjesni\u010dkih juri\u0161anja na nebo&#8221;, dodao je.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zahvalio je \u017eiriju i tjedniku Express na nagradi, te citiraju\u0107i rije\u010di Paula Celana &#8220;Tko hoda na glavi, taj pod sobom ima nebo kao bezdan&#8221;, zaklju\u010dio: &#8220;Mo\u017eda su te \u010duvene Celanove rije\u010di najbli\u017ee mojem osje\u0107anju jezika i svijeta, mojoj dubokoj potrebi da se u neknji\u017eevno doba svijet vidi druk\u010dijim nego bi on \u017eelio da ga se gleda, da se svijet vidi u punini svoje sumanute izvrnutosti&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knji\u017eevnom nagradom Fric u\u010dinili ste me vrlo, vrlo ponosnim i dali mi \u010dasnu obvezu pisanja radi spa\u0161avanja hoda na glavi, doveli me u dostojanstvenu blizinu veli\u010danstvene utopije knji\u017eevnosti, poru\u010dio je Cvijeti\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Urednik kulture Expressa Igor Viki\u0107, ujedno i \u010dlan \u017eirija, \u010destitao je pobjedniku, \u017eiriju na obavljenom velikom poslu, te svima koji sudjeluju u kreiranju te va\u017ene knji\u017eevne nagrade.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Te\u017eak izbor, te\u0161ka godina, ali ugodna za \u010ditanje. Svakako i pohvalna za hrvatsku kao i za regionalnu knji\u017eevnost, koja se ne predaje. Ne podilazi nego nastoji ispraviti i ukazati na stvarnost u kojoj \u017eivimo. Bez kompromisa&#8221;, rekao je Viki\u0107. &#8220;Jedino \u017ealim \u0161to se vi\u0161e naslova ne mo\u017ee pohvaliti s knji\u017eevnom Nagradom Fric za 2018\/19. Nadam se da \u0107e tako te\u017eak izbor biti i dogodine&#8221;, dodao je.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U \u017eiriju za dodjelu nagrade ove su godine jo\u0161 bili glumica Lana Bari\u0107, povjesni\u010dar Hrvoje Klasi\u0107, ginekolog Dubravko Lepu\u0161i\u0107 i knji\u017eevna kriti\u010darka Jagna Poga\u010dnik.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pobjedni\u010dki je naslov izabran izme\u0111u 52 razmatrana, od kojih se ukupno 13 profiliralo u \u0161iri a \u0161est u u\u017ei krug izbora za nagradu. Uz &#8220;Schindlerov lift&#8221;, to su &#8220;Isijavanje&#8221; Namika Kabila, &#8220;Po\u0161tovani kukci i druge jezive pri\u010de&#8221; Ma\u0161e Kolanovi\u0107, &#8220;Skica u ledu&#8221; Josipa Mlaki\u0107a, &#8220;Stranka&#8221; Bojana \u017di\u017eovi\u0107a i &#8220;Pacijent iz sobe 19&#8221; Zorana \u017dmiri\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dobitniku je uru\u010den nov\u010dani iznos od 75 tisu\u0107a kuna (bruto), te, u referenci na Miroslava Krle\u017eu kao \u017eiroskopa svojega vremena, skulptura savr\u0161eno balansiranoga \u017eiroskopa koji se, jednom pokrenut, mo\u017ee vrtjeti zauvijek, a \u010diji dizajn potpisuje kolektiv \u0110 24 (Bojan Kri\u0161tofi\u0107, Sven Sori\u0107 i Hrvoje Spudi\u0107).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Glavni urednik Expressa Igor Alborghetti zahvalio je upravi toga lista na podr\u0161ci i sluhu za umjetnost, te sponzorima koji omogu\u0107uju da nagrada bude tako izda\u0161na. \u010cestitao je svim nominiranim autorima koji koriste\u0107i &#8220;najsjajniji alat ljudske kreativnosti &#8211; pisanje&#8221; pridonose misiji Expressa i njegovog \u010dasopisa za knji\u017eevnost BestBooka u okupljanju ljudi koji vole i cijene knji\u017eevnost.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dosada\u0161nji dobitnici nagrade Fric su Damir Karaka\u0161 za roman &#8220;Sje\u0107anje \u0161ume&#8221;, te Jurica Pavi\u010di\u0107 za roman &#8220;Crvena voda&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <strong>Hina<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/10275113\">https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/10275113<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15771,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-18926","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/lift.png?fit=604%2C885&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":18926,"position":0},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52894,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52894","url_meta":{"origin":18926,"position":1},"title":"Kliofest 2026: Dodjela nagrada povjesni\u010darima i obavijest o dobitnicima","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na dodjelu nagrada povjesni\u010darima, koje \u0107e se odr\u017eati u petak 8. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12:30 sati na pozornici I. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Nagrada \u201eIvan Lu\u010di\u0107\u201c za \u017eivotno djelo Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":18926,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":18926,"position":3},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":18926,"position":4},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":18926,"position":5},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18926"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18926\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18927,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18926\/revisions\/18927"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}