{"id":18920,"date":"2020-01-31T09:48:26","date_gmt":"2020-01-31T09:48:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18920"},"modified":"2020-01-31T09:48:26","modified_gmt":"2020-01-31T09:48:26","slug":"izlozba-ivan-mestrovic-1883-1962-skulpture-iz-zbirke-narodnog-muzeja-u-beogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18920","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eIvan Me\u0161trovi\u0107 (1883-1962). Skulpture iz zbirke Narodnog muzeja u Beogradu\u201c"},"content":{"rendered":"<p>U Narodnom muzeju u Beogradu u tijeku je izlo\u017eba \u201eIvan Me\u0161trovi\u0107 (1883-1962). Skulpture iz zbirke Narodnog muzeja u Beogradu\u201c koju \u010dine skulpture ve\u0107inom nastale prije Prvog svjetskog rata, a izlo\u017eena je i drvena maketa Vidovdanskog hrama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Ivan Me\u0161trovi\u0107 (1883-1962). Skulpture iz zbirke Narodnog muzeja u Beogradu<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>U utorak 17. decembra u 19 \u010dasova u Narodnom muzeju bi\u0107e otvorena izlo\u017eba Ivan Me\u0161trovi\u0107 (1883-1962) Skulpture iz zbirke Narodnog muzeja u Beogradu.<\/strong> Tokom decembra i januara posetioci Narodnog muzeja \u0107e imati priliku da posete i u\u017eivaju u postavci koju \u010dini \u010detrdeset skulptura najistaknutijeg jugoslovenskog vajara. Sve skulpture izlo\u017eene u Velikoj galeriji na drugom spratu centralnog muzejskog zdanja, poti\u010du iz kolekcije Narodnog muzeja u kojem se \u010duva ukupno osamdeset radova Ivana Me\u0161trovi\u0107a, vajara \u010dija je umetni\u010dka slava daleko prevazi\u0161la granice Jugoslavije, osnovane 1918. godine kao dr\u017eavne zajednice Srba, Hrvata i Slovenaca, a u \u010dijem je formiranju i sam Me\u0161trovi\u0107 aktivno u\u010destvovao. Najve\u0107i broj izlo\u017eenih vajarskih ostvarenja, uglavnom nastalih pre Prvog svetskog rata, \u010dine tzv. Vidovdanski fragmenti. Skulpture izvajane za nerealizovanu monumentalnu arhitektonsko-skulptorsku celinu Vidovdanski hram, stvorene su u periodu burnih istorijskih de\u0161avanja, obele\u017eenom umetnikovom privr\u017eeno\u0161\u0107u ideji kulturnog i politi\u010dkog jedinstva i oslobo\u0111enju ju\u017enoslovenskih naroda. Izlo\u017eene skulpture su najve\u0107im delom nastale izme\u0111u 1908. i 1910. godine, dok je drvena maketa Vidovdanskog hrama, koja se danas \u010duva u Narodnom muzeju u Kru\u0161evcu napravljena 1912. godine.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i me\u0111umuzejskoj saradnji, a za potrebe teku\u0107e izlo\u017ebe maketa je doneta u Beograd. Radovi iz ovog ciklusa su od samog nastanka privla\u010dili izuzetnu pa\u017enju na svim izlo\u017ebama na kojima su izlagani: 1910 u Be\u010du i Zagrebu, zatim u Rimu, u Paviljonu Kraljevine Srbije, 1911, potom u okviru Bijenala u Veneciji 1914, i ratne 1915. u Muzeju Viktorije i Alberta u Londonu. Me\u0161trovi\u0107evi radovi se nisu isticali samo po svojim umetni\u010dkim vrednostima, ve\u0107 i po svojoj anga\u017eovanosti. Simboli oslobodila\u010dkih te\u017enji jugoslovenskih naroda, oli\u010denii su kroz gloriozne predstave najve\u0107ih junaka iz bogate riznice srpskog narodnog stvarala\u0161tva, poput Kraljevi\u0107a Marka, Milo\u0161a Obili\u0107a, Sr\u0111e Zlopogle\u0111e. Pored vajarskih ostvarenja iz Vidovdanskog ciklusa i jo\u0161 nekoliko radova sa istorijskom tematikom, u Muzeju se \u010duva i dvadesetak portreta zna\u010dajnih poslenika iz sfere politi\u010dkog i kulturnog \u017eivota sa kojima se Me\u0161trovi\u0107 \u010desto susretao, \u010dlanova porodice i drugih li\u010dnosti. <strong>Vajarska ostvarenja Ivana Me\u0161trovi\u0107a iz zbirke Narodnog muzeja predstavljaju zna\u010dajnu celinu koja svedo\u010di o ranijem periodu njegovog stvarala\u0161tva povezanog sa delom opusa inspirisanog tragedijom i herojstvom\u00a0junaka opevanih u srpskoj narodnoj poeziji. Ove skulpture su ra\u0111ene u \u0161irokom rasponu stilskih osobenosti, od realizma, preko reminiscencija na anti\u010dku plastiku, zatim punih, napetih, nekad barokno energizovanih, ekspresivnih vitalnih formi, kao i radova sa izra\u017eenom secesijskom stilizacijom.<\/strong><\/p>\n<p>Pored skulptura koje imaju anga\u017eovani karakter izveo je i niz portreta li\u010dnosti koje su obele\u017eile prve decenije 20. veka u razli\u010ditim sferama \u017eivota, poput Kralja Petra, Nikole Pa\u0161i\u0107a, Milenka Vesni\u0107a, Jovana Du\u010di\u0107a i drugih, tako da ovaj deo Me\u0161trovi\u0107evog bogatog i raznovrsnog stvarala\u0161tva, koji se \u010duva u zbirci Narodnog muzeja, u okviru kojeg je i nekoliko remek-dela jugoslovenske skulpture, danas predstavlja svedo\u010danstvo o jednom vremenu, o njegovim estetskim i politi\u010dkim idejama i idealima. <strong>Posetioci Narodnog muzeja \u0107e tokom trajanja izlo\u017ebe, \u010diji je autor muzejski savetnik Vera Gruji\u0107, utorkom u 12 i subotom u 17 \u010dasova mo\u0107i da prisustvuju stru\u010dnim vo\u0111enjima kroz izlo\u017ebu skulptura Ivana Me\u0161trovi\u0107a, uz mogu\u0107nost najave grupnih poseta sa vo\u0111enjem na adresu<\/strong> edukacija@narodnimuzej.rs. U okviru prate\u0107ih programa izlo\u017ebe posetioce o\u010dekuju i tematska predavanja i radionice za najmla\u0111u muzejsku publiku, kojima \u0107emo, verujemo, omogu\u0107iti zainteresovanima da se na razli\u010dite na\u010dine upoznaju sa zna\u010dajnom celinom impozantnog opusa Ivana Me\u0161trovi\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prate\u0107i programi izlo\u017ebe:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>26. decembar 2019. u 18 \u010dasova<\/strong><\/p>\n<p>Vera Gruji\u0107, autorka izlo\u017ebe vodi posetioce kroz postavku izlo\u017ebe\u00a0<em>Ivan Me\u0161trovi\u0107 (1883-1962). Skulpture iz zbirke Narodnog muzeja u Beogradu<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predavanja:<\/p>\n<p>Marko Stojanovi\u0107 i Ivan Stanojev<\/p>\n<p><strong><em>Arhitektura i skulptura Ivana Me\u0161trovi\u0107a \u2013 studija slu\u010daja Vidovdanski hram<\/em><\/strong><\/p>\n<p>9. januara 2020. u 18 \u010dasova<\/p>\n<p>Ivan Me\u0161trovi\u0107 je po vokaciji bio vajar, ali je njegovo umetni\u010dko anga\u017eovanje daleko prevazilazilo okvire skulptoralnog stvarala\u0161tva. U arhitektonsko-skulptoralnoj kompoziciji Vidovdanskog hrama, najzna\u010dajnijem Me\u0161trovi\u0107evom nerealizovanom delu, sublimirani su najzna\u010dajniji istorijsko-mitolo\u0161ki motivi, koji \u0107e uticati na kasniju izgradnju jugoslovenskog identiteta ujedinjenih naroda. Predavanje u atrijumu Narodnog muzeja \u0107e odr\u017eati istori\u010dar umetnosti Marko Stojanovi\u0107, i arhitekta Ivan Stanojev.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Dr um. Zoran Kuzmanovi\u0107<\/p>\n<p><strong><em>Kao vajar sa vajarom. O radu na javnim spomenicima Ivana Me\u0161trovi\u0107a<\/em><\/strong><\/p>\n<p>16. januara 2020. u 18 \u010dasova<\/p>\n<p>O Me\u0161trovi\u0107u iz ugla vajara posetioci Narodnog muzeja slu\u0161a\u0107e u okviru predavanja dr um. Zorana Kuzmanovi\u0107a. Bi\u0107e re\u010di o aktuelnim konzervatorsko-restauratorskim radovima na skulpturi beogradskog Pobenika, koji se izvode od oktobra 2019. godine, o toku predvi\u0111enih radova i izazovima na koje je Zoran Kuzmanovi\u0107 nai\u0161ao u praksi. Zainteresovanima \u0107e biti predstavljen i zavr\u0161eni rad na\u00a0<em>Spomeniku zahvalnosti Francuskoj<\/em>, Ivana Me\u0161trovi\u0107a. O iskustvima u bavljenju Me\u0161trovi\u0107evom skulpturom, o tehnologiji kojom se Me\u0161trovi\u0107 slu\u017eio pre jednog veka i savremenim konzervatorskim mogu\u0107nostima, posetioci Narodnog muzeja mo\u0107i \u0107e da saznaju u neposrednom susretu sa stru\u010dnjakom.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr Igor Borozan<\/p>\n<p><strong><em>Ivan Me\u0161trovi\u0107: izme\u0111u autonomije i ideologije<\/em><\/strong><\/p>\n<p>23. januara 2020. u 18 \u010dasova<\/p>\n<p>Dr Igor Borozan, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu govori\u0107e o kompleksnom delu Ivana Me\u0161trovi\u0107a, koje je u svom istorijskom okviru bilo je predmet kontinuirane kritike. Umetnik koji je zastupao moderni sesecijski izraz, ali i arhetipski monumentalizam oblika i sadr\u017eaja, definisao je umetni\u010dke forme i ideolo\u0161ke normative u periodu pred Veliki rat, i pogotovo u me\u0111uratnom periodu. Neprikosnoveni dr\u017eavni umetnik, ali i ingeniozni vajar na\u0161ao se u procepu binarnog vi\u0111enja kritike o nepomirljivosti forme (umetni\u010dke autonomije) i sadr\u017eaja (ideolo\u0161kog narativa).<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Dr \u010cedomir Anti\u0107<\/p>\n<p><strong><em>Jugoslovenstvo na po\u010detku 20. veka<\/em><\/strong><\/p>\n<p>30. januara 2020. \u00a0u 18 \u010dasova<\/p>\n<p>\u0160iroko rasprostranjena ideja jugoslovenstva, sna\u017eno je pro\u017eimala prostore Balkana u godinama koje su prethpodile osnivanju zajedni\u010dke dr\u017eave ju\u017enih Slovena. O ovom fenomenu i istorijskom kontekstu u okviru kojeg \u017eivi i deluje Ivan Me\u0161trovi\u0107, dok stvara skulpture za\u00a0<em>Vidovdanski hram<\/em>\u00a0govori\u0107e istori\u010dar dr \u010cedomir Anti\u0107, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vo\u0111enja kroz postavku:<\/p>\n<p>Redovni termini za vo\u0111enja kroz postavku tokom trajanja izlo\u017ebe\u00a0za koja nija potrebno najaviti dolazak<\/p>\n<p><strong>utorkom u 12<\/strong><\/p>\n<p><strong>subotom u 17<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Najava grupne posete sa vo\u0111enjem kroz izlo\u017ebu skulptura Ivana Me\u0161trovi\u0107a na\u00a0<a href=\"mailto:edukacija@narodnimuzej.rs\">edukacija@narodnimuzej.rs<\/a>\u00a0(od 10 do 40 osoba)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Radionionice za decu u okviru izlo\u017ebe:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Hrabri beogradski Pobednik<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Radionica za decu uzrasta od 4 do 7 godina<\/p>\n<ol>\n<li>decembar u 16 \u010dasova<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tokom radionice deca \u0107e se upoznati sa najpoznatijim skulpturama Ivana Me\u0161tovi\u0107a, a potom potra\u017eiti inspiraciju za stvaranje skulptura od razli\u010ditih materijala. Kroz pokret i muziku, u\u010desnici \u0107e svojim telima ispuniti muzejski izlo\u017ebeni prostor. Prijavljivanje u\u010desnika obavezno je na adresu radionice@narodnimuzej.rs<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>Mali vajar<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Radionica za decu uzrasta od 7 do 10 godina<\/p>\n<ol>\n<li>decembar u 13 \u010dasova<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U\u010desnici radionice upozna\u0107e se sa likom i delom Ivana Me\u0161trovi\u0107a jednog od najzna\u010dajnijih vajara XX veka. Tokom radionice u\u010desnici \u0107e mo\u0107i, da inspiirisani Me\u0161trovi\u0107evim skulpturama kori\u0161\u0107enjem gline i stru\u010dnim savetima vajara, naprave svoju skulpturu. Prijavljivanje u\u010desnika obavezno je na adresu radionice@narodnimuzej.rs<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>Junaci Kosovskog ciklusa<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Radionica za decu uzrasta od 7 do 10 godina<\/p>\n<ol>\n<li>januar u 13 \u010dasova<\/li>\n<\/ol>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Jedinstvena mogu\u0107nost upoznavanja sa predstavama srpskih srednjovekovnih junaka onakvim kakvim ih je video Ivan Me\u0161trovi\u0107, ali i kakve ih znamo iz opisa koji su nam dostupni u okviru epske poezije. Prijavljivanje u\u010desnika obavezno je na adresu radionice@narodnimuzej.rs<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>Kad je Marko \u010detovao<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Radionica za decu uzrasta od 7 do 10 godina<\/p>\n<ol>\n<li>januar u 18 \u010dasova<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kada u \u010duvenom stihu majka Kraljevi\u0107a Marka govori svom sinu: \u201costavi se Marko \u010detovanja jer zlo dobra doneti ne mo\u017ee\u201c na \u0161ta ona zapravo misli? Na ovoj radionici \u0107emo otkrivati ko je zaista bio Marko Kraljevi\u0107, zbog \u010dega je on do\u017eivljavan kao junak i najzad, kako se u umetnosti predstavljaju junaci. Na\u0161 zadatak \u0107e biti da napravimo strip o Markovim dogodov\u0161tinama ilustruju\u0107i one stihove u kojima je on neustra\u0161iv junak \u010diji se hrabrost i snaga preuveli\u010davaju. Prijavljivanje u\u010desnika obavezno je na adresu radionice@narodnimuzej.rs<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Dobar dan, gospodine Me\u0161trovi\u0107u<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Radionica za decu uzrasta od 4 do 7 godina<\/p>\n<ol>\n<li>januar u 16 \u010dasova<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Radionica <em>Dobar dan gospodine Me\u0161trovi\u0107u<\/em> posve\u0107ena je najmla\u0111oj publici Narodnog muzeja. Tokom radionice deca \u0107e imati priliku da posete izlo\u017ebu Ivana Me\u0161trovi\u0107a gde \u0107e se upoznati sa njegovim skulpturama iz zbirke na\u0161eg muzeja. U\u010desnici \u0107e od modela u neobi\u010dnim pozama, preko skica, izvajati skulpture od neobi\u010dnih materijala, a zatim kroz igre pokreta svoje skulpture o\u017eiveti. Prijavljivanje u\u010desnika obavezno je na adresu radionice@narodnimuzej.rs<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>I ja sam vajar, upoznajmo Me\u0161trovi\u0107a<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Radionica za decu uzrasta od 7 do 10 godina<\/p>\n<ol>\n<li>februar u 13 \u010dasova<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Upoznavanje sa izlo\u017ebom skulptura Ivana Me\u0161trovi\u0107a u dru\u0161tvu vr\u0161njaka i kustosa. U\u010di\u0107emo igraju\u0107i se kviza i stvarati svoje skulpture inspirisani velikim Ivanom Me\u0161trovi\u0107em. Prijavljivanje u\u010desnika obavezno je na adresu radionice@narodnimuzej.rs<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.narodnimuzej.rs\/izlozhba-ivan-meshtrovi-1883-1962-skulpture-iz-zbirke-narodnog-muzeja-u-beogradu\/#lat\">http:\/\/www.narodnimuzej.rs\/izlozhba-ivan-meshtrovi-1883-1962-skulpture-iz-zbirke-narodnog-muzeja-u-beogradu\/#lat<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/narodnimuzej\/\">https:\/\/www.facebook.com\/narodnimuzej\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz medija:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/kultura\/umetnik-koji-je-stvarao-jugoslaviju\/\">https:\/\/www.danas.rs\/kultura\/umetnik-koji-je-stvarao-jugoslaviju\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.politika.rs\/sr\/clanak\/444211\/Beograd\/Ivan-Mestrovic-skulpture-iz-zbirke-Narodnog-muzeja\">http:\/\/www.politika.rs\/sr\/clanak\/444211\/Beograd\/Ivan-Mestrovic-skulpture-iz-zbirke-Narodnog-muzeja<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.politika.rs\/sr\/clanak\/444161\/Kultura\/Mestrovic-u-Narodnom-muzeju\">http:\/\/www.politika.rs\/sr\/clanak\/444161\/Kultura\/Mestrovic-u-Narodnom-muzeju<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.rts.rs\/page\/stories\/sr\/story\/16\/kultura\/3778062\/vidovdanski-fragmenti-ivana-mestrovica-u-narodnom-muzeju.html\">http:\/\/www.rts.rs\/page\/stories\/sr\/story\/16\/kultura\/3778062\/vidovdanski-fragmenti-ivana-mestrovica-u-narodnom-muzeju.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/miljenko-jergovic-o-izlozbi-ivana-mestrovica-u-narodnom-muzeju-u-beogradu-mestrovicev-vidovdanski-ciklus-mahnita-je-vlaska-secesija\/9865051\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/miljenko-jergovic-o-izlozbi-ivana-mestrovica-u-narodnom-muzeju-u-beogradu-mestrovicev-vidovdanski-ciklus-mahnita-je-vlaska-secesija\/9865051\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.hrsvijet.net\/index.php\/vijesti\/132-hrvatska\/56073-srbi-svojataju-i-ivana-mestrovica\">https:\/\/www.hrsvijet.net\/index.php\/vijesti\/132-hrvatska\/56073-srbi-svojataju-i-ivana-mestrovica<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18921,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-18920","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/Mestrovic.jpg?fit=1600%2C1033&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":18920,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":18920,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Lica Sljemena&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":18920,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":18920,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":18920,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":18920,"position":5},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18920","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18920"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18920\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18922,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18920\/revisions\/18922"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18921"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}